Paket poreznih izmjena upućen u saborsku proceduru; usvojen Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima

Vlada je sa današnje sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune šest zakona u sklopu novog kruga poreznih izmjena, koje bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja iduće godine, a također je usvojila Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine čiji su ciljevi prevencija svih pojavnih oblika trgovanja ljudima te identifikacija žrtava i unaprjeđenje programa pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima.

Što se tiče paketa poreznih izmjena, riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV) , Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi.
 
Nakon što su predstavljene javnosti, zakonske izmjene su 25. rujna upućene u javno savjetovanje, koje je zaključeno 24. listopada. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je izvijestio da je u postupku javnog savjetovanja pristiglo ukupno 634 komentara, zahvaljujući kojima su dodatno precizirane neke zakonske odredbe i izvršene određene nomotehničke korekcije.
 
Kada je riječ o predloženim izmjenama zakona o doprinosima, istaknuo je da je prihvaćen prijedlog koji se odnosi na "obvezu provođenja vrednovanja učinaka ukidanja oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu".
 
Novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećanje osobnog odbitka i paušala u turizmu...
 
Primorac je podsjetio na najvažnije novosti koje novi krug porezne reforme donosi. Tako, što se tiče prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak, propisuju se novi rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
 
Nadalje, predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od plaće na razdoblje od pet godina za hrvatske državljane koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Ta mjera cilja one koji se odluče vratiti živjeti i raditi u Hrvatsku.
 
Tu je i povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Također, povećat će se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura.
 
Propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. Kako je već ranije predstavljeno, sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u turizmu u propisanim granicama.  Taj raspon će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
 
Porez na nekretnine, viši prag za ulazak u sustav PDV-a...
 
Kada je riječ o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, ključna promjena se odnosi na transformaciju poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, pri čemu taj porez postaje obavezan za lokalne jedinice.
 
Pritom se utvrđuje raspon poreza na nekretnine od 0,6 do osam eura po metru kvadratnom, naveo je Primorac, koji je podsjetio i da će 80 posto prihoda od poreza na nekretnine ići jedinici lokalne samouprave, a 20 posto u državni proračun, s tim da će se tih 20 posto redistribuirati jedinicama čiji će prihodi po osnovi ovog poreza biti manji.
 
Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života. Primorac je istaknuo da se "de facto" radi o potpori poslodavcima i da ni na koji način ne utječe na plaću radnika. "To je doprinos koji se plaća na plaću i isključivo je trošak poslodavaca", kazao je.
 
Rekao je da su propušteni prihodi sustava zdravstvenog osiguranja zbog oslobođenja plaćanja tog doprinosa samo lani iznosili 385 milijuna eura, a procjena je da u ovim okolnostima, s obzirom na kretanja na tržištu rada, za ovakvim potporama više nema potrebe. To pravo od 1. siječnja neće vrijediti za nove zaposlenike, no neće se dirati stečena prava, tako da ako je netko prije primjerice dvije godine zaposlio nekog mlađeg od 30 godina, još će tri godine moći koristiti to oslobođenje.
 
U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40 na 50.000 eura. "Smatramo da je to, s obzirom na kumulativne inflatorne pritiske do kojih je dolazilo u posljednjem razdoblju od kada smo posljednji puta utvrdili ovu granicu, dobro povećanje i time ćemo "de facto" biti jedna od država članica EU-a s najvišim pragom ulaska u sustav PDV-a", izjavio je Primorac.
 
Odluka o proračunskom okviru 2025. - 2027.
 
Vlada je u četvrtak donijela odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2025. do 2027. godine, kojom se rashodi u 2025. u odnosu na 2024. godinu povećavaju za 2,3 milijarde eura.
 
Odlukom se određuje se proračunski okvir za razdoblje 2025. - 2027. kroz utvrđivanje visine rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije te visine manjka, odnosno viška izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje 2025. - 2027.
 
Za 2025. godinu ti rashodi se utvrđuju u iznosu od 28,7 milijardi eura. Najznačajnija povećanja odnose se na mirovine i mirovinska primanja, nastavak sanacije šteta od potresa, rashode za zaposlene, ulaganja u vodno gospodarstvo, energetsku infrastrukturu, modernizaciju vojske, željeznički sektor kao i izdvajanja za demografske mjere, unapređenje kvalitete stanovanja i prava iz sustava socijalne skrbi.
 
Zbog statusnih promjena tijekom 2024. godine nije moguće usporediti visinu plana pojedinih korisnika za 2025. godinu sa 2024. godinom.
 
Rashodi utvrđeni za 2026. godinu u odnosu na 2025. godinu povećavaju se za 976,5 milijuna eura, na 29,7 milijardi eura dok se rashodi utvrđeni za 2027. godinu u odnosu na 2026. godinu smanjuju za 423,7 milijuna eura uslijed očekivanog završetka provedbe projekata sanacije štete od potresa te završetka projekata financiranih iz Mehanizma za oporavak i otpornost i iznose 29,3 milijarde eura.
 
Današnja Vladina odluka čini osnovu za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje od 2025. do 2027. godine.
 
Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030.
 
Prevencija svih pojavnih oblika trgovanja ljudima te identifikacija žrtava i unaprjeđenje programa pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima ciljevi su Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
 
Prijedlog Nacionalnog plana, uz koji je na danas usvojen i prateći akcijski plan za razdoblje od 2024. do 2026. godine, napravila je radna skupina koju je u veljači 2022. godine imenovala Vlada, a koordinator je bio Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
 
"Kroz višegodišnje planiranje namjera je osigurati koordinirano djelovanje tijela državne uprave na području suzbijanja trgovine ljudima te unaprijediti postojeće politike i podići razinu znanja i svijesti o trgovanju ljudima", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
 
Ciljevi Nacionalnog plana prevencija pojavnih oblika trgovanja ljudima su identifikacija žrtava te unapređenje programa pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima, istaknuo je. Za to su predviđene mjere - za prvi cilj njih tri, te sedam za drugi cilj.
 
Među mjerama su podizanje javne svijesti o problematici trgovanja ljudima, provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih ranjivim skupinama, osnaživanje mobilnih timova, praćenje postupaka otkrivanja, procesuiranja i sankcioniranja kaznenog djela trgovanja ljudima i srodnih kaznenih djela, pružanje pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima i dr.
 
Ukupna planirana sredstva za trogodišnje razdoblje provođenja Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana iznose 1.057.109 eura.
 
Suglasnost za dovršetak projekta KBC Zagreb - Rebro faza III
 
Vlada RH je dala suglasnost Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u iduće tri godine za dovršetak projekta rekonstrukcije i izgradnje KBC Zagreb - Rebro faza III u sklopu Projekta obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva.
 
Ukupna vrijednost projekta je nešto manje od 175 milijuna eura, s PDV-om pri čemu će u ovoj godini biti plaćeno 10 milijuna eura, a ostatak kroz iduće tri godine.
 
Projekt obuhvaća izgradnju nove bolničke zgrade s pripadajućom garažom, pristupnom cestom i rekonstrukcijom toplinske stanice. Početak radova očekuje se u studenom ove godine, a završetak u svibnju 2027. godine.
 
Riječ je o jednom glavnom od šest projekata koji se "prioritetno financiraju iz zajma Svjetske banke, a dijelom i sredstvima državnog proračuna", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja Branko Bačić.
 
Svrha tog zajma bila je, naveo je Bačić, uspostavljanje institucionalnog i koordinacijskog kapaciteta za robusno planiranje i provedbu otporne sanacije te postpotresne obnove javnih zgrada u području zdravstva i obrazovanja nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Ukupan iznos toga zajma je 183,9 milijuna eura i rok provedbe je lipanj 2027. godine, naveo je.
 
Vlada strateškima proglasila nekoliko projekata za Hrvate izvan Hrvatske
 
Strateškima je proglašeno nekoliko projekata za Hrvate izvan Hrvatske kojima će se financirati poboljšanje studentskog standarda, zdravstvene zaštite i kulturnih potreba Hrvata u susjednoj zemlji.
 
Radi se o proširenju međunarodnog studentskog centra franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene u Sarajevu, obnovi zgrade kulturnog društva Napredak u Distriktu Brčko i gradnji operacijskog bloka i polikliničkih sadržaja županijske bolnice dr. fra. Mihovil Sučić Livnu, rekao je na sjednici vlade Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
 
Vlada je također odlučila da će nastaviti podupirati Radioteleviziju Herceg-Bosne za kupnju opreme, digitalizaciju, izradu programskih sadržaja i zakup odašiljača.
 
Za sve su projekte osigurana sredstva u proračunu za 2024.
 
Ministarstvu obrane Vlada je pak dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2025. i 2027. godini za opremanje radionice za održavanje izbacivog sjedišta za avion Rafale, u ukupnom iznosu od 4.451.734,96 eura, u Zrakoplovno-tehničkim centrom (ZTC). Radionicu je potrebno opremiti odgovarajućom mjerno-dijagnostičkom opremom za periodične preglede i održavanje izbacivog sjedišta za avion Rafale.
 
