Nominacije Venecijanskih utvrda 15. - 17. stoljeća upisane na Popis svjetske baštine UNESCO-a

  • Slika /Vijesti/2017/07 srpanj/9 srpnja/UNESCO 1.jpg

Nakon uspješnog upisa tri lokaliteta proširenja serijske nominacije „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“ na Popis svjetske baštine UNESCO-a, Republika Hrvatska upisala još dva kulturna dobra Venecijanskih utvrda 15. - 17. stoljeća, što zajedno čini pet kulturnih dobara upisanih na zasjedanju 41. Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, u Krakowu u Poljskoj.

Nakon uspješnog upisa tri lokaliteta proširenja serijske nominacije „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“ na Popis svjetske baštine UNESCO-a, Republika Hrvatska upisala još dva kulturna dobra Venecijanskih utvrda 15. - 17. stoljeća, što zajedno čini pet kulturnih dobara upisanih na zasjedanju 41. Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, u Krakowu u Poljskoj.
 
U hrvatsku nominaciju Venecijanskih utvrda 15. - 17. stoljeća, upisani su obrambeni sustav Zadra i obrambeni sustav Šibenika, na zajednički prijedlog Italije, Hrvatske i Crne Gore.
 
Hrvatska, Italija i Crna Gora su u siječnju 2016. godine, uputile UNESCO-u prijedlog za upis na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća“.
 
Nakon dugotrajnog i zahtjevnog procesa izrade odgovarajuće dokumentacije i evaluacije prijedloga,UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu,  na zasjedanju u Krakovu u Poljskoj 9. srpnja ove godine, pozitivno ga je ocijenio te donio odluku da se ovo kompleksno dobro upiše na Popis svjetske baštine sa slijedećim komponentama: u Italiji utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova; u Hrvatskoj obrambeni sustav grada Zadra i tvrđava sv. Nikole u Šibensko-kninskoj županiji te u Crnoj Gori grad Kotor.
 
Nakon odlučne preporuke ICOMOS-a, kao stručnog savjetodavnog tijela UNESCO-a, da se predloženo serijsko dobro upiše na Popis svjetske baštine, članovi Odbora za svjetsku baštinu su  pohvalili i čestitali na odlično pripremljenoj nominaciji.
 
Upisano dobro „Obrambeni sustavi Republike Venecije  16. i 17. stoljeća“ predstavlja organizaciju, oblikovanje, adaptaciju i provedbu inovativnog „alla  moderna“ modela vojne arhitekture čija je svrha bila obrana trgovačkih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu. Nakon promjena uvjetovanih uvođenjem upotrebe vatrenoga oružja, elementi „ala moderna“ sustava na izuzetan način pokazuju njegove tehničke i logističke sposobnosti, moderne borbene strategije i nove arhitektonske zahtjeve. Navedenih šest komponenti predloženog transnacionalnog serijskog kulturnog dobra venecijanskog sustava obrane sadrže atribute izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući njihovu tipološku raznolikost, vizualni integritet i stanje očuvanosti, čime su ispunjeni kriterij III i IV za upis na Popis svjetske baštine.  Upravljanje ovim transnacionalnim serijskim kulturnim dobrom biti će organizirano na transnacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini odgovornosti i aktivnosti.
 
Tvrđava sv. Nikole, smještena na stjenovitom otočiću na ulazu u šibenski kanal, bila je prva linija obrane grada Šibenika s mora. Ova jedinstvena utvrda na moru, sa svojim trokutnim tlocrtom, vrhunski je primjer razvoja  inovativnog „alla moderna“ modela fortifikacijske arhitekture, ali i vrhunsko ostvarenje kasnorenesansne arhitekture.
 
Zadar je bio vojno i administrativno sjedište jadranskog dijela Republike Venecije te središte pomorskih putova između Venecije i Krfa. Nalazi se na poluotoku utvrđenom gradskim zidinama s nizom bastiona i kortina te vanjskom utvrdom trema kopnu. Izuzetan značaj njegovih utvrda nisu umanjile niti kasnije promjene. Obrana grada na poluotoku još uvijek čuva izvanrednu akumulaciju nadgrađenih zidova i konstrukcija: monumentalna kopnena vrata - remek djelo visoke renesanse, moćne bedeme i bastione koji demonstriraju ala moderna“  vojnu arhitekturu.
 
Proglašenju su prisustvovali i predstavnici Republike Hrvatske: uz voditelja izaslanstva, pomoćnika ministrice kulture Davora Trupkovića, bio je veleposlanik Ivo Goldstein stalni predstavnik pri UNESCO-u, zatim prof. dr. sc. Miljenko Jurković, predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Miljenko Domijan, voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO Rut Carek, voditelj Odjela za graditeljsku baštinu, krajolik i prostorno planske mjere zaštite Bruno Diklić, Jasminka Dinić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Martina Vidaković iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike te predstavnici gradova Zadra i Šibenika na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem i županom Šibensko-kninske županije Goranom Paukom.
 

Pisane vijesti