Nastavljamo politiku odgovornog ponašanja prema novcu poreznih obveznika i kontrole rashoda

U Banskim dvorima održana je 187. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 25 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, paket zakonskih prijedloga kojima se definira četvrti krug porezne reforme te Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće.
  

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić obrazložio je predloženi rebalans ovogodišnjeg i prijedlog proračuna za iduću godinu.

Vezano za rebalans proračuna za ovu godinu, Marić je naglasio da je učinjen značajan napor i napredak u održanju fiskalne politike i vođenja javnih financija kao što je bilo i do sada.

„A to je kontrola rashodne strane proračuna i odgovorno ponašanje prema novcu poreznih obveznika. Sav višak prihoda cijelo vrijeme usmjeravamo u dodatno smanjenje javnog duga odnosno u nove krugove poreznog rasterećenja“, kazao je.

Ukupni rashodi proračuna u 2019. smanjuju se za 104,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijardi kuna. Ukupni prihodi povećavaju se za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene – 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine – 894,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) – 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava iz socijalne skrbi (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) – 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust – 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu – 122 milijuna kuna.

Najznačajnija pak smanjenja odnose se na uštede na kamatama – 769,9 milijuna kuna, smanjenje za naknade korisnicima aktivne politike zapošljavanja – 151 milijuna kuna i smanjenje na rashodima za nabavu nefinancijske imovine.

„Ključna poruka je da ukupna rashodna strana iz općih izvora se ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda“, istaknuo je Marić.

Nastavak rasta domaće potražnje

Govoreći o prijedlogu proračuna za iduću godinu, ministar Marić je kazao da je rađen na projekciji rasta gospodarstva od 2,5 posto.

„Glavni doprinos rastu gospodarstva dolazi od domaće potražnje. Sukladno i našim poreznim izmjenama, trendovima na tržištu rada u smislu rasta zaposlenosti, rasta plaća i standarda, ali i općenito potrošačkog sentimenta raste, između ostalog, i osobna potrošnja“, rekao je.

Imamo dobru situaciju, kazao je, i treba nastaviti dalje olakšavati uvjete poslovanja, stimulirati takve investicijske aktivnosti te davati poticaje ne samo u financijskom smislu izravno, nego kroz opću klimu, porezno i neporezno te administrativno rasterećenje svim hrvatskim gospodarstvenicima.

Izvoz roba i usluga nastavlja rasti stopama od 3 posto, no, izdvojio je Marić, i dalje su visoke stope rasta uvoza roba i usluga, od preko 5 posto.

„Zaposlenost nastavlja rasti. To i jest sukus ove cijele priče – glavni način kojim možemo osigurati dodatni rast zaposlenosti i rast životnog standarde jest dodatnim jačanjem gospodarske aktivnosti“, istaknuo je.

Rast gospodarskih aktivnosti

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini projicirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 6,7 posto u odnosu na plan 2019. (odnosno 5,4 posto u odnosu na novi plan 2019.)

Ukupni prohodi u 2020. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke četvrtog kruga porezne reforme.

Ukupni pak rashodi proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je za 5 posto ili 7 milijardi kuna više u odnosu na državni proračun za 2019. godinu (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na novi plan).

Nastavljaju se smanjivati financijski rashodi. „I ove godine ćemo imati dodatno izdanje obveznica, refinancirat ćemo domaće obveznice krajem mjeseca studenoga. Siguran sam da će ponovo polučiti značajnu uštedu na kamatama, a isto tako očekujemo i za iduću godinu“, rekao je ministar Marić.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

Marić je kazao da se s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna.

„To je na tragu našeg projekcijskog razdoblja fiskalne politike s početka mandata i tragu Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom da kada smo izašli iz procedure prekomjernog manjka proračunski okvir je pod dodatnim 'povećalom'“, rekao je.

I nominalno smanjivanje javnog duga

Vezano za projekcije kretanja javnog duga 2015. – 2022. Marić je izdvojio jasnu i nedvosmislenu putanju smanjivanja udjela javnog duga u BDP-a.

„Čak do sada imamo i nominalno smanjivanje javnog duga, ne samo udjelom u BDP-u kao relevantnim podatkom i pokazateljem“, izvijestio je.

Do kraja ove godine, nastavio je ministar financija, udjel javnog duga u BDP-u iznosit će 71,3 posto, a s prijedlogom proračuna za iduću godinu, unutar 70 posto.

„Na kraju projekcijskog razdoblja približavamo se granici mastriških kriterija“, poručio je, dodavši da je putanja smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u četriri puta brža od one koja se propisuje tim aktima.

 „Svrstava nas u sam vrh Europske unije u smislu dinamike i putanje tog smanjivanja. Ovo je najbolji pokazatelj dosadašnjeg, ali i onog što se planira raditi“, istaknuo je.

Četvrti krug porezne reforme ˗ rasterećenje od 2,4 milijarde kuna

U Sabor su poslani prijedlozi izmjena zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, kojima se predviđa porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna.

Ministar Marić rekao je da ukupno rasterećenje u sva četiri kruga iznosi gotovo devet milijardi kuna.

„Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, od početka 2020. obračunavala bi se snižena stopa PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata“, rekao je Marić. Procjenjuje se da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na
smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.

Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.

93 posto poduzetnika plaćat će porez na dobit po stopi od 12 posto

Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem  administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.

Marić je istaknuo da to znači da će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.

Izmjenama u sustavu posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića uvelo bi se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.

U Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.

Također bi se uvelo i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

QR kod kao obvezatni element svakog računa

Prijedlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donosi ugradnju QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa.

Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja, pa bi im se ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. godine.

Izmjenama Općeg poreznog zakona želi se urediti područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Ministarstvo financija tu primjećuje da se korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama.

Tu je i slučaj kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama te isto obavlja na razini povezanih društava, a sve skupa radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

U takvim slučajevima bi se, prema prijedlogu, obračunale porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno po propisanim poreznim stopama.

Dan državnosti – 30. svibnja

Saboru je upućen Prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je ovaj zakonski prijedlog izrazito važnim i bitnim, jer je, kazao je, riječ o realizaciji Programa Vlade i obećanja da će novi Dan državnosti biti 30. svibnja.

„Po našem dubokom uvjerenju i konzultacijama koje smo vodili jedini istinski Dan državnosti koji se osjećao u hrvatskom narodu, koji se primjereno obilježavao i prema kojem je najveći broj naših sugrađana imao afektivan odnos. Stoga sada u miru, nakon skoro 20 godina drugačije prakse, želimo vratiti taj datum da bude središnji državni blagdan na način koji će biti primjeren i onima koji se tog datuma i tih vremena sjećaju zbog svojih godina i svog životnog iskustva, ali još više zbog mladih generacija“, ustvrdio je premijer.

Ministar uprave Ivan Malenica izvijestio je da se ovim zakonskim prijedlogom predlaže novi blagdan 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Govoreći o promjenama vezanim uz spomendane, ministar je kazao da se predlaže 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja – Dan neovisnosti, 23. kolovoza precizira se kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, 30. kolovoza - Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu i 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora.

Ukupan broj neradnih dana tijekom godine ostaje isti.

„Također, propisuje se pravo na neradne dane tijekom pojedinih vjerskih blagdana, radi se o pravu kršćanskih vjernika koji Uskrs slave po julijanskom kalendaru te pravo vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti", rekao je Malenica.

Promjene respektiraju one datume koji su do sada bili državni blagdani

Na dan 30. svibnja 1990. godine konstituiran je prvi Hrvatski sabor, a premijer je istaknuo kako je „taj dan bio formalni početak svih važnih odluka koje su ne samo omogućile da Hrvatsku vode k demokraciji i slobodi, nego i ka neovisnosti i međunarodnom  priznanju. I to je taj početak koji obilježavamo“. 

Plenković je naglasio da promjene datuma respektiraju i one datume koji su do sada bili državni blagdani jer, rekao je, nije podcijenjen niti zanemaren ni jedan datum presudnih godina hrvatske povijesti - ni 25. lipnja koji će biti spomendan kao Dan neovisnosti, ni 8. listopada koji će u budućnosti biti Dan Hrvatskoga sabora.

Istaknuo je da 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja - ostaje središnji dan po kojem pamtimo sve ono što je važno za oslobađanje okupiranih teritorija i požrtvovnost hrvatskih branitelja, a 18. studenoga obilježavamo spomen na sve žrtve Domovinskog rata, Vukovara i Škabrnje.

„U tom trokutu je sva logika i racio ovog prijedloga i vjerujem da će ga podržati zastupnici u Saboru velikom većinom, a siguran sam da je ovo prijedlog kojeg velika većina hrvatskog naroda i osjeća“, zaključio je predsjednik Vlade.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izrazili su zadovoljstvo ovim zakonskim prijedlogom.

Regulirano postupanje u slučajevima težeg stradavanja ili pogibije vojnih osoba u obavljanju službe

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama, kojima se predlaže reguliranje postupanja u slučajevima težeg stradavanja ili pogibije vojnih osoba u obavljanju službe.

