Naše djelovanje mora voditi odlučnost, a ne strah – gradimo Europu koja je važna, koja djeluje i koja traje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas predavanje na Francuskom institutu za međunarodne odnose pod nazivom „Europa na raskrižju: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja“. Poručio je da međunarodni poredak prolazi kroz duboku transformaciju, europska sigurnost je ugrožena, a narušeni su i neki od temelja transatlantskih odnosa. „Više ne možemo uzimati zdravo za gotovo institucionalnu, energetsku ili demografsku stabilnost naših društava, a ulaganja u obranu prioritet su europskog kontinenta“, istaknuo je premijer. Govoreći o ratu u Ukrajini, naglasio je ustrajnost u naporima za postizanje pravednog i održivog mira kojim se poštuje ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i kojim će Ukrajina dobiti trajna sigurnosna jamstva.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u dvodnevnom službenom posjetu Francuskoj Republici, u Parizu. Posjet je započeo polaganjem vijenca pored spomen-ploče u čast hrvatskim pukovnijama u sastavu Napoleonove Velike armije, s francuskim ministrom rada i solidarnosti Jean-Pierrom Farandouom.



„U Domu invalida položio sam vijenac pred spomen-ploču u čast hrvatskim pukovnijama u sastavu Napoleonove Velike armije. Hrvatska i Francuska saveznice su na europskoj i globalnoj razini, čije strateško partnerstvo nastavlja jačati“, poručio je tom prigodom premijer Plenković.



Potom je na Francuskom institutu za međunarodne odnose održao predavanje pod nazivom „Europa na raskrižju: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja“.

Poručivši na početku da govoriti o budućnosti Europe danas nije jednostavno, premijer Plenković istaknuo je da međunarodni poredak prolazi kroz duboku transformaciju, sigurnost strukturirane poslijeratne stabilnosti se klima, a neki od temelja transatlantskih odnosa - dugo uzimani zdravo za gotovo - sada se javno dovode u pitanje.

Europa se ponovo nalazi na povijesnoj prekretnici, dodao je, u trenutku kada moramo jasno sagledati nakupljene napetosti, ali i resurse koje imamo na raspolaganju da ih riješimo.

„Hrvatska pristupa ovom trenutku iz perspektive zemlje koja je neovisna od 1991. i koja je u tri desetljeća prešla put od rata do potpune i cjelovite europske integracije. Upravo s te putanje, obilježene otpornošću, odlučnošću i integracijom, danas razmišljamo o budućnosti našeg kontinenta“, poručio je.

Hrvatsko iskustvo: Od rata do europske stabilnosti

Premijer je istaknuo da je Hrvatska najmlađa članica Europske unije - i jedina čija nedavna povijest nosi obilježja agresije koja zapanjujuće podsjeća na ono što Ukrajina danas proživljava.

Podsjetio je da je prije tri desetljeća više od četvrtine hrvatskog teritorija još uvijek bilo okupirano.

Uz to, brinuli smo o 700.000 izbjeglica, a obranu smo morali organizirati izgradnjom vojske pod nepravednim međunarodnim embargom, suočeni s Miloševićevom Srbijom, koja je zaplijenila većinu arsenala jugoslavenske vojske.

„U to vrijeme bili smo jako daleko od vala solidarnosti koji Ukrajina, srećom, danas uživa“, kazao je.

Uz cijenu golemih žrtava, oslobodili smo većinu našeg teritorija 1995., kazao je premijer i dodao da smo ostatak mirno reintegrirali 1998.

Preostalo je obnoviti zemlju u kojoj je uništeno 15% domova, a čija je ekonomska šteta - u odnosu na veličinu našeg gospodarstva - bila dvadeset puta veća od one koju je u Japanu prouzročio tsunami 2011. godine.

„Vratili smo stabilnost, ponovno izgradili prosperitet, učvrstili vladavinu prava i definitivno učvrstili svoju sigurnost pridruživanjem NATO-u, a zatim i svoju budućnost pridruživanjem Europskoj uniji, a 2023. godine i eurozoni i schengenskom prostoru“, poručio je.

Govoreći o Hrvatskoj danas, istaknuo je da je među tri najbrže rastuća gospodarstva u eurozoni, među najuspješnijima u Europi u obnovljivim izvorima energije, jedna od dvadeset najboljih turističkih destinacija na svijetu, s više od 21 milijuna posjetitelja godišnje, te na korak od članstva u OECD-u, s kreditnim rejtingom koji se popeo za pet stupnjeva u sedam godina i dosegao kategoriju A.

Demokracija, sigurnost i konkuretnost

Predsjednik Vlade kazao je da su krize s kojima smo se zajedno suočili posljednjih godina otkrile trostruku potrebu: zaštititi naš demokratski model, osigurati našu sigurnost i ojačati našu konkurentnost u fragmentiranom svijetu.

