Obilježena 27. godišnjica stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu

Kolonom sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" i komemorativnim skupom obilježena je 27. obljetnica stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu. U Koloni sjećanja bili su brojni građani iz svih dijelova Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine.

Izaslanica predsjednika Vlade bila je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić. Uz nju su bili ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar turizma Gari Cappelli, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, ministar državne imovine Goran Marić, ministar uprave Lovro Kuščević i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske bio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, a izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora bio je njegov potpredsjednik Milijan Brkić.

Pročitana imena žrtava

Kolona sjećanja prošla je Ulicom 18. studenoga 1991. do spomen-obilježja masovne grobnice, gdje je zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položilo izaslanstvo Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata.

Potom je u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služena sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu. Svetu je misu predvodio vojni biskup u miru monsinjor Juraj Jezerinac koji je u propovijedi podsjetio kako 1990-ih nitko nije mogao zamisliti da će se ovako strašan zločin dogoditi Hrvatima u Škabrnji."Zločin su počinili oni kojima ni čovjek, ni kultura ni priroda nisu bili sveti. Ostavili su tako trag svoga identiteta", kazao je.

Hodnja je nakon svete mise krenula do spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke gdje su pročitana imena svih vojnih i civilnih žrtava. Obilježavanje stradanja Škabrnje završilo je odavanjem počasti poginulima u Domovinskom ratu polaganjem vijenaca te paljenjem svijeća brojnih izaslanstava.

Ubijeno 48 civila i 15 hrvatskih branitelja

U jutro 18. studenoga 1991. srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 hrvatskih branitelja.

Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. 

Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti