- Objavljeno: 18.03.2021.
Naša strategija nikad nije bila potpuno zatvaranje. Neće biti propusnica za Uskrs, ali brojevi upućuju na oprez
Predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je na konferenciji za medije o Zahtjevu za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a namijenjena za sanaciju šteta nastalih nakon potresa u prosincu. Osvrnuo se i na datum lokalnih izbora, kazavši da je on određen zakonom, a govorio je i o distribuciji cjepiva i borbi protiv covida-19.
"Riječ je o šteti od 5,5 milijardi eura," rekao je Plenković, dodavši da će se taj zahtjev putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU podnijeti Fondu solidarnosti."Očekuje se najprije mišljenje Europske komisije, očitovanje Europskog parlamenta i zatim konačnu odluku i vjerujemo da će sredstva koja ćemo dobiti biti bitna u procesu rekonstrukcije," kazao je predsjednik Vlade.
Neće biti propusnica za Uskrs, poziv građanima na osobnu odgovornost
Govoreći o epidemiološkim mjerama, premijer je još jednom podsjetio da strategija nikad nije bila kompletno zatvaranje. "Za razliku od nekih drugih zemalja, nikad nismo imali policijski sat. Nastojali smo održati život, gospodarstvo, školu, promet, muzeje, kina kazališta. Činili smo sve što smo mogli da život bude bliži onome do veljače prošle godine," rekao je Plenković.
Dodao je da smo prije, otprilike četiri tjedna, bili u jako dobroj situaciji, danas imamo povećani broj zaraženih i hospitaliziranih i to upućuje na oprez”, kazao je Plenković i pozvao građane na osobnu odgovornost.
“Sutra moramo poslati poruke županijskim stožerima. Ako je deset puta više zaraženih u jednoj županiji u odnosu na drugu, onda tamo treba poduzimati mjere koje su primjerene da se ta dinamika zaraze smanji i da se ta žarišta lokaliziraju. Nije nitko govorio o propusnicama za Uskrs, nema nikakvih propusnica, to nije opcija”, proučio je premijer.
Čeka se odluka EMA-e o cjepivu AstraZenece
Što se tiče cijepljenja AstraZenecom, Plenković je rekao da je tu bilo nekoliko događaja koji utječu na povjerenje u to cjepivo.
"Iz kolovoza i danas logika nije ista. Jer u tom trenutku nitko ne vidi zastoj u kliničkom ispitivanju, proizvodnji ili distribuciji", kazao je.
"Tu je bilo nekoliko događaja koji utječu na povjerenje na to cjepivo. Svi ti elementi su utjecali na stav javnosti. Očekujemo stav EMA-e u kojem sudjeluju i predstavnici HALMED-a da vidimo što su nakon detaljnih ispitivanja slučajeva zaključili, kakva je uzročno-posljedična veza s tim slučajevima koji su nažalost završili sa smrtnim ishodom. Je li to dio šire geopolitičke utakmice ili bitke među farmaceutskim kompanijama, situacija s cjepivom zahtjeva pogled puno širi od hrvatskog gledanja. To je globalni napor da se cijepi cijeli svijet i stoga na razini EU smo razgovarali i prošli tjedan nastojimo rekvirirati tu dinamiku distribucije", dodao je premijer.
Na pitanje kada bi doze Pfizera mogle doći u Hrvatsku, premijer je kazao da je Hrvatska naručila više tog cjepiva nego AstraZenece. Nastojimo kroz komunikaciju koja se vodi s EU dobiti informacije što prije. Cilj je procijepiti 70 posto odrasle populacije. Sve je to da se ponovno uspostavi sloboda kretanja.
"Nema točnu dinamiku distribucije od 1. svibnja na dalje. Imamo naznake, to nisu pouzdane informacije. U korelaciji s potvrdama koje se odnose na Komisijin prijedlog koji se odnosi na ljude koji su cijepljeni, preboljeli covid i imaju negativna test to je povezano da se vrati sloboda kretanja, ona je ključna za funkcioniranje EU," rekao je.
"Mi ćemo kroz aktivnosti koje su se vodile jučer i koje se vode danas nastojati inzistirati na solidarnosti. Mora se moći kompenzirati ta dinamika dostavljanja. Mislim da će se sigurno nešto postići, jer za tu situaciju nisu odgovorne zemlje. To je tih dodatnih 10 milijuna doza," dodao je premijer.
Ako EMA kaže da je AstraZeneca sigurna, je li se spreman cijepiti s tim cjepivom kaže da već treći put kaže da će se cijepiti s tim cjepivom. Čekamo mišljenje, taj postupak je važan i tu moraju reći ono koji znaju najviše, dodaje.