Strateški program Unije 2024. - 2029. odražava tu viziju, istaknuo je.

Naša budućnost ovisit će o našoj kolektivnoj sposobnosti da djelujemo u jedinstvu, kazao je premijer Plenković.

Upozorivši kako više ne možemo uzimati zdravo za gotovo institucionalnu, energetsku ili demografsku stabilnost naših društava, poručio je da demokracija zahtijeva stalna ulaganja, nepokolebljivu budnost i zajedništvo koje moramo njegovati.

Obrana europskog mira

Rat u Ukrajini postao je odlučujući test europske sigurnosti, istaknuo je premijer Plenković.

Poručivši kako hrabrost, upornost i herojstvo ukrajinskog naroda izazivaju divljenje cijelog svijeta naglasio je da se gotovo četiri godine Ukrajina odupirala većem, bolje naoružanom i militantnijem agresoru.

Rusija je restrukturirala svoje gospodarstvo oko ratnih napora, kazao je i dodao da gotovo 40% svog proračuna i više od 10% BDP-a posvećuje obrani te da proizvodi 3 do 4,5 milijuna granata godišnje, što je do tri puta više od Europske unije i SAD-a zajedno.

Dronovi su postali ključni za taktičku nadmoć, kazao je premijer Plenković i, u tom kontekstu, naveo da je, zahvaljujući inovativnom industrijskom sektoru, Hrvatska postala jedan od europskih lidera u proizvodnji FPV dronova.
 
Usko surađujemo s Nizozemskom i Latvijom u okviru Europske koalicije za dronove, dodao je.

Hrvatske tvrtke drže gotovo 80% globalnog tržišta strojeva za razminiranje na daljinsko upravljanje.

Istaknuo je tri osnovna načela djelovanja: granice se ne mogu mijenjati silom; Ukrajina mora dobiti trajna sigurnosna jamstva; Europa mora biti središnji akter u svakom mirnom rješenju.

Naveo je da je od 2022. godine Hrvatska uputila 317 milijuna eura pomoći Ukrajini i ugostila više od 30.000 izbjeglica.

„Ukrajina je sada prva linija obrane Europe. A ono što je u pitanju u rovovima Donbasa je i naša vlastita sigurnost“, poručio je.

Europska sigurnost: Narušeno strateško okruženje

Europa se suočava s najopasnijom sigurnosnom situacijom od kraja Hladnog rata, koju obilježavaju ruska agresija, porast hibridnih prijetnji i ubrzano naoružanje.

„Ova dinamika stvara izravan pritisak na našu sposobnost odvraćanja i obrane. Europa mora prilagoditi svoju industriju, zalihe i ulaganja kako bi ostala konkurentna protiv protivnika koji je svoje gospodarstvo stavio u službu rata“ poručio je.

U tom je kontekstu kazao da je Hrvatska utrostručila svoj obrambeni proračun u manje od deset godina i obvezala se dosegnuti 2,5% BDP-a izdvajanja za obranu do 2027., a zatim 3% do 2030.

Uz to, dodao je, moderniziramo svoje oružane snage: naši borbeni zrakoplovi Rafale, jurišni helikopteri Black Hawk i Kiowa Warrior, pješačka borbena vozila Bradley, transportni brodovi Patria i dronovi Bayraktar već su operativni.

U procesu smo nabave tenkova Leopard, višecijevnih raketnih bacača HIMARS i samohodnih haubica CAESAR, a planiramo uskoro ojačati i svoju mornaricu novim korvetama.

Naše borbeno zrakoplovstvo sada je najmodernije između Njemačke i Grčke, čime se popunjava dugogodišnja strateška praznina na jugoistočnom krilu NATO-a.

Konačno, počevši od siječnja, Hrvatska uvodi obveznu dvomjesečnu osnovnu vojnu obuku za sve 19-godišnje muškarce, čime se jača nacionalna otpornost i spremnost društva u cjelini, dodao je.

„Ostajemo duboko predani ulozi NATO-a, temelju naše kolektivne obrane“, poručio je predsjednik Vlade.

Nova američka strategija nacionalne sigurnosti: Prekretnica za Europu

Osvrnuo se i na nedavnu objavu američke strategije nacionalne sigurnosti koja, kazao je, predstavlja prekid s prošlošću.
 
Ne zato što potvrđuje prioritet američkog nacionalnog interesa - to je prerogativ svake suverene vlade - već zato što signalizira duboku promjenu u načinu na koji Washington shvaća svoju ulogu u svijetu.

Na nama je da jasno prepoznamo da ova strategija postavlja velika pitanja za Europu: o održivosti transatlantskih jamstava, o podjeli strateškog tereta i o sposobnosti Europe da se brani ako se američka predanost smanji.

