Nužan je zajednički rad na suzbijanu ilegalnih migracija na Schengenskoj, ali i vanjskoj granici Europske unije

„Hrvatska se, kao najnovija članica Europske unije zalaže za proces proširenja, osobito na zemlje zapadnog Balkana“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru za emisiju Talking Europe na France 24. Istaknuo je kontinuiranu i principijelnu hrvatsku potporu Ukrajini te se osvrnuo na migrantsku politiku i suzbijanje ilegalnih migracija usklađivanjem viznog režima. 

Plenković je istaknuo da u procesu proširenja Europske unije postoji novi politički zamah, no javno mnijenje u nekim zemljama ne stoji čvrsto iza takve politike.

"Vidjeli smo utjecaj vanjskih sila u raspravi, hibridnom ratovanju, dezinformacijama, a to često dovodi ili do fragmentacije političkog spektra ili do vrlo jasne polarizacije“, kazao je premijer, podsjetivši na nedavni referendum održan u Moldaviji. 

Dodao je da takvo stanje zahtijeva da politički vođe vode agresivniju i jasniju politiku i pojasne građanima koristi od integracije u Europsku uniju, osobito u zemljama koje su bile više povezane s Rusijom.

Srbija mora odlučiti između Europske unije i Rusije

Upitan je i o situaciji u Srbiji te za njenu neodlučnost žele li se prikloniti Europskoj uniji ili Rusiji. 

"Za razliku od većine drugih zemalja u našoj regiji, stupanj usklađenosti Srbije s EU-om u vanjskoj i obrambenoj politici je između 50 i 60 posto. Ako Srbija stvarno, iskreno, želi da se pridruže Europskoj uniji, morat će se odlučiti, unatoč svojim povijesnim vezama s Rusijom”, poručio je hrvatski premijer.

Osvrnuo se na nedavno održan sastanak Europskog vijeća na kojem je održana rasprava vezana uz pismo predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u kojem navodi okvir aktivnosti u zajedničkoj borbi protiv nezakonitih migracija u Europi.

Nužnost usklađivanja viznog režima zemalja izvan EU

„Zajedničko je mišljenje većine da se mora više raditi na suzbijanju ilegalnih migracija na Schengenskoj, ali i vanjskoj granici Europske unije“, kazao je Plenković.

Posebno je istaknuo važnost usklađivanja viznog režima u zemljama koje nisu članice Europske unije, s obzirom na to da čak 40 posto ilegalnih migranata dolazi na naše prostore zbog ove neusklađenosti.

„Vidjeli smo neprihvatljivu praksu da ljudi lete u Beograd ili u Sarajevo kao turisti, bez vize, a onda završe kao ilegalni migranti koji pokušavaju prijeći tzv. zelenu granicu, na primjer, u Hrvatsku“, poručio je.

Neupitna je naša jasna, sustavna i čvrsta potpora Ukrajini

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska bila domaćin sastanka na vrhu Ukrajina - jugoistočna Europa koje je održan u Dubrovniku, a na kojemu je prvi put sudjelovalo svih 14 država, a došao je i ukrajinski predsjednik Zelenski.

„Hrvatska je, unatoč svim krizama, dosad pomogla Ukrajini s 11 paketa u iznosu od 300 milijuna eura“, poručio je Plenković.

Izrazio je suzdržanost prema talijansko-albanskom sporazumu kojemu je cilj slanje tražitelja azila iz Italije u Albaniju, kazavši da postoje neriješena pravna pitanja.

„Moramo vidjeti u praksi kako će ovaj pilot projekt funkcionirati. Ono za što se mi zalažemo je potpuno usklađivanje viznih politika”, zaključio je premijer.

Pisane vijesti | Andrej Plenković