- Objavljeno: 24.05.2018.
Odluka Vlade važna je za dokapitalizaciju, dugoročno kvalitetno poslovanje i restrukturiranje Petrokemije
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i, sukladno Zakonu o državnom proračunu,u Hrvatski sabor uputila Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, te prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu.
Obrazlažući ovu točku, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je, od makroekonomskih pokazatelja, gospodarski rast u 2017. godini iznosio 2,8%, uz snažan doprinos domaće potražnje, osobne potrošnje i izvoza, ali i rasta privatnih investicija za 7%, što, kazao je, svjedoči o tome da su se već u 2017. mogli osjetiti pozitivni efekti porezne reforme, ali i drugih koraka poduzetih na podizanju investicijske klime. Na tome, smatra ministar financija, treba čestitati hrvatskome gospodarstvu koje je u danim okolnostima pokazalo otpornost i snažnu i tvrdoglavu upornost u nastavku investicijskih aktivnosti.Zabilježen je porast industrijske proizvodnje, trgovine na malo i graditeljstva, uz rekordnu turističku sezonu sa snažnim fizičkim i financijskim pokazateljima. Inflacija je ostala na očekivanim razinama od 1,1%, a zabilježen je daljnji porast zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti.
U suficitu konsolidirane države, zabilježen je suficit platne bilance od 9%, naveo je. Ukupni prihodi državnoga proračuna iznosili su 122,7 mlrd kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 5%. Rashodi proračuna iznosili su 125 milijardi kuna, što je povećanje od 4% i ispod originalnoga plana.
Podsjetio je na nekoliko rashoda koji nisu bili originalno planirani, kao što su transferi i izdvajanja za zdravstvo koji su poduprti za više od milijardu i pol kuna.
Financijski rashodi, kamate za dugove smanjeni su lani zamilijardu kuna. Istaknuo je da je Hrvatska rashode na kamate u protekle dvije godine uspjela smanjiti za 2 milijarde kuna.
Najznačajnija kategorija rashoda, naknade građanima i kućanstvima, iznosile su 45,8 milijardi kuna, od čega se 37,7 milijardi odnosilo na mirovine i mirovinska primanja.
Ministar Zdravko Marić najavio je da će Vlada sredinom srpnja predložiti novi zakon o fiskalnoj odgovornosti. čime će dodatno osnažiti pravila i omogućiti postizanje boljih rezultata u sljedećem izvješću Europske komisije.
Naglasio je i daljnji nastavak trenda smanjivanja javnog duga u BDP-u koji je sada dvostruko brži od propisanoga kriterijima iz Maastrichta.
U saborsku je proceduru Vlada također uputila prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, te zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije.
Prije obrazlaganja ovih dviju točaka, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, čestitao je ministru financija na izvršenju Državnoga proračuna, kazavši da se radi o rezultatima koji zavrjeđuju pozornost i koji su učinili da Hrvatska 2018. godinu dovrši kao stabilna zemlja u kontekstu javnih financija.
Ministar je pojasnio da se u prvom prijedlogu zakona radi o usklađivanju s europskim direktivama u dijelu neovisnosti rada energetskih agencija. Njime se omogućuje Hrvatskoj regulatornoj agenciji donošenje potpuno autonomnih odluka, kako bi unutarnje tržište funkcioniralo ispravno i neovisno o bilo kojim javnim ili privatnim tijelima, uključujući Vladu Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje i pitanje rada i poslovanja agencije, njezinog ustrojstva, ovlasti u prikupljanju podataka, opći akti i tajnost podataka te druga značajna pitanja.
I u drugom se prijedlogu radi o usklađivanju s propisima Europske unije. Ovim se izmjenama i dopunama donose pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu električnom energijom, uređuje se primjena certificiranih operatera koji ne dolaze iz zemalja članica EU, čuvanje povjerljivosti komercijalno osjetljivih informacija, kao i odredbe vezane uz obvezu izdavanja jedinstvenog računa samo krajnjim kupcima iz kategorije kućanstava.
Vlada je u prvo čitanje uputila prijedlog zakona o zakladama, kojim se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, upis, ustrojstvo, djelatnost, imovina, statusne promjene i prestanak zaklada, upis i prestanak stranih zaklada te nadzor nad radom zaklada i stranih zaklada.
Prema ovom prijedlogu, zaklada je imovina, namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne svrhe. U određenju pojma zaklade, dodatno je naglašeno da je zaklada neprofitna pravna osoba bez članova, za razliku, primjerice od udruge, u smislu Zakona o udrugama.
Prijedlogom zakona pojednostavnio bi se i skratio postupak osnivanja i registracije zaklada pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave, prema sjedištu zaklade, umjesto kako je sada propisano, pri Ministarstvu uprave.
Budući je prema važećem Zakonu potrebno donijeti tri rješenja da bi zaklada mogla početi djelovati, sada se donošenjem samo jednog rješenja u roku od 30 dana od uredno podnesenog zahtjeva, pojednostavljuje taj postupak. Propisuje se pod kojim uvjetima zaklade mogu obavljati gospodarske djelatnosti te pod kojim uvjetima se osnovna imovina zaklade može uvećavati ili umanjivati, potom odredbe o unutarnjem ustroju i upravljanju zakladom ostavljaju mogućnost fleksibilnog ustroja i upravljanja te je presudna volja zakladnika izražena aktom o osnivanju zaklade u pogledu tih pitanja.
Propisane su mogućnosti provedbe statusnih promjena, čime se rješava postojeća pravna praznina, jasnije je propisan inspekcijski nadzor te pojednostavljen postupak prestanka zaklade.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, provodi se odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, kojom su ukinuti članci 103. i 126.a, te članak 129. stavak 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, te je odgođen prestanak važenja navedenih članaka do 15. srpnja 2018. godine, kako bi se Hrvatskom saboru ostavilo dovoljno vremena za usklađivanje ukinutih članaka Zakona s Ustavom Republike Hrvatske.
Predloženim izmjenama zakona, propisuje se rok od jedne godine u kojemu se nadzor i kontrola, kontrolni pregled i revizija nalaza i mišljenja o činjenicama na temelju kojih su ostvarena određena prava iz mirovinskog osiguranja, mogu izvršiti.
Vlada je u proceduru uputila prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i to na način da se određuju tijela nadležna za nadzor sukladno odredbama Uredbe, njihova podjela nadležnosti, djelokrug i ovlasti, kao i prekršaji za postupanje protivno Uredbi te visina novčanih kazni.
Tom se uredbom harmonizira regulatorno zakonodavni okvir za za referentne vrijednosti na razini Europske unije, kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poboljšali uvjeti njegova funkcioniranja te osigurala visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja. Predmetna Uredba je donesena i radi ujednačene primjene odredbi kojima se izravno uvode obveze za osobe koje sudjeluju u pružanju, doprinosu i upotrebi referentnih vrijednosti.
Ključni element pri određivanju područja primjene ove Uredbe trebao bi biti način na koji se s pomoću izlazne referentne vrijednosti utvrđuje vrijednost financijskog instrumenta ili financijskog ugovora te mjeri uspješnost investicijskog fonda. Referentne vrijednosti su javno objavljene vrijednosti koje se upotrebljavaju za određivanje cijena financijskih instrumenata i financijskih ugovora ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova. Cilj je utvrditi zajedničke standarde Europske unije kako bi se spriječilo manipuliranje referentnim vrijednostima koje bi moglo utjecati na cijenu financijskih instrumenata ili financijskih ugovora kao što su zajmovi ili hipoteke, te uspostava dosljednog i učinkovitog sustava za rješavanje ranjivosti koje predstavljaju referentne vrijednosti.
Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar pojasnio je da se radi o usklađivanju sa Zakonom o gradnji, pri čemu se najviša cijena građenja usklađuje s realnim stanjem u graditeljstvu; jasnije se definiraju pojedini pojmovi te prava i obveze javnih ustanova (ranije - neprofitnih pravnih osoba) koje osniva jedinica lokalne samouprave; omogućuje se brže pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja te se potiče graditeljstvo i lokalno gospodarstvo (investicije u graditeljstvu).
Naime, Zakon o društveno poticanoj stanogradnji definira "etalonsku cijenu građenja" kao sve troškove u vezi s izgradnjom (projektiranje, građenje, nadzor i dr.), uključivo vodni doprinos i porez na dodanu vrijednost, izuzev troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu, dok se Zakonom o gradnji pod pojmom "građenje" podrazumijeva izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja), što znači da navedeno nije međusobno usklađeno, pa se stoga predloženim zakonom provodi usklađivanje sa Zakonom o gradnji.
Ministar je napomenuo da su u dosadašnjoj provedbi društveno poticane stanogradnje uočena znatna odstupanja prosječnih prodajnih cijena novih stanova, cijena zemljišta i cijena uređenja komunalne infrastrukture i priključaka na infrastrukturu postignutih u programu društveno poticane stanogradnje u odnosu na postignute prosječne cijene u realnom sektoru, odnosno u odnosu na prosječne prodajne cijene stanova trgovačkih društava i drugih pravnih osoba bez POS-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o cijenama prodanih novih stanova u drugom polugodištu 2016. godine, prosječna cijena po 1 m2 u 2016. godini na području Republike Hrvatske, a koju su postigli prodavatelji trgovačka društva i druge pravne osobe bez POS-a iznosila je 11.027,00 kuna, što je za 41,3% više od prosječne cijene POS-a koja iznosi 7.806,00 kuna. Troškovi građevinskog zemljišta u realnom sektoru iznose 1.913,00 kuna, što je za 38,8 % više od prosječne cijene zemljišta u POS-u koja iznosi 1.378,00 kuna. Slijedom navedenog, ovim se zakonom najviša cijena zemljišta i komunalne infrastrukture povećava s 20% na 25% etalonske cijene građenja, dok se najviša prodajna cijena stana povećava sa 140% na 150% etalonske cijene građenja, a kako bi se isto uskladilo s realnim stanjem u graditeljstvu.
Također, jasnije se definira izvor javnih sredstava i obveznika njihovog osiguranja kao i prava i obveze javnih ustanova koje osniva jedinica lokalne samouprave na način da jedinica lokalne samouprave ima obvezu i dužnost osigurati financijska sredstava u svom proračunu radi financiranja izgradnje građevine do potpune dovršenosti, u slučaju ako pojedini sudionici u izgradnji nisu izvršili svoje ugovorne obveze ili dio zgrade nije pravovremeno prodan i zbog drugih nepredvidivih okolnosti.
Nadalje,
Predloženim zakonom omogućava se, osim državnim službenicima, osiguranje stanova i javnim službenicima i namještenicima javnih službi u okviru posebnih programa POS-a, prema kojem će se graditi stanovi u svrhu davanja u najam, čime bi se doprinijelo zadržavanju i privlačenju deficitarnog kadra (rješavanje stambenog pitanja), te bi se potaknule investicije u graditeljstvu. Najam bi, naveo je ministar, plaćale općine, županije i institucije u vlasništvu države.
Vlada je dala suglasnost društvu Hrvatske autoceste d.o.o. na Plan građenja i održavanja autocesta za 2018. godinu, te društvu Hrvatske ceste d.o.o. na Plan građenja i održavanja državnih cesta za 2018. godinu.
Hrvatske ceste koje upravljaju sa 7.148,98 kilometara cesta, uložit će ukupno 2.951.704.384,00 kn, a Hrvatske autoceste 638.788.246,00 kn kuna u građenje i održavanje cesta u njihovoj nadležnosti.
Ministar prometa Oleg Butković kazao je da ulaganja obuhvaćaju strateške projekte cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, Pelješki most sa spojnim cestama i novom pelješkom cestom s obilaznicom Stona, početak prve faze izgradnje mosta s pristupnim cestama, planirana ulaganja 520 milijuna kuna,nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš, most kopno-otok Čiovo, brza cesta Okučani-Stara Gradiška i most Sava, državna cesta D403, čvor Škurinje-Luka Rijeka, obilaznica Petrijevaca, Most Odra na spojnoj cesti kojas autoceste A11 Zagreb-Sisak ulazi u grad Sisak, Podravski ipsilon, spojna cesta Zabok kod potoka Krapinica, brza cesta Popovec-Marija Bistrica, Zlatar Bistrica-Zabok, sa spojem na Breznički Hum te druge projekte.
Vlada je donijela i Oluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu. Odlukom je predviđena uplata 60% sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2017. godinu.
Ministar financija Marić nabrojio je trgovačka društva koja su izuzeta od primjene ove odluke. To su Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, HŽ Infrastruktura, Hrvatska poštanska banka, Jadrolinija, Zračna luka Dubrovnik, Croatia Airlines, Odašiljači i veze, Zračna luka Split i Državne nekretnine, te je podsjetio da trgovačko društvo Agencija Alan, kao i do sada, uplaćuje ostvarenu dobit nakon oporezivanja u iznosu od 100%.
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o davanju ovlasti za sklapanje ugovora o ustupu i kupoprodaji tražbina prema trgovačkom društvu Petrokemija d.d.
Državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman podsjetila je da je Petrokemija d.d., glavni proizvođač mineralnih gnojiva s godišnjom proizvodnjom od 1,2 milijuna tona gnojiva i kemijskih proizvoda, akumulirala dug veći od 800 milijuna kuna te da se trenutno nalazi u procesu pronalaženja strateških partnera koji će investirati u tvrtku. S obzirom na gubitke u prethodnim razdobljima i procijenjene gubitke u 2018. godini, te potrebe za investiranjem u postrojenje, kao i nedostatak obrtnog kapitala, potrebno je smanjiti dug u bilanci dodatnim povećanjem kapitala.
Vlada je ovlastila ministra nadležnog za gospodarstvo da u ime Vlade kupi tražbine od banaka u iznosu od 450 milijuna kuna. Nakon što Republika Hrvatska preuzme tražbine prema Petrokemiji d.d., one će na sljedećoj skupštini društva biti pretvorene u kapital, te će se dio tih tražbina pretvorenih u kapital, koristiti za pokrivanje gubitaka u 2017. godini, a dijelom i u 2018. godini, pojasnila je Mikuš Žigman. Predsjednik Vlade Andrej Plenković ovu odluku smatra važnom za dokapitalizaciju koja će uslijediti i omogućiti dugoročno kvalitetno poslovanje te restrukturiranje Petrokemije.
Na današnjoj su sjednici, između ostalog, donesene i odluke o davanju suglasnosti na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2018. godinu, suglasnosti Lučkoj upravi Slavonski brod za kreditno zaduženje u svrhu financiranja izgradnje infrastrukture na lučkom području, Gradu Belišću za zaduženje u svrhu izgradnje komunalne infrastrukture te općinama Čeminac i Brinje za zaduženja u svrhu razvojnih projekata.