Ova strategija nas ne bi trebala podijeliti, već probuditi, kazao je predsjednik Vlade dodajući da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost - ne protiv Sjedinjenih Država, već za stabilnost transatlantskog prostora.

Energija: Temelj našeg suvereniteta

Premijer Plenković  je istaknuo da je energija je nevidljivi temelj moderne slobode.

Sve što trošimo putovalo je - gotovo uvijek zahvaljujući nafti. Bez nafte nema prijevoza, bez prijevoza nema gospodarstva, dodao je.

Istaknuo je da se, posljednjih dvadeset godina, energija dostupna po glavi stanovnika u Europi smanjuje, ne zato što manje trošimo, već zato što manje proizvodimo, jer se europske rezerve nafte i plina smanjuju.

Ovo smanjenje djeluje poput nevidljivog poreza: opterećuje kućanstva, potiče ekonomsku nesigurnost i hrani političke frustracije, kazao je.

Podsjetio je da Europska unija uvozi 95% nafte, 90%  plina i 67% ugljena, dok fosilna goriva i dalje čine dvije trećine naše potrošnje.

„U svijetu u kojem velike sile koriste energiju kao instrument moći, energetska tranzicija je geopolitički imperativ“, ustvrdio je.

Govoreći o doprinosu Hrvatske energetskoj sigurnosti, istaknuo je da 54% naše električne energije dolazi iz obnovljivih izvora,  a 20% nuklearne energije preko Krškog, što je ključno za energetsku sigurnost.

LNG terminal na Krku, čiji je kapacitet povećan 6,1 milijarde m³, zaštitio je Hrvatsku od ruskog plina i sada može opskrbljivati ​​naše srednjoeuropske susjede, a naš naftovod JANAF može u potpunosti zadovoljiti potrebe za naftom Mađarske i Slovačke.

Stoga ne postoji tehnički ili infrastrukturni razlog da se bilo koja država članica Europske unije oslanja na izuzeća od sankcija na rusku naftu, kazao je premijer Plenković.

„Nema suvereniteta bez energetske sigurnosti. I nema energetske sigurnosti bez diversifikacije, inovacija i europske suradnje“, poručio je.

Mediteran: Sigurnost, otpornost i povezanost

Ruska agresija ne smije nas odvratiti od našeg južnog susjedstva, upozorio je premijer istaknuvši da je Mediteran vitalno raskrižje za Europu.

Istaknuo je da će Hrvatska  2026. predsjedavati skupinom MED-9 pod sloganom: „Hrvatska - mediteranska vrata prema srednjoj Europi.“

Naši će prioriteti biti sigurniji, održiviji, i otporniji Mediteran, doda je.

Premijer je naglasio da je, u kontekstu obilježenom napetostima na Bliskom istoku, ranjivošću energetskih ruta i utjecajem klimatskih promjena, suradnja sa Sjevernom Afrikom i Bliskim istokom ključna.

Dovršetak europskih integracija

Osvrnuo se i na pitanje proširenja Europske unije naglasivši kako ono više nije politika, već geopolitička nužnost.

„Za Hrvatsku, koja je od njega imala koristi, to je strateški imperativ: unaprijediti integraciju Zapadnog Balkana i podržati zemlje kandidatkinje. U tom smislu, Bosna i Hercegovina zauzima posebno mjesto“, naglasio je.

Podsjetio je da će se za šest dana obilježiti 30. obljetnicu Daytonskog sporazuma, potpisanog u Elizejskoj palači, čiji je Hrvatska bila jedan od supotpisnika i jamaca.

Stabilnost Bosne i Hercegovine zahtijeva poštivanje njezina ustavnog okvira i jednakosti njezina tri konstitutivna naroda, kako je definirano u sporazumima, istaknuo je poručivši da je funkcionalna, europska i stabilna Bosna i Hercegovina u interesu  cijele regije  i Unije.

Konkurentnost, inovacije i demografija: temelj naše buduće moći

No, suočavanje s institucionalnim izazovima našeg susjedstva nije dovoljno, upozorio je premijer Plenković i dodao da se Europa mora suočiti s dubljim, tišim, ali jednako ključnim izazovom za svoju budućnost.

„Demografija je tiha nit koja strukturira sve ostalo: naše gospodarstvo, našu društvenu koheziju, naš kapacitet za inovacije i, u konačnici, našu sposobnost da osiguramo vlastitu obranu“, poručio je.

Nijedan europski projekt ne može napredovati ako njegov ljudski temelj propada, dodao je.

U tom je kontekstu naveo goleme razlike između Europe i Afrike. Prije deset godina, Afrika je imala otprilike 1,25 milijardi stanovnika. Danas ih ima 1,55 milijardi - što je povećanje od 300 milijuna ljudi u desetljeću.

Istodobno, stanovništvo Europske unije ostalo je na oko 450 milijuna.