Inzistirat ćemo na solidarnosti u raspodjeli cjepiva
Vezano za cjepivo i za pitanje može li se otkazati dio narudžbe od AstraZenece, odgovara kako će to biti pravno pitanje za cijelu EU te da će naručiti više doza Pfizera kako bi se kompenzirao nedostatak doza.
Na pitanje je li zadovoljan dogovorom EU oko cjepiva, Plenković je kazao da nema nikakve dileme da su ugovori mogli biti bolje napisani. "Sasvim je jasno da je vrlo teško tim nekoliko farmaceutskih kompanija, zasad su odabrane četiri: tri s kojima već cijepimo i Johnson & Johnson koji će krenuti s distribucijom sredinom travnja. Vjerujem da im svi pristupaju. očito imaju više narudžbi nego što mogu proizvesti doza", rekao je.
Za izbor predsjednika Vrhovnog suda potrebno poštovani zakonsku proceduru
Što se tiče izbora čelnog čovjeka za Vrhovni sud naveo je kako je potrebno poštovati zakonsku proceduru, Ustav, javni poziv te da onda ne bi bilo ni fabriciranih komentara o prijeporima. .
"Naša pozicija je tu jasna kao dan od samoga početka. Brojne su kritike 2017. godine tadašnje i sadašnje oporbe na proces izbora predsjednika Vrhovnog suda. Netransparentno, iz šešira, iz rukava, bez programa, to je retorika koja je postojala tada današnje oporbe a i tadašnje oporbe, govorimo o SDP-u. Ni meni se nije svidio taj sustav, mislim da je loš. Zašto mislim da je loš? Zato što u odnosu na tadašnju proceduru izmjena Zakona o sudovima smo htjeli proces učiniti transparentnijim i informativnijim za aktere u procesu," kazao je Plenković dodavši da nikome nije bilo ni u primisli ograničavanje ovlasti tadašnje predsjednice ili sada predsjednika Republike.
"Nitko ne zna tko će biti predsjednik republike 2021. kad se bira ponovno predsjednik Vrhovnog suda," nastavio je.
"Radimo zakon radi poboljšanja procedure. Imam preporuka GRECO-a koja sugerira da se proces učini transparentnim kroz javni poziv. Smisao toga je da svatko tko ima uvjete i želi se javiti da može iskazati interes i program. Ići u tu proceduru na način koji nije u skladu s Ustavom i zakonom koji pobliže regulira ono što je propisano Ustavom za nas nije prihvatljivo," rekao je predsjednik Vlade, dodavši da ne vidi proceduralni, politički niti pravni razlog za ovu situaciju.
"Postoji snažna volja Vlade za reformom pravosuđa, da građani prije dolaze do ostvarivanja prava putem različitih instanci u pravosuđu. Poistovjećivati reformu pravosuđa s izborom čelne osobe Vrhovnog suda je vrsta pojednostavljivanja koju nikad nisam čuo ni vidio. Kako to da ta tema nije bila prisutna prije četiri godine, osam godina, kad se govorilo o kapitalnom uplivu prvog čovjeka Vrhovnog suda na reformu pravosuđa kao što se to govori danas," kazao je premijer.
"Niti ova Vlada niti parlamentarna većina ima osobu A, B ili C, želimo poštivanje zakonite procedure. Ne vidim nikakav razlog osim želje za političkom konfrontacijom ili simplifikacije u medijima da eto nekog prijepora. Postoji zakon koji treba provesti. Nema sukoba, nema prijepora, nema poticanja konfrontacije sa strane Vlade ili parlamentarne većine, postoji samo jasno utemeljen stav da se poštuje procedura - Ustav, zakon i javni poziv. Sve drugo je isfabricirano kao i ova špekulacija o odgodi datuma lokalnih izbora koji je propisan Zakonom. O tome cijelo vrijeme govorimo," dodao je.
Na pitanje fabricira li to Milanović, premijer je kazao da sigurno ne fabricira Vlada i to bi svima moralo biti jasno.
Datum lokalnih izbora određen zakonom
Upitan o mogućnosti odgode lokalnih izbora u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, predsjednik Vlade ponovio je da bi volio znati gdje se i temeljem čega rodila ta ideja.
Istaknuo je da je Vlada u godinu dana epidemije uspjela osigurati financiranje svih mogućih aktivnosti koje smo imali, a sve što se dogodilo nije bilo planirano.
"Dobili su mirovine, dobili su plaće, osigurali smo sredstva za zaštitnu opremu, financirali sve što je bilo hitno u vezi korone, riješili smo očuvanje radnih mjesta, isplatili 10 milijardi kuna poslodavcima za plaće radnika u privatnom sektoru i još pritom zadržali investicijski kreditni rejting i naš čvrsti smjer prema eurozoni kroz Europski tečajni mehanizam 2 u koji smo ušli pet dana nakon parlamentarnih izbora, " kazao je.
