- Objavljeno: 25.10.2023.
Obuljen Koržinek: Cilj Zakona o hrvatskom jeziku je urediti korištenje standardnog jezika u javnoj upotrebi
Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je cilj Zakona o hrvatskom jeziku, kojeg je Vlada danas uputila u saborsku proceduru, urediti korištenje standardnog jezika u javnoj upotrebi i brinuti se za razvoj i njegovanje jezika kao jednog od ključnih elemenata nacionalnog identiteta.
''Ovdje je cilj urediti korištenje standardnog hrvatskog jezika u javnoj upotrebi. Dakle, u prvom redu odnosi se na sve dokumente koje proizvode državna ili lokalna tijela, sve dokumente koji izlaze iz EU-a, sva komunikacija u poslovnom svijetu, nazivlje u onim slučajevima kada je sufinancirano javnim sredstvima. Ono što je važno jest Vijeće za hrvatski jezik koje će donijeti smjernice nacionalne politike'', rekla je ministrica.Sustavna briga o jeziku
Istaknula je da takve zakone ima većina europskih država, a cilj je sustavna briga, njega i razvoj jezika kao jednog od ključnih elemenata nacionalnog identiteta.
''Mi smo jasno rekli da kada se donose dokumenti, različiti akti, pravni i akti jedinica regionalne i lokalne samouprave, da oni moraju proći sustave lekture, bilo zapošljavanjem, bilo angažiranjem usluge lektora. Većina to radi i danas, ali tu pokazujemo brigu za usklađivanjem i nazivlja i izričaja. To je uobičajena praksa koju rade sve države koje vode računa o njegovanju svojeg jezika'', odgovorila je na pitanje hoće li se u državnim institucijama zapošljavati lektori.
Zakon o hrvatskom jeziku neće se baviti ograničavanjem korištenja tuđica
''Ovaj zakon ne bavi se normom, ne bavi se time govori li netko neispravno ili neispravno koristi neke riječi. To je pitanje za jezikoslovce, za struku, za sustav obrazovanja u kojem moramo naučiti govoriti i pisati materinski jezik. Dakle, zakon se neće baviti ni tuđicama ni načinima na koje se jezik koristi. To je ono što se uređuje standardnim rječnicima, gramatikom, i to rade jezikoslovci u Hrvatskoj i u svim drugim državama'', istaknula je ministrica kulture i medija.
O ulozi budućeg Vijeća za hrvatski jezik
''Želimo institucionalizirati jednu skupinu predstavnika ključnih institucija koje se i inače bave hrvatskim jezikom, u širem smislu i kulturom, ali posebno jezikom, kako bismo upravo kroz rad takvog vijeća vidjeli na koja područja možda treba posebno skrenuti pažnju, donositi neke smjernice, usklađivati terminologiju, pratiti rad različitih institucija koje se bave jezikom'', objasnila je.
Dodala je kako će uloga tog vijeća biti objediniti stručnjake koji mogu doprinijeti raspravi, kako bi razvoj hrvatskog jezika bio usuglašen.
Izrazila je uvjerenje da vijeće, u kojem će biti 15 članova, neće biti izvor sukoba o samom jeziku.
''Vjerujem da će osobe koje će biti predložene i izabrane biti vrhunski stručnjaci koji će znati da je njihova uloga u duhu dobre suradnje stvarati nešto što je dobro za zajednicu. To je bit svakog vijeća i trebala bi biti ideja vodilja mnogih društvenih skupina. Znam da to u Hrvatskoj nije uvijek slučaj, ali ja ne očekujem da će ugledni znanstvenici jezikoslovci koji će sjediti u tom vijeću baviti se bilo čime drugim osim onim što im zakon daje kao mandat.''
Ministrica je izrazila želju da rasprava o ovom zakonu u Saboru bude uljuđena, civilizirana i temeljena na činjenicama.
''Ja bih to voljela za ovaj i za svaki drugi zakon. Nažalost, vidimo, pa i iz ovoga što se jučer događalo, da je jako teško postići atmosferu uvažavanja, a ona je važna jer mi ne govorimo samo jedni drugima, govorimo i obraćamo se i našim građanima koji imaju pravo čuti naše stavove. Vjerujem da će tako pratiti i raspravu o Zakonu o hrvatskom jeziku. Želim vjerovati da će i saborski klubovi angažirano raspravljati o meritumu tog zakona'', kazala je ministrica Obuljen Koržinek o tome kakvu saborsku raspravu očekuje.
"Performans u nemogućnosti artikuliranja argumenata"
Upitana narušava li dodatno dignitet Sabora jučerašnja situacija, kada je oporba bučno ometala premijera u iznošenju izvješća o radu Vlade, rekla je da je o tome bilo mnogo komentara, no iznijela je i svoje viđenje.
''Meni se čini da je tu važno nekoliko stvari. Prvo, mi smo kao vladajući pozvani komunicirati građanima što radimo, a oporba je pozvana kritizirati i nuditi neka druga rješenja. Ono što se jučer trebalo dogoditi jest da premijer iznese postignuća, izvješće koje jasno pokazuje gdje smo bili, gdje smo sad, što smo sve napravili. Na to se oporba mogla referirati i reći 'mi bi to bolje, ovo nije dobro'. U nemogućnosti artikuliranja argumenata oni su napravili performans. Ono što nije dobro je da ako imate aspiracije sutra osvojiti vlast, onda ne rušite institucije za koje mislite da ćete sutra vi u njima sjediti'', kazala je te zaključila da su svi pozvani čuvati dignitet institucija.
Izvor: HTV/ Vlada