- Objavljeno: 27.05.2020.
Plan Europske komisije osigurava Hrvatskoj 10 milijardi eura – ogroman signal za gospodarstvo i investicije
Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija, kazao je danas predsjednik Vlade Andrej Plenković, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom koronavirusa.
"Posljedice ove krize su bez presedana i to pokazuje koliko je važna europska solidarnost, zajedništvo, vodstvo i odlučnost i potpora državama članicama i svim građanima Europske unije", kazao je Plenković, dodajući kako je i za sve one koji u to sumnjaju ovo dokaz koliko je dobro biti članicom Europske unije u situacijama poput sadašnje.
Znatno izdašnija alokacija za Hrvatsku u novom europskom proračunu
Europska komisija predstavila je plan pod nazivom "Nova generacija EU" koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a izaći će i s prijedlogom za alociranje 1100 milijardi eura u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira.
"Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, kroz instrument Nova generacija Europske unije, od čega su 7,3 milijarde eura bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi", izvijestio je premijer Plenković, pojasnivši kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.
Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti znatno bolja i izdašnija od prijedloga koji je bio na stolu u veljači.
Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom kojim je došlo do vrlo izdašnih sredstava.
Značaj članstva u Europskoj uniji za gospodarski oporavak
"Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo značaj članstva u Europskoj uniji i značaj koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka", rekao je premijer te najavio kako će u narednim danima Vlada detaljnije informirati o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.
Na pitanje vjeruje li da će sve države članice EU-a dati svoju suglasnost na prijedloge Europske komisije, premijer Plenković je odgovorio potvrdno dodajući kako je to već prije "testirano".
Bespovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno.
Također, predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama.
Ogromna potpora Hrvatskoj za što brži izlazak iz krize
"To je bit i tu vidite snagu onoga što sam rekao više puta – naš ispravan put prema članstvu prema europodručju bi nas dodatno ojačao financijski na međunarodnoj sceni. Ovakav dokument i ovakav prijedlog Komisije još će ojačati vrlo visoku reputaciju koju trenutno imamo među međunarodnim financijskim institucijama i međunarodnim financijskim tržištima", istaknuo je.
"Ovo je ogromna potpora Hrvatskoj u ovim okolnostima za što brži i kvalitetniji izlazak iz krize", poručio je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade naglasio je veliki značaj bespovratnih sredstava za hrvatsko gospodarstvo, ilustriravši ga primjerom Pelješkoga mosta za čiju je izgradnju Vlada osigurala 357 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskoga proračuna.
"Prema tom modelu bit će i ova sredstva i to u iznosu od dodatnih 7,3 milijarde eura uz ono što će biti iz europskoga proračuna", dodao je.
Instrument Europske komisije predstavlja dodatan novac uz onaj na koji računamo iz europskoga proračuna
Najavio je da je planiran sastanak Europskoga vijeća u Bruxellesu 19. lipnja na kojem će se pokušati postići politički konsenzus glede ovoga prijedloga Komisije i glede prijedloga o Višegodišnjem financijskom okviru.
Ukoliko se to postigne, dodao je premijer Plenković, sve potrebne odluke donosit će se do kraja godine, s obzirom na potrebnu proceduru.
"To je otprilike dinamika, ali to je ogroman signal i za gospodarstvo i za investicije i za uopće gledanje na budućnost u jednom puno pozitivnijem ozračju nego što bi to bilo bez ovakvoga instrumenta", poručio je premijer Plenković.
Pojasnio je da se radi o "ekstra novcu".
"Mi kada planiramo proračun svake godine računamo i na primitke iz europskoga proračuna. Ovo je u planiranju idućih godina, u smislu proračunskih godina, dodatan novac koji ćemo koristiti", istaknuo je.
Premijer je dodao kako je upravo takva procjena za Hrvatsku izrazito dobra jer je pogodila bit posljedica koronakrize, od onih prihoda koji su propušteni do onih direktnih kojima se pomoglo privatnom sektoru ogromnim sredstvima da bi se osigurale plaće i sačuvala radna mjesta.
"S ovakvim instrumentom mi zadržavamo i zaposlenost i idemo brzo u onom smjeru kako su nas u konačnici vidjeli i Europska komisija i Europska banka za obnovu i razvoj i druge međunarodne institucije kada je riječ o brzom i visokom postotku gospodarskog rasta u Hrvatskoj 2021.", kazao je istaknuvši da se radi o dodatnoj poluzi da brži oporavak Hrvatske nakon epidemije koronavirusa.