Za nedjelju 8. prosinca Vlada je raspisala prijevremene izbore za Općinsko vijeće Općine Otok i općinskog načelnika Općine Otok.
 
Povećana kvota RH u MMF-u
 
Također, donesena je odluka o prihvaćanju povećanja kvote Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), čime će se povećati kvota RH za 358,7 milijuna posebnih prava vučenja, a što je ekvivalent 436,5 milijuna eura.
 
Potpredsjednik Vlade i Ministar financija Marko Primorac kazao je da je Odbor guvernera MMF-a donio rezoluciju kojom se državama članicama predlaže povećanje ukupne kvote za 50 posto, a radi se o ukupnom povećanju u smislu posebnih prava vučenja na 715,7 milijardi SDR-a (posebnih prava vučenja).
 
Kvota Republike Hrvatske povećava se za 358,7 milijuna SDR-a, koje će ona upisati i uplatiti. Ukupan iznos kvote RH nakon povećanja iznosit će 1,07 milijardi SDR-a.
 
Posebna prava vučenja (Special Drawing Rights - SDR), su umjetni novac zasnovan na prosjeku pet najjačih svjetskih valuta, koji se kao zajam odobrava članicama ravnopravno s ostalim valutama.
 
"Predloženim povećanjem kvote, u okviru ove revizije, povećala bi se kvota i RH za 358,7 milijuna posebnih prava vučenja ili ekvivalent 436,5  milijuna eura. Treba istaknuti kako je potrebno dio od 25 posto toga povećanja uplatiti ili u nacionalnoj valuti ili u posebnim pravima vučenja, što predstavlja obračunsku jedinicu MMF-a, a 75 posto se uplaćuje isključivo u nacionalnoj valuti", rekao je Primorac.
 
U tom kontekstu, naveo je, Hrvatska treba uplatiti 25 posto, odnosno 109,2 milijuna eura u jednoj ili u drugoj varijanti. Što se tiče uplate u vlastitoj valuti, dakle iznosa od 75 posto, Hrvatska je to do sada uglavnom činila uvećanjem iznosa mjenice koja je izdana 4. ožujka 1993. u korist MMF-a.
 
"Isto tako ističem kako je u skladu s odlukom Vlade o načinu vođenja poslova, podmirivanje obveza koje proizlaze iz članstva Hrvatske u MMF-u od 8. ožujka ove godine HNB u ime RH taj koja podmiruje obveze prema MMF-u vezane uz uplatu kvote", rekao je Primorac.    
 
Prihvaćanje predloženog povećanja kvote u spomenutoj visini od 358,7 milijuna SDR-a omogućuje Hrvatskoj zadržavanje glasačke snage (0,17 posto) i udjela u ukupnoj kvoti Fonda (0,15 posto) na približno istoj razini kao dosad.
 
Od iduće godine kreće ocjenjivanje državnih i javnih službenika
 
Vlada je usvojila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026..
 
"Ovo je nastavno na novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, koji nam je omogućio veće plaće i u državnoj i javnoj službi, u prosjeku za više od 32 posto. Cilj je da se sustav ocjenjivanja učini kvalitetnim i boljim", kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
 
Nakon što je Vlada donijela novi Zakon koji predviđa državnim i javnim službenicima dodatke na plaću i za učinkovitost rada, a za što će od iduće godine dobivati ocjene, sada su donesene i popratne Uredbe koje definiraju kriterije.
 
Službenici će se ocjenjivati ocjenama 'izvrstan', 'naročito uspješan, 'uspješan', 'zadovoljava' te 'ne zadovoljava'.
 
Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.
 
Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem ukazivati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za  praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.
 
Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali i zaposlenikova samoprocjena, te ju dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.
 
Osnivaju se Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene te Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene
 
Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu.
 
Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika 'izvrstan' ili 'naročito uspješan', Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I ovaj Odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata.
 
Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi se u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.
 
Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu 'ne zadovoljava' pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze.
 
Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom 'uspješan'.
 
Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe.
 
Za ocjenu 'ne zadovoljava' prekid službe
 
Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze - planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine.
 
Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada.
 
Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja - opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike.
 
Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom. Prijedlog ocjene 'izvrstan' mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu 'naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.
 
Prijedlog ocjene 'izvrstan', kao i 'naročito uspješan' dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela.
 
Prve ocjene početkom 2026. godine
 
Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom 'ne zadovoljava', prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.
 
Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.
 
"Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine s ocjenom 'izvrstan', očekuje se 2027. godine", kazao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
 
Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.
 
Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti