Nema resora i aktivnosti Vlade koji se ne bavi potporom Vukovaru

Slika /00 A foto model/5132CF79-7BB1-49AF-8E8A-98AC11400BFB.jpeg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je na početku današnje sjednice Vlade da je Dan sjećanja i u Vukovaru i u Škabrnji obilježen dostojanstveno i s puno poštovanja prema žrtvi te je poručio da Vlada na najkvalitetniji način želi pomoći Vukovaru i drugim ratom opustošenim gradovima i općinama.
 

Istaknuo je da su svi resori podnijeli izvješća o tome koliko se radi na pomoći Vukovaru - od Ministarstva regionalnog razvoja s interventnim fondom od 140 milijuna kuna, fondom Grada Vukovara oko 60 milijuna kuna, stambenim zbrinjavanjem za 488 obitelji, programima koji se odnose na zapošljavanje, komunalnom i prometnom  infrastrukturom, gospodarskim projektima, povratkom Hrvatske vojske u Vukovar, kontinuiranom  potporom  Ministarstva hrvatskih branitelja, decentraliziranim sredstvima koje je zakonskim promjenama omogućila Vlada putem Ministarstva financija, kao i svih drugih resora.

"Nema resora i aktivnosti Vlade koja se ne bavi potporom Vukovaru, uz izradu zakona koji bi trebao stvoriti preduvjete i svojevrsnih posebnih režima koji bi dodatno privukli i privatne ulagače. Prema tome, i u pogledu pijeteta i u pogledu konkretne, orijentirane prema budućnosti, potpore Vlada je kontinuirano angažirana i za Vukovar i za sve druge gradove i općine kojima želimo pomoći na najkvalitetniji način", istaknuo je predsjednik Vlade.

Naglasio je da je isti rezolutan i jasan stav Vlade i kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina koji ne zastarijevaju ni po Zakonu o oprostu ni po hrvatskom kaznenom pravu, niti po međunarodnim konvencijama.
Istaknuo je  da se, osobito u MUP-u i DORH-u, intenziviraju sve radnje kako bi se nastavilo procesuirati one koji su odgovorni za ratne zločine u području Vukovara i Ovčare.

Jačanje gospodarske suradnje s Kinom i Katarom

Od gospodarskih tema, izdvojio je odličnu izravnu investiciju iz Kine – izgradnju vjetroelektrane kod Senja vrijednu 160 milijuna eura.
„Ovaj će projekt znatno pridonijeti opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije. Radi se o najvećem do sada izravnom ulaganju iz Kine, kompanije Norinco“, kazao je predsjednik Vlade dodavši da se s predstavnicima te kompanije susreo prije nekoliko dana u Pekingu.

Izrazio je uvjerenje da će i druge aktivnosti vrlo konkretno pokazati koliko je unaprijeđena gospodarska suradnja s Kinom.
Želju za jačanjem gospodarske suradnje, kazao je predsjednik Vlade, izrazio je i emir Katara, koji je bio u posjetu Hrvatskoj početkom tjedna, i to u različitim aspektima od turizma i zdravstva do energetike. 

Ranije ovoga tjedna predsjednik Vlade razgovarao je i s vlasnikom ukrajinske kompanije Smart Holding o njihovoj zainteresiranosti za ulaganje u Uljanik grupu. Dodao je kako je potrebno detaljno dubinsko snimanje u kompaniji kako bi se bilo koji potencijalni strateški partner upustio u ovaj poduzetnički pothvat te naglasio da postoji još zainteresiranih partnera.

„Ministarstvo gospodarstva angažirano je na rješavanju ovoga problema koji je više nego važan za Rijeku i za Pulu“, poručio je.
 
Ravnopravnost konstitutivnih naroda ključna za BiH

Osvrnuo se i na sajam knjiga Interliber koji se održavao od 13. do 18. studenog na Zagrebačkom velesajmu, izrazivši zadovoljstvo s posjećenosti sajma te ustvrdivši da je ta manifestacija sjajna prigoda za populariziranje kulture čitanja.

Govoreći o nagradi „Zlatna kuna“, koja je jučer dodijeljena najboljim poduzetnicima u različitim kategorijama, kazao je kako je važno da Vlada stvori povoljan okvir za njihovo poslovanje i što bolje poslovne rezultate.

Jutros se sastao povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Philom Hoganom s kojim je razgovarao o novom zakonskom paketu koji se odnosi na Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije, a u kontekstu pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Od međunarodnih aktivnosti, izdvojio je boravak potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić u Strasbourgu, gdje je okončano šestomjesečno predsjedanje Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe tijekom kojeg su provedene brojne aktivnosti.

Ocijenio je da su realizirana sva četiri prioriteta hrvatskoga predsjedanja – borba protiv korupcije, pitanje kulture, prava manjina i lokalne samouprave te dodao da je predsjedanje preuzela Finska.

Posebno važnom istaknuo je raspravu na Vijeću za vanjske poslove u Bruxellesu, o temi općih izbora u Bosni i Hercegovini, gdje je potpredsjednica Pejčinović Burić predstavila hrvatske stavove o toj temi.

„Nije dobro da se u Federaciji preglasavanjem jednog konstitutivnog naroda drugom konstitutivnom narodu bira njegov predstavnik u Predsjedništvu. Ta je rasprava pokazala sve veći stupanj razumijevanja i podrške nekoliko zemalja stajalištu Hrvatske, kao susjedne i prijateljske države Bosni i Hercegovini koja želi da se Daytonsko-pariški sporazum, njegov ustroj na konceptu jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, provodi upravo onako kako je zamišljen“, pojasnio je.

Naglasio je da hrvatska Vlada neće odstupiti od ovoga stava i čvrsto će ga artikulirati na svim međunarodnim forumima, jer smatra da je to pravedno, pravično i dobro za funkcioniranje BiH i odnose između svih konstitutivnih naroda koji jedino ako su ravnopravni mogu zajedno i skladno funkcionirati.




 

Pisane vijesti