Od početka prosinca snižena trošarina na loživo ulje, i dalje niže trošarine na najprodavanije naftne derivate

Vlada je na današnjoj, 169. sjednici, donijela Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini "EU Military Assistance Mission- Ukraine" te je, uz ostalo, izmijenila Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Na početku je, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, izvijestio o aktualnom stanju vezanom uz potres. Naveo je da je s izvođačima radova ugovorena izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna, a na 97 zamjenskih obiteljskih kuća izvode se radovi. Potpisani su ugovori za izgradnju 20 zgrada s ukupno 308 stanova u iznosu od 306,4 milijuna kuna.

Trostruka uloga Hrvatske vojske u misiji EUMAM
 
Hrvatskom saboru upućen je prijedlog vlade o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini, "EU Military Assistance Mission - Ukraine" (EUMAM).
 
"Hrvatska bi sudjelovanjem u ovoj misiji nastavila aktivan doprinos i potvrdila predanost u potpori zajedničke sigurnosne i obrambene politike i međunarodnoj sigurnosti. Sudjelovanjem hrvatske vojske u misiji za potporu Ukrajini, Hrvatska bi sa svojim iskustvom iz Domovinskog rata značajno doprinijela obuci oružanih snaga Ukrajine", rekao je ministar obrane Mario Banožić.
 
Misija EUMAM trajat će dvije godine i provodit će se na teritoriju država članica EU-a.
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da će, u slučaju pozitivne odluke Hrvatskog sabora, hrvatska vojska pomagati Ukrajini na tri načina.
 
Vlada predlaže da u misiji sudjeluje do 80 pripadnika Oružanih snaga RH uz mogućnost rotacije i da u Hrvatsku može ući do 100 pripadnika ukrajinskih snaga uz mogućnost rotacije u 2022., 2023. i 2024. godini.

Suzbijanjem neprijavljenog rada povećavamo mirovinski staž i doprinosimo rastu mirovina

U saborsku proceduru upućen je Konačnog prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada kojim se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Najvažnija novost koja se uređuje ovim zakonom odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Naime, zakonodavac ne želi samo kazniti poslodavca već osigurati da će radnik, koji nije bio prijavljen, ostvariti svoja prava iz radnog odnosa. U tom smislu, propisuje se postupanje inspekcijskih tijela, a nastavno na inspekcijsko postupanje uređuju se obveze nadležnih tijela za uspostavu obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te tijela za obračun i naplatu javnih davanja.

"Ovim zakonskim okvirom doprinijet će se učinkovitoj borbi protiv neprijavljenog rada, omogućiti prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni rad i tako doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije", poručio je ministar Piletić predstavljajući zakon.

Uz obveznu uspostavu prijave, propisuje se i obveza poslodavca za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2.650,00 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.640,00 eura, čime ovaj zakon postiže učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja.
 
Dodatno, propisuje se objava dva popisa poslodavaca i dvije nove evidencije. Radi se o  popisu na kojem bi se javno objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, i popisu onih kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.
 
Usvojen je Konačni prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. "Cilj je trajno unaprijediti kvalitetu visokih učilišta te znanstvenih instituta kroz Agenciju za znanost i visoko obrazovanje kao krovno nacionalno i međunarodno priznato tijelo zaduženo za poticanje kontinuiranog razvoja i osiguravanje kvalitete u ovom sustavu", obrazložio je zakonski prijedlog ministar Fuchs.
 
Novi model izračuna plaća
 
Kako bi se do kraja godine mogle provesti potrebne analize koeficijenata i plaća te izraditi novi model plaća državnih dužnosnika i službenika, Vlada je sa sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene nekoliko zakonskih prijedloga.
 
Saboru su upućene izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka..
 
Izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika propisuje se jedinstvena osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika u visini osnovice za izračun plaća državnih službenika, a to će osigurati, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić, kvalitetnu analizu svih koeficijenata, mogućnost usporedbe podataka i objektivnu valorizaciju sustava plaća.
 
Predlaže se i propisivanje statusa državnog dužnosnika za zastupnika Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, da glavni ravnatelj policije nema status državnog dužnosnika jer je njegov status reguliran posebnim propisima, a propisuje se i novi koeficijent za izračun plaće glavnog državnog revizora.
 