Predviđa se propisivanje prava na administrativnu i psihosocijalnu potporu i definiranje prava u slučaju smrti i invalidnosti veće od 80 posto koja bi po svom opsegu bila jednaka onima koja imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata.

„S obzirom na prvi slučaj stradavanja hrvatskog vojnika u inozemstvu, u Afganistanu, prepoznata je potreba za doradom Zakona u tom dijelu pa se predloženim izmjenama sustavno uređuje problematika u slučajevima pogibije i teškog stradavanja vojnih osoba u obavljanju službe“, rekao je ministar Krstičević.

Do 2030. godine udio izvora obnovljive energije 36,4 posto

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predstavio je Prijedlog Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Naglasio je da su ključni ciljevi provedbe Strategije održiva proizvodnja energije u Republici Hrvatskoj u idućih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje ovisnosti o uvozu te jačanje sigurnosti opskrbe energentima kroz razvoj strateške infrastrukture.

„Jedan od projekata razvoja te infrastrukture je LNG terminal na otoku Krku“, kazao je.

Pojasnio je da primjena Strategije omogućava Hrvatskoj tranziciju na niskougljičnu energiju kroz dva vida akcija, kroz povećanje energetske učinkovitosti te korištenje obnovljivih izvora energije u najvećoj mogućoj mjeri.

„Hrvatska u korištenju obnovljivih izvora energije stoji dobro, 2018. godinu završili smo s 28 posto udjela, što je znatno više od propisanih 20 posto koje je Europska unija prihvatila“, kazao je ministar.

„Naša želja je taj postotak dalje povećavati, u kontekstu razvoja scenarija unutar Strategije išli smo za tim da udio izvora obnovljive energije u narednom razdoblju bude što veći, do 36,4 posto 2030. godine“, dodao je.

Također, govoreći o povećanju energetske učinkovitosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u idućih deset godina, a i razdoblju do 2050., ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 oko 36 posto. S tim u vezi, kazao je da se Strategijom, s obzirom na prirodni potencijal naše
zemlje, najveći dio snage planira dobivati iz energije sunca i vjetra, premda se ni drugi izvori obnovljive energije ne zanemaruju.

Kazao je da se planira do 2030. porast korištenja obnovljivih izvora energije na 36,4 posto, a ambicioznijim scenarijem do 2050. godine korištenje obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji poraslo bi na 65,6 posto.

„To predstavlja znatna ulaganja u energetsku učinkovitost stambenih zgrada, ali isto tako i ulaganja u proizvodnju obnovljivih izvora energije. Vjerujemo da će naši prirodni potencijali i sheme koje razvijamo dati prostor da idemo u tom smjeru“, zaključio je Ćorić.

Minimalna plaća u mandatu ove Vlade porasla za 754 kune

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović najavio je povećanje minimalne plaće, to jest predložio da se ona poveća u 2020. godini na 4.062,51 kn u bruto iznosu, odnosno 3.250 kuna neto. Ministar je komentirao trend kretanja iznosa minimalne plaće, kojoj je od 2013. do 2016. rast od 134 kune bio „izrazito skroman, možda ga se može nazvati i stagnacijom“. Naglasio je da od početka 2016. do predložene 2020. godine minimalna plaća raste čak 754 kune, i na taj se način „vrlo korektno i konkretno pokazuje briga za one građane Republike Hrvatske sa najnižim plaćama, a posebice
briga za one građane koji su zaposleni u radno intenzivnim industrijama, čija je izloženost minimalnoj plaći najveća“.

Ministar je dodao da, s druge strane, mora postojati i kontekst poslodavaca. „Osim navedenih fiskalnih mjera koje smo već ranije komunicirali, radno intenzivnim industrijama omogućeno je korištenje potpora male vrijednosti, do 200.000 eura, kako bi imali određene kompenzacijske mjere za iduću
godinu i kako bi eventualno ovaj porast minimalne plaće što blaže prebrodili“, kazao je ministar.

Dodao je da poslodavci koji mjeru nisu iskoristili do 2019. godine, istu mjeru će moći koristiti u 2020. godini. Također, rekao je da je u tijeku osmišljavanje ostalih mjera, koje će biti dostupne tijekom 2020. godine, usmjerene na restrukturiranje proizvodnje i nabavu novih tehnologija, u cilju jačanja konkurentnosti radno intenzivnih industrija i zadržavanje radnih mjesta.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je u mandatu ove Vlade minimalna plaća porasla za 30 posto, odnosno 754 kuna neto ili nešto više od 100 eura.

