Ministrica Žalac na sastanku ministara o budućnosti korištenja bespovratnih sredstava iz fondova EU nakon 2020. godine

Udio kohezijske politike u javnim ulaganja tijekom razdoblja 2015.-2017. u Hrvatskoj iznosi 80 posto.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, sudjelovala je na sastanku ministara nadležnih za kohezijsku politiku zemalja Višegradske skupine i pridruženih članica Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije (V4+4) tijekom kojeg je usvojena Zajednička izjava o budućnosti Kohezijske politike. Na sastanku su sudjelovali i povjerenici Europske komisije Günther Oettinger i Marianne Thyssen. Za Republiku Hrvatsku, ali i sve ostale zemlje članice, kohezijska politika glavni je izvor financiranja gospodarskog rasta i razvoja koja ujedno pruža potporu dugoročnim strukturnim reformama na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Jedna od glavnih poruka usvojene Zajedničke izjave je zadržavanje kohezijske politike kao glavne investicijske politike EU-a koja podupire učinkovitu provedbu investicija potrebnih kako bi se smanjile gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje između država članica i njihovih regija. Izjavom se također poziva Europsku komisiju da zadrži trenutno N+3 razdoblje za apsorpciju sredstava kao i minimalne nacionalne stope sufinanciranja. Dodatno, ističe se kako bi bespovratna sredstva i dalje trebala ostati glavni instrument za provedbu kohezijske politike, a provedba iste općenito bi trebala biti pojednostavljena postizanjem optimalnih razina kontrole.

„Imajući u vidu da kohezijska politika predstavlja značajan postotak javnih investicija u Hrvatskoj, a istovremeno je instrument stvaranja rasta i osiguranja dodatnih radnih mjesta, smatramo da je od najveće važnosti očuvanje njezinih resursa u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Za primjer, procijenjeni udio kohezijske politike u javnim ulaganjima tijekom razdoblja 2015.-2017. u Hrvatskoj iznosi 80%, u usporedbi s 8,5% na razini EU 28. Stoga, potrebno je pod svaku cijenu izbjeći smanjenje financijske omotnice u razdoblju nakon 2020. kako bi hrvatski građani u svakodnevnom životu osjetili pozitivan doprinos ulaska u Europsku uniju“, istaknula je nakon sastanka ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Prvi ministarski sastanak u okviru V4+4 platforme održan je za vrijeme češkog predsjedanja Višegradskom skupinom u siječnju 2016. u Pragu, kada je potpisana Zajednička izjava kojom su V4+4 države jasno izrazile svoj stav kako se kohezijska politika mora zadržati i u razdoblju nakon 2020. Navedeni stavovi potvrđeni su i na sastanku V4+4 u Ostravi u lipnju 2016. kada je predsjedanje Višegradskom skupinom preuzela Poljska, dok je Zajednička izjava usvojena u ožujku 2017. u Varšavi. 

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU

Pisane vijesti