Zbog jedinstvene osnovice za izračun plaća zaposlenih u državnoj i javnoj službi, izmjenama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuju se novi, manji, koeficijenti za utvrđivanje najvišeg iznosa plaća lokalnih dužnosnika, a uređuje se i pravo na naknadu za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno volonterski.
 
Izmjenama Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka smanjuje se koeficijent za izračun plaće ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka te će se, naveo je Salapić, množenjem službeničke osnovice i novog koeficijenta postići najbliži bruto iznos njihove sadašnje plaće.
 
I dalje niže trošarine na osnovni benzin i dizel, a snižena i na lož ulje
 
Niže trošarine na najprodavanije naftne derivate - bezolovni benzin i dizel, primjenjivat će se do kraja ove godine, a od početka prosinca bit će snižena i trošarina na loživo ulje, i to za 26 lipa po litri, odlučila je u četvrtak Vlada, koja je donijela izmjenu Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je Vlada RH od 7. ožujka 2022. u osam navrata mijenjala uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju s ograničenim razdobljem važenja te da se snižene visine trošarine, propisane trenutno važećom uredbom, prestaju primjenjivati 30. studenoga ove godine.

S druge strane, s obzirom da i dalje egzistiraju okolnosti koje utječu na povećanje cijene energenata, Vlada predlaže zadržavanje snižene visine trošarine za najprodavanije energente - bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo, za razdoblje do 31. prosinca 2022. godine, rekao je ministar. 
Te su trošarine, podsjetio je, snižene za 800 kuna na tisuću litara za bezolovni motorni benzin i za 400 kuna za tisuću litara za dizelsko gorivo.

Međutim u odnosu na prethodne uredbe, danas donesenom uredbom se snižava i trošarina na loživo ulje, i to s trenutnog iznosa od 423 kune na tisuću litara na 157 kuna na tisuću litara, što predstavlja sniženje od 26 lipa po litri loživog ulja.

Time su visine trošarina na bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje i nadalje usklađene s minimalnim visinama trošarina propisanim relevantnim europskim direktivama, rekao je Primorac.

Visine trošarine utvrđene danas usvojenom uredbom primjenjivat će se od 30. studenoga do kraja ove godine. 

Tako će trošarina na bezolovni motorni benzin i u prosincu iznositi 3.060 kuna, a na dizel 2.660 kuna na tisuću litara, dok će na loživo ulje iznositi 157 kuna na tisuću litara. 

Vlada zbog primjene te uredbe i sniženih trošarina očekuje smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 104,2 milijuna kuna.
 
Preciznije određivanje obveze prijave podataka o putnicima u zračnom prometu
 
Vlada je usvojila i uputila u saborsku proceduru i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, s konačnim prijedlogom zakona, kojim se uređuju procesi pripreme, izrade, provedbe, izvješćivanja, praćenja provedbe i učinaka te vrednovanja akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje, u skladu sa svojim nadležnostima, izrađuju, donose i provode javna tijela.
 
U izmjenama Zakona o prijenosu i obadi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela (EU), Vlada predlaže obvezu prenošenja podataka o putnicima u zračnom prometu nadležnoj jedinici za informacije ubuduće će, uz prijevoznike na komercijalnim letovima, imati i oni na privatnima, a neće postojati za letove državnih te zrakoplova koji se koriste u vojne, policijske ili carinske svrhe.

Taj je zakon stupio na snagu 2018. godine, a kako bi se poboljšala njegova primjena jasnije se propisuje područje njegove primjene, odnosno on se neće primjenjivati na letove zračnih prijevoznika kojima je polazište i odredište u Hrvatskoj, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Izmjenama zakona proširuje se krug zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje obaveza prenošenja podataka o putnicima u zračnom prometu nadležnoj jedinici za informacije o putnicima, te će ona postojati ne samo na komercijalnim već i privatnim letovima, a isključuju se određene kategorije letova, poput onih koji obavljaju državni zrakoplovi i drugi zrakoplovi koji se koriste u vojne, policijske ili carinske svrhe.