Županijske i gradske vlasti o epidemiološkim mjerama
"Smatramo da nije vrijeme da se donose horizontalne mjere. Važna je inicijativa koja postoji otpočetka", istaknuo je ministar i načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
"Županijske i gradske vlasti te tamošnja epidemiološka struka bi trebali promišljati koje mjere poduzimati na određenom području. Moto je ove godine Safe stay in Croatia. To uključuje i pojačane kontrole da bi svi skupa shvatili da moramo uložiti maksimum, jer u konačnici o tome nam sve ovisi. Mjere zaštite su iste, ali ono što nije isto je to što se nove varijante šire brže, rekao je Božinović.
Sputnjik V i kineska cjepiva
"Što se tiče ostalih proizvođača cjepiva naš stav je vrlo jasan. Razgovarao sam s ruskim veleposlanikom, rekao sam da smo zainteresirani, budući da imamo nedostatak cjepiva u realnom vremenskom okviru u kojem nam treba. Vidimo da se ljudi cijepe Sputnjikom u drugim zemljama, ali da bismo dopustili uvoz moramo biti sigurni u to cjepivo, to znači da se moraju čekati odobrenja. To je temeljni princip zaštite zdravlja naših građana," dodaje Plenković.
Ministar zdravstva Vili Beroš naveo je da je uspostavljen kontakt s proizvođačima čak dva kineska cjepiva.
"Ja sam započeo razgovor i rekao da smo zainteresirani. Da bismo ga odobrili i pustili ga na tržište moramo biti sigurni u sadržaj, uključiti sve stručnjake HALMED-a," rekao je Beroš, dodavši kako je nužno čekati odobrenja.
Plenković je dodao da je situacija s AstraZenecom konkretan dokaz koliko treba biti oprezan, jer sada govorimo o vjerodostojnosti cjepiva koje je prošlo odobrenje, filtere u Americi, Velikoj Britaniji i cijeloj Europskoj uniji.
Akcijski planovi za poboljšanje rada u svim pravosudnim područjima
Na pitanje o optužbama Zdravka Mamića na račun nekoliko sudaca, Plenković je bio kategoričan. "Ako je bilo što od onoga što je trenutno u javnom prostoru istina, to je užas, ja sam zgrožen time. I kao predsjednik Vlade i kao pravnik. To je nedopustivo. Bilo da je to posao za policiju, za stegovne postupke u okviru različitih sudova u kojima ti suci rade. To su primjeri koji ruše povjerenje u hrvatsko pravosuđe. To nema nikakve veze s izvršnom vlašću ili HDZ-om, baš nikakve", rekao je Plenković te dodao da nema nikakvog vezivanja Vlade za bilo kojeg kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.
Osvrnuvši se na reformu pravosuđa, Plenković je kazao da je njegova Vlada donijela odluku o ograničavanju izbora predsjednika na maksimalno dva puta, odnosno dva mandata.
"U vremenu kad je aktualni predsjednik bio premijer, oni su tada donijeli odluku o trećem mandatu tadašnjeg predsjednika suda, gospodina Hrvatina. Netko tko je zagovornik neke radikalne promjene jer će promjena riješiti sve probleme hrvatskog pravosuđa je potvrdio čovjeka u treći mandat, dakle 12 godina", naveo je.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica istaknuo je da su u protekla dva tjedna pripremljeni akcijski planovi za svako od petnaest pravosudno područje. "Svaki od njih ide u smjeru poboljšanja rada u tim pravosudnim područjima, s naglaskom na tri stvari: povećanje učinkovitosti rješavanja sudskih predmeta, praćenje i rješavanje kaznenih predmeta u kojima zastara nastupa u sljedeće tri godine te rješavanje svih predmeta starijih od sedam godina u 2021. godini", kazao je Malenica, istaknuvši da je prošle godine broj neriješenih predmeta smanjen za, otprilike, 20.000, a cilj akcijskom plana je kontinuirano smanjivanje broja neriješenih predmeta.
Na pitanje o sankcijama za suce iz te afere, ministar pravosuđa rekao je da će Državno sudbeno vijeće utvrđivati postoje li elementi za sankcioniranja sudaca. "Prema onome što sam vidio u medijima, gdje se na određenim fotografijama potvrđuju određene inkriminacije, mislim da se može govoriti o stegovnoj odgovornosti sudaca, ali to bih prepustio Državnom sudbenom vijeću", rekao je Malenica.