Nastojat ćemo realocirati iz proračuna EU-a dodatnih 111 milijuna eura za obnovu kuća na potresom stradalim područjima

Slika /Vijesti/2021/siječanj/04 siječnja/VRH_9543.JPG

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se vode razgovori s Europskom komisijom kako bi se iznašla dodatna financijska sredstva za obnovu kuća stradalih u potresu realokacijom EU sredstava. Dodao je i da ministar Darko Horvat zajedno s ekspertima, pokušava pronaći rješenja koja bi bila primjerena stvaranju pravnog okvira za obnovu stradalih područja.

Po završetku današnje sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković održao je konferenciju za medije na kojoj je podsjetio kako su službe nakon potresa bile izrazito angažirane, da je sustav civilne zaštite od prvog dana na terenu, kao i sve službe koje im pomažu, te da je potom odlučeno da se proglasi katastrofa za pogođena područja.

"Ovdje imamo novu krizu koja zahtjeva poseban angažman Vlade pa tako i drugu čelnu osobu koja bi se mogla u potpunosti posvetiti koordiniranju ovih aktivnosti, suradnji svih resora, suradnji sa županijama i ostalim službama. I zato smo danas odlučili da dužnost voditelja Stožera civilne zaštite koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području tri navedene županije preuzme ministar Tomo Medved", izvijestio je premijer.

Dodao je da će mu zamjenici biti potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar Darko Horvat koji će mu pomoći u drugoj fazi, a to je priprema obnove.

Kada se takva odluka donese, objasnio je Plenković, predsjednik Vlade ima mogućnost rukovođenja radom Stožera civilne zaštite, a budući da smo još uvijek u aktivnoj borbi protiv pandemije covida-19 i da imamo novu krizu koja zahtjeva dodatni poseban angažman Vlade, imenovana je druga čelna osoba koja će se u potpunosti posvetiti koordiniranju aktivnosti.

Dodao je da će u slučaju neke druge katastrofe, poput poplave ili požara, nadležan biti Davor Božinović.

Predsjednik Vlade rekao je i da se da se vode razgovori s Europskom komisijom kako bi se iznašla dodatna financijska sredstva za obnovu kuća stradalih u potresu realokacijom EU sredstava.

"Vodimo razgovore s Europskom komisijom i nastojimo realocirati dio sredstava iz postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira koji traje od 2014. do 2020., a može se konzumirati do 2023., nešto više od 100 milijuna eura, kako bi se preusmjerilo u obnovu kuća koje su nastradale u potresu. To je trenutna aktivnost koju Vlada poduzima", pojasnio je Plenković.

Isto tako, rekao je Plenković, ministar Horvat zajedno s ekspertima, pokušava pronaći rješenja koja bi bila primjerena stvaranju pravnog okvira za obnovu ovih područja, o čemu će nas izvijestiti ovih dana.

Zahvala svim službama, građanima i tvrtkama

Zahvalivši još jednom svim službama, građanima i tvrtkama koje pomažu postradalim područjima, premijer je izvijestio da će potpredsjednik Vlade i ministar Tomo Medved poslijepodne otići u Petrinju i dogovoriti hodogram aktivnosti.

"Još jednom u ime cijele Vlade zahvaljujem svim službama na terenu, od vatrogasaca, HGSS-a, Crvenog križa, vojske policije, civilne zaštite, lokalnih čelnika i svim građanima koji su pokazali fantastičnu solidarnost, mnogi od njih i osobno dali doprinos da se pomogne unesrećenima. Upravo je to i cilj Vlade.  Stvoriti sinergiju i kohezivnu aktivnost da pomoć dođe do svakoga kome je potrebna", istaknuo je Plenković.

Zahvalio je i brojnim hrvatskim tvrtkama koji su poslali hranu vodu, građevinske materijale ili kućice, kao i svima koji su napravili bilo kakav napor da pomognu građanima u pogođenim područjima.

Na kraju, predsjednik Vlade izrazio je veliku tugu i žalost zbog osam preminulih mladih ljudi na proslavi dočeka Nove godine u Bosni i Hercegovini. "Mi smo za sutra proglasili Dan žalosti", kazao je.

Treba ispitati zašto su neke kuće nakon rata nekvalitetno obnovljene

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković je kazao da treba ispitati zašto su neke kuće nakon Domovinskog rata nekvalitetno obnovljene te da u ovom trenutku nema detaljnih saznanja o tome.

"Mislim da se treba ispitati kako se to i zašto dogodilo, tko je radio, bio nadzor, tko je davao konačne uporabne dozvole za objekte", rekao je Plenković, dodavši da u ovom trenutku nema detaljnih saznanja o tome.