Liberalizacijom tržišta do veće produktivnosti i konkurencije među poduzetnicima

Predstavljajući prijedlog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, kao strukturnu reformu za jačanje konkurentnosti gospodarstva, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat naglasio je da se liberalizacija tržišta usluga odnosi na poticanje lakšeg pristupa i veće konkurencije na tržištu usluga.

Time se otvara i dodatni prostor za povećanje produktivnosti i konkurencije među poduzetnicima, sniženje cijena profesionalnih usluga, zapošljavanje novih poduzetnika, kao i za administrativna rasterećenja te inovativnosti gospodarstva razvijanjem novih i boljih usluga za potrošače/korisnike.

„Regulacija tržišta restriktivnija je u Hrvatskoj nego u usporednim zemljama okruženja, a posebno u segmentu usluga, stoga se kroz akcijski plan Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrt planiraju provesti mjere za deregulaciju tržišta usluga, kojima će se dodatno pojednostaviti pristup i povećati konkurencija u sektorima farmaceutike, fizikalne terapije i inženjerstva“, naglasio je Horvat.

Premijer poručio Hrvatima povratnicima u RS: Ispitujemo mogućnost pomicanja trase autoceste

Na završetku sjednice Vlade, premijer Plenković govorio je o planu izgradnje autoceste Beograd-Sarajevo, dionice Brčko-Vukosavlje. „Riječ je o autocesti u Bosni i Hercegovini, uglavnom na teritoriju Republike Srpske, koja bi trebala voditi kroz naselja Garevac, Kladari Donji i Kornicu u općini Modriča, područja u BiH gdje su povratnici Hrvati“, pojasnio je premijer.

„Budući da smo zainteresirani da ne dođe do rušenja kuća Hrvata, vodit ćemo računa da u intenzivnoj komunikaciji s nadležnim vlastima ispitamo mogućnost pomicanja trase koja je trenutno previđena“, kazao je premijer i dodao da Vlada vodi računa o Hrvatima povratnicima na teritorij Republike Srpske u BiH te im još jednom izrazio potporu.

Vlada ostaje otvorena za socijalni dijalog

Predsjednik Vlade još je jednom pozvao predstavnike sindikata, učitelje i nastavnike da razumno prepoznaju ponudu Vlade o povećanju od 6,12 posto (osnovice).

„Spremni smo intenzivno raditi na reviziji i kvalitetnijem, pravičnijem definiranju koeficijenata složenosti poslova na temelju postojeće uredbe. Ona je, to apsolutno jako dobro znamo, godinama mijenjana, prilagođavana, građena i na kraju nije dovela, možemo slobodno reći, do pravednih koeficijenata unutar sustava državne i javne uprave“, rekao je premijer.

„S obzirom da je to izrazito kompleksno, zahtjevno i teško područje, na kojem postoje brojni otpori, odlučili smo napraviti dodatni veliki napor da se taj problem riješi“, istaknuo je.

„Ako se on ne riješi do 30. lipnja iduće godine, mi ćemo pronaći sredstva u proračunu da se zaposlenicima u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja plaće podignu za dodatnih 2 posto“, kazao je i dodao da Vlada ostaje otvorena za socijalni dijalog i apelira uoči blagdana Svih svetih i pauze u školskom kalendaru na sindikate i učitelje da zajedničkom suradnjom, radom, razumijevanjem međusobnih pozicija, omogućimo našoj djeci ono najbitnije – obrazovanje“, kazao je Plenković.

„U strukturnu reformu obrazovnog sustava išli smo da bi mladi imali bolje obrazovanje u budućnosti“, naglasio je te ocijenio da je reforma „postignuta do sada nezabilježenim političkim konsenzusom“.

„Na tome trebamo graditi i njegovati to postignuće, a ono što je najvažnije, svako od nas bi onda trebao dati svoj doprinos da mladi ljudi dobivaju bolje i kvalitetnije obrazovanje“, kazao je i dodao da se u reformu išlo da bi ona bila dugoročna, cjelovita i da obrazovanje bude bolje.

„Mislim da možemo pronaći rješenja koja su bolja nego što je situacija sada, ali i mi i oni moramo sagledati cijelu sliku“, rekao je premijer i istaknuo da je Vlada odgovorna za cjelinu funkcioniranja države i unaprjeđenje standarda i kvalitete života zaposlenika i u kako u državnom i javnom, tako i u privatnom sektoru.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti | Andrej Plenković