- Objavljeno: 06.06.2018.
Na sjednici Vlade četiri nova zakona iz područja kulture
Vlada Republike Hrvatske na svojoj bi sjednici u četvrtak trebala potvrditi konačne prijedloge četiriju novih zakona iz područja kulture – Zakona o muzejima, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o audiovizualnim djelatnostima te revidiranu Konvenciju Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji, koji će omogućiti učinkovitiju djelatnost u svim obuhvaćenim segmentima kulture.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima postavit će temelj za sustavnije i organiziranije pristupanje razvoju arhivske djelatnosti u današnjem digitalnome okviru. Precizno će se urediti standardi za stvaranje, transformaciju i pohranu digitalnog arhivskog gradiva, što će rasteretiti ne samo javni sustav, već i sve stvaratelje građe, uključujući gospodarstvo.
Zakon također predviđa ukidanje roka od 30 godina nedostupnosti pa tako cijelo arhivsko gradivo postaje dostupno odmah, već od trenutka njegova nastanka, čime se u cijelosti usklađujemo sa svim propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama.
Nadalje, konačnim prijedlogom zakona kvalitetno će se riješiti pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog u razdoblju od 1945. do 1990., pa će tako podaci nastali do 30. svibnja 1990. postati dostupni bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka.
Najvažniji reformski korak u sustavu muzeja, uvođenje je obveze izrade nacionalnoga plana razvitka arhivske djelatnosti kao strateškoga dokumenta kojim će se kroz četverogodišnja razdoblja utvrđivati prioriteti vezano uz ulaganja u infrastrukturu, razvoj i zapošljavanje, kao i prioriteti i rokovi vezani uz preuzimanje.
Ključna je i temeljitije definiranje pojma muzeja i muzejske djelatnosti te uloge muzeja, u odgovoru na porast interesa za njihovim osnivanjem.
Zakonom će se olakšati osnivanje muzeja te urediti mogućnost osnivanja muzeja vjerskim zajednicama. Također, novim se zakonom uvodi rok za završetak procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u RH do konca 2020. godine.
Značajno se jača i nacionalni sustav muzeja, matičnost, s jačom ulogom Muzejskog dokumentacijskog centra, koji će postati središnje tijelo za koordinaciju sustava muzeja.
S ciljem administrativnog rasterećenja i osuvremenjivanja sustava upravljanja baštinom, reformirat će se način registriranja kulturnih dobara koja se nalaze u muzejima, na način da će sada inventarne muzejske knjige postati sastavnim dijelom registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
U sustavu arhiva i u sustavu muzeja također se uvode izmjene u načinu upravljanja i podižu kriteriji za izbor upravnih vijeća
U Konačnom prijedlogu zakona o audiovizualnim djelatnostima, ključni je cilj otkloniti bilo kakve nejasnoće koje su postojale u dosadašnjem zakonu i riješiti pitanje sukoba interesa. To se ponajprije odnosi na bolje definiranje ovlasti tijela u HAVC-u, uvođenje nove strukture Hrvatskog audiovizualnog vijeća, postroživanje kriterija za imenovanje njegovih članova, te uvođenje nove strukture Upravnog odbora. Pitanje sukoba interesa, rješava se uvođenjem instituta zamjenika članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća. Naime, član vijeća čiji je projekt eventualno prijavljen, tijekom roka u kojemu se odlučuje o sukobu interesa, odredit će svojega zamjenika.
Jača se sustav potpore izvozu filmskih usluga i uvodi mogućnost većeg postotka sufinanciranja za projekte koji će se snimati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Iznos financijskoga poticaja povećan je s 20 na 25 posto, te je dodatno otvorena mogućnost ostvarivanja poticaja u iznosu od 30 posto.
Zakonom su proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela na videoigre, također je uveden institut samoregulacije i koregulacije kako bi se pojedina pitanja mogla uređivati dogovorom zainteresiranih strana, i povećan je postotak izdvajanja sredstava kinoprikazivača za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva s 0,1 na 0,5 posto.
Revizijom Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji, stvaraju se povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela, te uzimaju u obzir interesi i potrebe država koje se definiraju kao države manjih produkcijskih kapaciteta, pa je revizija išla prema tome da se omogući da se koprodukcije definiraju i s manjim udjelima. Revizija također predviđa proširenje konvencije na izvaneuropske zemlje, što je dobro i za distribuciju europskog filma u cjelini i za poticanje kulturne raznolikosti.
Zakonodavne promjene koje se tiču Zakona o muzejima i Zakona o arhivskom gradivu i arhivima poduzete su u kontekstu završetka pripreme projekta digitalizacije kulturne baštine koji bi trebao startati u kolovozu ove godine, sa 80 milijuna kuna financiranih iz europskih sredstava.
Sve to dio je revizije kompletnog baštinskog sustava koju Vlada želi poduzeti u ovome mandatu, a koji također uključuje Zakon o knjižnicama, koji uskoro ide u javnu raspravu, a slijedi i manja izmjena Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Tekst: Vlada RH / Hina