"Treba ispitati, nije dobro da postoje objekti koji bi trebali biti čvršći nego jesu. Sve što treba ispitati će se ispitati, nema a priori zatvaranja za propitkivanje nadležnosti čija god ona bila. Obnova koju je Hrvatska provodila bila je veliki proces. Ako je bilo izgrađenih zgrada koje nisu u skladu s propisom to se treba ispitati", poručio je premijer.

Što se tiče uloge sadašnjeg sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića koji je bio zadužen za obnovu tog područja od 1995., Plenković je rekao da danas nije bilo vremena za tu raspravu no siguran je da župan sam može pojasniti bilo što.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar podsjetio je da je nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj obnovljeno više od 156.000 obiteljskih kuća. Obnova je trajala od 1995. do 2000. i sudjelovalo je preko 150 tvrtki.

"Sve je rađeno sukladno Zakonu o obnovu, Zakonu o graditeljstvu. Postoji dokumentacija tko je bio izvođač radova, nadzor, projektant, vlasnik, korisnik. Sve je rađeno uz pisane ovlasti korisnika tih nekretnina. Postojale su i određene garancije i rokovi", rekao je Mažar.

Najavio je da će odgovoriti na sve upite u narednih nekoliko dana jer je trenutno fokus na privremenom stambenom zbrinjavanju ljudi.

Potpredsjednik Vlade Medved na vrhu piramide

Predsjednik Vlade dodatno je pojasnio strukturu i hijerarhiju novoosnovanog stožera, istaknuvši da je na vrhu piramide potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji predstavlja glavnog čovjeka i odgovornu osobu za koordinaciju aktivnosti na područjima pogođenim potresom prije šest dana.

Sve ono što Zakon o sustavu civilne zaštite podrazumijeva u smislu ovlasti i donošenja odluka primjenjuje se, kaže, jednako na Medveda u ovom geografski omeđenom području.

"To znači da sve službe koje su već sad na terenu će biti u odgovornosti i tijesnoj koordinaciji i suradnji s Medvedom, a on u konstantnom dijalogu u nastojanjima da se riješe problemi na razini općina i gradova i svih ostalih", rekao je premijer.

Vezano za uključivanje svih koji su potrebni, Plenković je istaknuo da potpredsjednik Vlade Tomo Medved ima punu slobodu uključivati sve koji su na terenu.

"Ako odluči da treba dodatno ekspertize, način na koji će on to napraviti, bilo savjetom, konzultacijom, nekim kooptiranjem u aktivnosti, to je nešto što će odlučivati stožer u danima koji su pred nama", pojasnio je premijer.

Naglasio je da Zakon o sustavu domovinske sigurnosti u ovoj situaciji nije bio pravni temelj jer Hrvatsku nitko nije napao, nije bilo terorizma, već se dogodila prirodna nepogoda.

Predsjednik Vlade nije želio govoriti o procjenama štete koje je napravio razoran potres, istaknuvši da stručnjaci sagledavaju inicijalne procjene.

"Ja bih još malo pričekao. Na terenu su stručnjaci i mislim da prave razmjere štete moramo još malo pričekati da bismo išli kategorički s nekim brojem koji bi bio verificiran", rekao je.

Dodao je da će Hrvatska kroz mehanizam EU fonda solidarnosti imati i novi zahtjev s obzirom na to da je nastala nova šteta.

"Države članice su smislile EU fond solidarnosti za pomoć u nepogodama, donatorske konferencije su se obično organizirale za katastrofe u zemljama koje nisu članice", naglasio je.

Božinović: Šatora ima dovoljno

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuo se na izjavu ministara gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, koji je danas rekao da nije dobio zahtjev za šatore, vreće za spavanje i grijalice.

"Kad je u pitanju postavljanje šatora, ima ih dovoljno, ali šatori koji su postavljeni, postavljeni su za neke konkretne potrebe, npr. za distribuciju humanitarne pomoći, hrane", kazao je Božinović.

Naglasio je da u ovakvim vremenskim uvjetima šatori nisu najsretnije rješenje za zbrinjavanje ljudi jer nisu zagrijani, a ako bi i bili, to bi značilo veliku potrošnju goriva.

"Nije problem u tome da ih nema nego će se koristiti kako se budu iskazivale potrebe. Njih ima, čak je i u ovom dijelu aktivacije mehanizma EU došlo oko 980 šatora u Hrvatsku. Tu sigurno neće biti problema. Potpredsjednik Medved će danas početi skupljati sve potrebne informacije i tu ne očekujem nikakav problem", rekao je.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat nije želio decidirano iznositi koncept izmjene i dopune Zakona o obnovi, no poručio je da se, kako bi se izbjegla situacija nekvalitetne obnove, neće pristupiti obnovi bez ovlaštenih projektanata, izvođača i drugih uključenih u proces obnove.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti | Andrej Plenković