Do 2050. godine Afrika će dosegnuti dvije i pol milijarde stanovnika, dok će Europska unija ostati na otprilike istoj razini kao danas.

Nikada u modernoj povijesti takav jaz nije se tako brzo proširio između dva susjedna kontinenta, kazao je Plenković i dodao da će ova dinamika imati velike strateške implikacije - ekonomske, društvene, migracijske, ali i vojne.

„Ako Europa ne uspije preokrenuti svoj demografski pad, doživjet će smanjenje ekonomske dinamike,  društvene kohezije, međunarodnog utjecaja te, iznad svega, sposobnosti da brani svoj model slobode i prosperiteta. Demografski izazov stoga nije sektorski ili društveni problem: on uvjetuje cjelokupnost europske moći u desetljećima koja dolaze“, kazao je predsjednik Vlade.

U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska 1991. imala 4,8 milijuna stanovnika, a danas ima nešto više od 3,8 milijuna, uz 20.000 više umrlih nego rođenih svake godine.

U naporima za preokretanjem demografskih trendova, dodao je, donijeli smo Program demografske revitalizacije i Nacionalnu strategiju pristupačnog stanovanja.

Podsjetio je da je Hrvatska demografiju prvi put stavila na dnevni red europskih čelnika 2019. godine, što je dovelo do stvaranja prvog europskog povjerenika za demografiju.

Očuvanje europske slobode u surovijem svijetu

Svoje predavanje premijer je zaključio konstatacijom da Europa ulazi u odlučujuće desetljeće.

„Moramo se suočiti s oštrijim geopolitičkim okruženjem, a istovremeno sačuvati naš prostor slobode, prosperiteta i otvorenosti“, poručio je.

Nova američka strategija snažan je signal da se svijet mijenja.

„Ne smije nas podijeliti, već nas treba poticati da preuzmemo veću odgovornost za vlastitu sigurnost - kao dopunu, a ne kao suprotnost transatlantskim odnosima“, istaknuo je.

Europski strateški suverenitet nije slogan, kazao je predsjednik Vlade, to je uvjet za zaštitu naših interesa, obranu naših vrijednosti i jamstvo demokracije.

Zahtijeva vjerodostojnu obranu, sigurnu energiju, konkurentnu industriju, snažne inovacije i otporne lance opskrbe.

„Europska unija je više od tržišta: to je jedinstveni projekt mira i solidarnosti. Njeno očuvanje i jačanje naša je kolektivna odgovornost. U konačnici, naša sposobnost obrane demokracije ovisit će o našoj volji da izgradimo jaču, ujedinjeniju i odlučniju Europu. Ne strah, već odlučnost mora voditi naše djelovanje. Odlučnost za ulaganje, zaštitu, inovacije, suradnju. Izgraditi Europu koja je važna. Europu koja djeluje. Europu koja traje“, zaključio je.

Nova američka strategija otvara velika pitanja

Odgovarajući na pitanja Plenković je kazao da nova američka strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj se govori o “civilizacijskom brisanju Europe” i ističe da ondje treba podržati tvrdu desnicu, "signalizira duboku promjenu u načinu na koji Washington shvaća svoju ulogu u svijetu".

Istaknuo je da je to suverena stvar SAD-a, ali da strategija otvara velika pitanja za Europu u vezi s održivošću transatlantskih jamstava, s dijeljenjem strateškog tereta i u vezi s europskom sposobnošću da se brani ako se smanji američka nazočnost.

“Europa se mora pripremiti preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost - ne protiv Sjedinjenih Država, već za stabilnost transatlantskog prostora”, rekao je.

Istaknuo je da je proširenje EU-a postalo geopolitička nužnost, da se Hrvatska zauzima za integraciju država zapadnog Balkana te Ukrajine i Moldavije. Posebno je istaknuo važnost Bosne i Hercegovine s obzirom da u njoj žive Hrvati kao konstitutivni narod i s obzirom na duljinu zajedničke granice.

“Stabilnost Bosne i Hercegovine zahtijeva poštivanje njezina ustavnog okvira i jednakosti njezina tri konstitutivna naroda”, rekao je, dodajući da je funkcionalna, europska i stabilna Bosna i Hercegovina u interesu je cijele regije - i Unije.

Ljevica polarizira društvo 

U raspravi je Plenkoviću postavljeno pitanje o koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu, koji je imao odjeka i u francuskim medijima u kojima je taj događaj prikazan kao “ustašonostalgičan”.

Plenković je rekao da je riječ o vrlo popularnom pjevaču, koji u Zagrebu rijetko ima koncerte i koji istu pjesmu Bojna Čavoglave izvodi već 30 godina te da tu nema ničeg novog.

Rekao da je jedan dio lijevog političkog spektra koristi svaku priliku za polarizaciju društva kako bi na tome poentirali.

Izvor: Vlada/Hina

Pisane vijesti