Propisuje se i dostava podataka o putnicima i gospodarskim subjektima koji nisu prijevoznici, a pružaju usluge povezane s putovanjem i rezervacijama letova, s tim da to ne uključuje obvezu prikupljanja ili čuvanja dodatnih podataka, niti se od putnika traže davanje dodatnih podataka od onih koji se inače već dostavljaju organizatorima putovanja, dodao je Božinović.

Podatke o putnicima i članovima posade trebat će se dostavljati jedinici za informiranje elektroničkim sredstvima koja jamče određenu razinu sigurnosti.

"Propisuje se i obaveza zračnim prijevoznicima da odmah po saznanju izvijeste jedinicu za informiranje o svim promjenama izvršenim prije ili tijekom putovanja do planiranog odredišta, koje su nastale uslijed preusmjeravanja leta na drugo odredište ili uslijed neplaniranog slijetanja", dodao je ministar.
 
Konačni prijedlog zakona o zdravlju životinja, koji je također upućen u Hrvatski saboru, donosi se s ciljem osiguravanja provedbe Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja, daje neke nove elemente nužne za ujednačeno postupanje u borbi protiv bolesti životinja u svim državama članicama. Među ostalim, utvrđeni su jasni kriteriji za procjenu rizika i kategorizaciju bolesti životinja kao i za popis prijemljivih vrsta životinja te je na temelju tih kriterija uspostavljen novi popis bolesti relevantnih za Europsku uniju.
 
Povećani maksimalni iznosi opravdanih troškova za obnovu područja oštećenih u potresu
 
Zbog izvanrednih okolnosti, odnosno poremećaja na tržištima koji su rezultirali povećanjima cijena građevinskih materijala i radova općenito, Vlada je izmijenila i dopunila Odluku o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije te povećala maksimalne iznose opravdanih troškova. Sredstva za provedbu ove Odluke osiguravaju se iz sredstava koja su osigurana na pozicijama Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, za tu namjenu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, do utroška raspoloživih sredstava, a s obzirom da je ova Odluka povoljnija za adresate od prethodne, ista se primjenjuje i retroaktivno, odnosno na sve započete postupke.
 
Ministarstvu poljoprivrede dana je suglasnost za sklapanje sporazuma sa Sisačko-moslavačkom županijom o financiranju sanacije nerazvrstanih cesta na području Grada Siska, Grada Petrinje i Općine Martinska Ves.
 
Sisačko-moslavačkoj županiji dodijeljena su sredstva za pomoć za  obnovu Doma za starije i nemoćne osobe Glina.
 
Vlada je donijela Nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu koji je  integrirani skup regulative i aktivnosti svih relevantnih subjekata usmjerenih na podizanje razine sigurnosti, a razvijen je u skladu sa standardima Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO) i zahtjevima Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa).
 
Dana je suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove Lučke uprave Vukovar za sklapanje ugovora o javnoj nabavi radova za predmet nabave „Izgradnja pristaništa u Batini"  koju je Upravno vijeće Lučke uprave Vukovar donijelo u srpnju ove godine,  a kojom se odobrava sklapanje predmetnog Ugovora s odabranom zajednicom ponuditelja u iznosu od 9,9 milijuna kuna s PDV-om.
 
Nabavlja se dodatna količina Remdesivira
 
Donesen je zaključak u vezi s potpisivanjem ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje bolesti COVID-19, kojim se ovlašćuje ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić za potpisivanje ugovora o provedbi Okvirnog ugovora s Gilead Sciences, za nabavu lijeka za razdoblje do 31. ožujka 2023. Financijska sredstva za provedbu ovog Zaključka osigurana su u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
 
Usvojeno je objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2021. godinu te je prihvaćeno izvješće o radu Upravnog vijeća Hrvatske akreditacijske agencije za 2021. godinu i Izvješće o provedenoj politici koncesija za 2021. godinu.
 
Vlada je dala podršku organizaciji Europskog seniorskog judo prvenstva - Zagreb 2024. te je zadužila Ministarstvo turizma i sporta da, u tu svrhu, u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu te projekcijama za 2024. i 2025. godinu, na svojim proračunskim pozicijama planira potrebna sredstva.
 
I na kraju, bez preuzimanja financijskih obveza, prihvaćeno je Vladino pokroviteljstvo nad održavanjem 15. večeri članova i prijatelja Udruge i Zaklade.

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade