Napravili smo iskorake bez presedana u pozicioniranju hrvatskih političara na međunarodnoj sceni

Činjenica da je Hrvatska, nakon samo šest godina članstva u Europskoj uniji, dobila u novoj Komisiji ulogu potpredsjednice je znak našega položaja u Europskoj uniji, kao države i kao Vlade te našeg političkog utjecaja na zbivanja na europskoj razini, poručio je na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković. Govoreći o političkome angažmanu Vlade istaknuo je kako je  njegov cilj Hrvatska koja gleda u iduće desetljeće, za razliku od one koja stalno gleda nazad.

Otvarajući današnju, 178. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Izdvojio je odluku novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da nova povjerenica iz Hrvatske bude Dubravka Šuica, koja je dobila portfelj demokracije i demografije, ali i potpredsjednice Komisije.

„Činjenica da je Hrvatska, nakon samo šest godina članstva u Europskoj uniji, dobila u novoj Komisiji ulogu potpredsjednice je znak našega položaja u Europskoj uniji. Našeg položaja kao države, našeg položaja kao Vlade i, ono što je najvažnije, našeg političkog utjecaja na zbivanja na europskoj razini“, poručio je premijer.

Posebno zadovoljstvo izrazio je time samim portfeljem gospođe Šuice.

Demokraciju je pritom ocijenio temeljnom za funkcioniranje Europe i svih vrijednosti i postignuća europskih standarda te naglasio da će gospođa Šuica tu temu znati stavljati u prvi plan i jačati u vremenu promijenjenih tehnoloških okolnosti, u kojem je jako puno lažnih informacija i zlorabljenja tehnologije, kako bi poslala poruku na europskoj razini svim biračima da je važno da su dobro informirani kada odlučuju.

„Najvažnija zadaća koju ona ima je da privuče ljude da sudjeluju u demokratskim procesima, ali na način da zaista znaju kako, što i o čemu odlučuju“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Pitanje demografije nadilazi nacionalnu dimenziju

Govoreći o drugoj temi iz portfelja – demografiji, naveo je koliko je ona bitna za Hrvatsku. Iako je to pitanje u nadležnosti država članica, premijer Plenković pojasnio je da se radi o pitanju koje po svom sadržaju nadilazi nacionalnu dimenziju jer praktički pola država članica ima negativan prirodni
priraštaj.

Istaknuo je da je ta tema prvi puta u opisu portfelja nekog povjerenika na razini Europske komisije, a uvrštena je ponajprije na političko inzistiranje Hrvatske.

Tu je temu premijer Plenković otvorio na razini šefova država i vlada u svibnju prošle godine na summitu u Rumunjskoj, u čemu su ga podržale kolege koji su se složili da se radi o ozbiljnom problemu i u njihovim zemljama.

Nakon toga, u tekst Strateškog programa Europske unije za 2019.-2024. uvrštena je tema demografske revitalizacije. A sada, dodao je, nakon razgovora s Ursulom von der Leyen kada je posjetila Zagreb, ta je tema eksplicitno uvrštena i u portfelj potpredsjednice Europske komisije.

„To je, formalno gledajući, ogromna pobjeda hrvatske u političkom smislu prioriteta, a u supstanci nova zadaća za Komisiju i njene službe i svojevrsni zalog da će ova, nova, Komisija nakon svoga mandata dobrom komparativnom analizom mjera koje se provode u onim zemljama koje bolje od drugih rješavaju taj problem, pripremiti katalog mjera, svojevrsnih alata, koje onda države članice mogu, kroz već dokazane najbolje prakse, primjenjivati u svojim zemljama“, kazao je premijer Plenković.

Konferencija o budućnosti Europe ključna za europski projekt

Konferenciju o budućnosti Europe, kojom će se također baviti Dubravka Šuica, nazvao je ključnom političkom temom za budućnost europskoga projekta, posebno u svjetlu rezultata referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini na kojem su birači donijeli odluku o izlasku iz Europske unije.

U takvom kontekstu, dodao je, ta tema dobiva novu političku dimenziju i novu važnu etapu u promišljanju, organiziranju, strukturiranju europskoga projekta u promijenjenim okolnostima.

„Te tri točke predstavljaju sjajnu priliku za Hrvatsku da se kroz angažman naše povjerenice dodatno profilira i pozicionira kao najmlađa članica Europske unije“, poručio je predsjednik Vlade.

Pojašnjavajući zašto je važan upravo ovaj portfelj, premijer Plenković podsjetio je da je naporima ove Vlade prije samo dva mjeseca dotadašnja potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić izabrana za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

„Hrvatska u zadnja dva mjeseca dobiva dvije uloge na europskoj razini i u europskim institucijama kakve nikada prije nismo mogli niti zamisliti“, dodao je istaknuvši kako je jako važno ta postignuća, koja nisu niti jednostavna niti uobičajena, dobro razumjeti.

Naveo je pritom da je i bivša državna tajnica u ovoj Vladi Maja Markovčić Kostelac postala čelna osoba Europske agencije za pomorsku sigurnost, kao i Ivana Maletić koja je postala hrvatska članica Revizijskoga suda.

„U zadnjih devet mjeseci napravili smo iskorake bez presedana na međunarodnoj razini“, naglasio je dodavši da su i dvije žene iz Hrvatske izabrane u jedan od europskih sudova u Luxembourgu, što je ukupno šest žena u europskim institucijama. Uz njih, nova stalna predstavnica Hrvatske pri Europskoj uniji također je žena – Irena Andrassy.

Sva ta postignuća, koja su van uobičajenih okvira, ocijenio je važnim i ozbiljnim, a njihovi će se konkretni učinci osvještavati kroz sljedećih pet godina.

Unaprijedili smo mehanizme koji će prevenirati i sankcionirati fenomen nasilja

Osvrnuo se potom na jučerašnji sastanak kojeg je održao s predstavnicima udruga koje bave borbom protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.  

U tom je kontekstu naveo da je njegova Vlada, unatoč političkom pritisku, ali i pretrpljenoj političkoj šteti, za razliku od SDP-ove Vlade imala političke hrabrosti ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.

Podsjetivši kako se tada ogromna rasprava povela o ideološkoj temi rodne ideologije, poručio je da je Vlada čula i te poruke i riješila ih Interpretativnom izjavom u kojoj su vrlo jasno otklonjeni strahovi i dileme onih koji su ih tada javno artikulirali na ulicama Zagreba i Splita.

Ustvrdivši kako se baš nijedan od tih strahova nije realizirao, niti će se to dogoditi, kazao je da je za razliku od Vlade kojoj je prošao mandat, a da tu Konvenciju ne ratificira, njegova Vlada imala političke hrabrosti, ali i uvjerenje i političku volju da unaprijedi mehanizme koji će prevenirati i sankcionirati fenomen nasilja.

„Zato sam jučer zahvalio svim udrugama, ustanovama, inicijativama koje se tom temom bave, što su svojim aktivizmom bili svojevrsni krik. Artikulirali su problem na način da smo ga svi osvijestili“, poručio je premijer Plenković.

„To radim jer sam sto posto uvjeren da moramo pooštriti sankcije za takvu vrstu nedjela“, dodao je i istaknuo da će promjene Kaznenoga zakona i ostalih nadležnih zakona biti u tom kontekstu veliki iskorak.

Dodao je kako su udruge koje se bave tom temom povećale pritisak i homogenizirale i ubrzale aktivnosti na razini resora, u smislu njihove koordiniranosti i povezanosti.

„Jedini koji istinski razumije taj problem jest žrtva koja se ohrabrila, jer samo ona vidi taj cijeli put i tko joj sve tu treba pomoći. Gdje joj treba pomoći policija, gdje joj treba pomoći socijalna skrb, gdje joj treba pomoći zdravstvo, gdje joj treba pomoći obrazovanje, a gdje treba svoju ulogu odraditi
pravosuđe. To nitko od vas ne vidi – cjelinu. Osim onoga tko je prošao kroz to i onih koji prate žrtve kroz taj proces. To je bit i rezultat ovoga dijaloga, u koji smo ušli otvoreno i iskreno, s uvjerenjem da riješimo problem“, naglasio je premijer Plenković dodavši da je iz istih razloga lani ratificirana
Istanbulska konvencija.

Premijer Plenković upozorio je pritom da je na jedno prijavljeno obiteljsko nasilje još otprilike njih 5 koji se zbog nesigurnosti, straha ili srama ne prijavljuju.

„To moramo mijenjati. To mora biti Hrvatska koja gleda u iduće desetljeće, a ne ova koja stalno gleda nazad. To je politička bit tog našeg angažman“, poručio je predsjednik Vlade.

U povodu početka nove školske godine, premijer Plenković kazao je kako želi ohrabriti sve učenike, njihove učitelje i profesore, posebno prvih, petih i sedmih razreda osnovne škole prema novom programu, podsjetivši kako su novi kurikulumi usvojeni konsenzusom uz stručnu pripremu i nalaženje pametnih rješenja u pitanjima o kojima ne misle svi isto, i to, naglasio je bez prosvjeda, kojih je bilo prije nekoliko godina.

„Pokazali smo da možemo zaobliti uglove, čak i kad se svjetonazorski oko nekih pitanja ne slažemo. Da možemo naći rješenja, i to rješenja po metodologiji i po sadržaju koji priprema naše mlade generacije za radna mjesta za koja ni mi još ne znamo da postoje, da budu oni koji znaju riješiti
problem“, poručio je.

Dodao je kako očekuje i da se riješe svi problemi koji su nastali, možda i u brzini i u kontekstu sredstava, osobito pitanje pomoćnika u nastavi.

Briga o Hrvatima u BiH Ustavna je obveza i obveza solidarnosti

Od ostalih aktivnosti, izdvojio je posjet Orašju, gdje su prošloga tjedna dodijeljeni ugovori za 89 projekata vrijednosti više od 25 milijuna kuna. Radi se, dodao je, o vrlo konkretnoj potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koja je kontinuitet politike Vlade.

Osvrnuvši se na komentare u kojima se neki pitaju zašto se to radi i kako to da ima novca za Hrvate u BiH, ustvrdio je da tog novca ima i da će ga biti, kao što ih ima i za zdravstvene i za prosvjetne djelatnike.

„Mora biti novca za Hrvate i BiH, kao što ih mora biti za Hrvate u Srbiji. Jer je to dio našeg političkog odabira. Biramo da pomognemo našim sunarodnjacima u zemlji koja je nama susjedna, koja nam je važna, koja je prijateljska i kojoj želimo dobro, koju tretiramo s respektom. Želimo da njihov
položaj, njihov identitet, njihova kultura i njihovo obrazovanje bude bolje“, poručio je.

Dodao je da je izvanredno dana pomoć i Katoličkom školskom centru Ivan Pavao II. u Bihaću, biskupu banjalučkom Franji Komarici koji je, istaknuo je premijer Plenković, za opstanak Hrvata u tom dijelu BiH napravio nešto što se ne može opisati i na čemu se ne može dovoljno zahvaliti. Pritom, naglasio je, tu školu pohađa 80 posto Bošnjaka, što je također politička poruka i politički odabir.

„To nisu stvari koje se dovode u pitanje, nego za koje pitaš može li se još nešto učiniti“, poručio je premijer podsjetivši da je briga o Hrvatima izvan Hrvatske i Ustavna obveza i obveza solidarnosti.

Ne dopuštamo da provokacije iz Srbije dovedu do incidenata

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na događaj od prošle subote, odnosno pokušaj provokacije iz Srbije, prilikom kojeg je nenajavljeno vojno izaslanstvo srbijanske vojske pokušalo ući u Hrvatsku.

Kazavši kako je u Jasenovac trebalo doći i izraziti pijetet žrtvama na primjeren način i na način na koji to čine ozbiljne zemlje u kojima postoji kulturna praksa komunikacije, podsjetio je da se takav posjet treba unaprijed najaviti diplomatskom notom, ili makar telefonskim pozivom.

Istaknuvši da se propisi i diplomatski uzusi moraju poštovati, poručio je da onaj tko radi protivno njima ne može ući u Hrvatsku.

„Zato smo rekli da Vulinovih 11 ne može ući u Hrvatsku, ako nisu bili najavljeni po propisu. I točka. Jer to znači da ne dopuštamo provokacije, da ne dopuštamo da nam jedna provokacija dovede do možda nekog incidenta, da respektiramo naš pravni sustav“, poručio je i kazao da je takva odluka zabrane ulaska u tim uvjetima bila jedina moguća.

Naglasio je pritom da će se u Hrvatskoj učiniti sve da se srpska manjina osjeća dobro i sigurno. Upravo zato, dodao je, brzo i učinkovito su se rješavali svi incidenti koji su se dogodili u proteklih nekoliko mjeseci, a hrvatska policija otkrila je sve počinitelje tih incidenata.

„To pokazuje da funkcioniramo kao država, da politički, mi kao Vlada i ova parlamentarna većina, radimo za uključivo društvo. Ne radimo kao oni politički akteri i stranke koje rade za polarizirano, podijeljeno i isključivo društvo“, poručio je premijer ustvrdivši da to ne treba nikome, a posebno ne zemlji koja je riješila sve svoje strateške ciljeve i to u teškim okolnostima -  od međunarodnog priznanja, oslobođenja okupiranih teritorija, mirne reintegracije, izgradnje institucija, pluralizma i demokracije do članstva u NATO-u i Europskoj uniji, u kojima ima težinu.

Vodimo Tuđmanovu politiku uključivosti i pomirbe

Ustvrdio je da je današnja zadaća i odgovornost da se u hrvatskom društvu svi osjećaju dobro.

Osvrnuvši se u tom kontekstu na jučerašnji nastup gospodina Milorada Pupovca, kazao je kako je on u njemu rekao drugačije stvari od onih kako su bile artikulirane prije otprilike dva tjedna.

„On je rekao, na njegov način, da današnja suvremena Hrvatska nema veze s NDH. On je rekao da Hrvatska nije faktor nestabilnosti na jugoistoku Europe. A on je i vrlo jasno rekao da ova Vlada, niti ova većina, nije ta koja kreira klimu nesnošljivosti“, kazao je premijer.

Komentirajući poruke mržnje, koje je već osudio, u Donjem Ceranju, kazao je da ima onih koji kreiraju klimu nesnošljivosti, želeći lažno poručiti da politika koja se vodi danas nije izvorna politika HDZ-a.

„Upravo obrnuto. Ova politika koju mi vodimo, to je politika Franje Tuđmana. To je politika uključivosti i pomirbe, zatvaranja teških povijesnih pitanja podjela u hrvatskom narodu. To je ta politika. Oni koji se s time ne slažu i misle da treba biti drukčije, onda se mi politički ne slažemo i drukčije vidimo stvari. To je isto legitimno i mogu respektirati takav stav, ali ću se boriti politički protiv njega i kao predsjednik stranke i kao predsjednik Vlade“, poručio je premijer Plenković.



Pisane vijesti | Andrej Plenković