Plenković: Alarmi klimatskih promjena zvone glasnije nego ikad, svi moramo djelovati bez odgađanja

  • Slika /Vijesti/2023/Prosinac/02 prosinac/PVRH COP28 Dubai (1).jpeg

''Sada je jasno da više ne možemo dosegnuti početni cilj Pariškoga sporazuma da se globalno zagrijavanje održi ispod 1,5°C. Bez radikalnog pomaka kumulativna emisija CO2, koja neizbježno vodi do zagrijavanja od 2°C, bit će dostignuta za dva desetljeća'', ustvrdio je danas u svom govoru na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama premijer Plenković upozorivši na katastrofalne posljedice za cijeli svijet ako se ono ne spriječi. Pozvao je na intenziviranje napora kako bi se globalno zatopljenje zadržalo ispod 2°C, podsjetivši da je 10% najbogatijih na svijetu odgovorno za polovicu emisija CO2, dok najsiromašnija polovica čovječanstva stvara samo 8% emisija. ''Više nego ikada, moramo djelovati bez odgađanja i proporcionalno našem utjecaju na globalno zatopljenje“, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u Dubaiju gdje je sudjelovao na 28. konferenciji UN-a o klimatskim promjenama.

''S osjećajem žurnosti i pozivom na akciju obraćam vam se danas uime Hrvatske, koja je iskusila rekordne poplave, najnasilniju i najrazorniju oluju u povijesti, iznimne plime u više navrata i najtopliju godinu ikada zabilježenu. Nažalost, alarmi klimatskih promjena svakodnevno zvone glasnije nego ikad, a globalno se zatopljenje ubrzava umjesto da usporava'', upozorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković obraćajući se šefovima država i vlada.

Emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, a nužno je da se smanjuju, dodao je, te podsjetio da je prvi put u povijesti čovječanstva, 17. studenoga, prijeđena simbolična granica globalnog zatopljenja od 2°C od početka industrijske ere što se, ne tako davno, činilo nezamislivim.
 
To je, istaknuo je predsjednik Vlade, jasno upozorenje da svijet mora učiniti mnogo više na suzbijanju klimatskih promjena. Međutim, čini se upravo suprotno.
 
Polovica kumulativnih emisija CO2 u posljednja dva stoljeća emitirana je u posljednja tri desetljeća i nastavlja rasti.
 
Moramo učiniti sve kako bismo izbjegli katastrofalni scenarij
 
''Sada je jasno da više ne možemo dosegnuti početni cilj Pariškoga sporazuma da se globalno zagrijavanje održi ispod 1,5°C. Bez radikalnog pomaka kumulativna emisija, koja neizbježno vodi do zagrijavanja od 2°C, bit će dostignuta za dva desetljeća'', ustvrdio je premijer dodavši da je ostalo vrlo malo vremena za djelovanje.
 
Istaknuo je nužnost intenziviranja napora kako bi se globalno zatopljenje zadržalo ispod 2°C, što predstavlja ogroman izazov.
 
''No, to nije ništa u usporedbi s posljedicama koje bi takvo zatopljenje izazvalo ako ga ne spriječimo'', naglasio je.
 
Znanstvenici su jednoglasni u stavu da bi ono izazvalo migracije neviđenih razmjera, narušilo političku i ekonomsku stabilnost svijeta te ugrozilo biološku raznolikost, sigurnost hrane i mir u svijetu.
 
''Moramo učiniti sve da izbjegnemo takav katastrofalni scenarij, što zahtijeva našu zajedničku akciju'', poručio je Plenković.

Hrvatska je predana održivoj budućnosti
 
Naglasio je da se Hrvatska svojim naporima ističe unutar Europske unije istaknuvši da je na petom mjestu u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, a na osmom mjestu u bruto potrošnji energije iz obnovljivih izvora, čime pokazuje svoju predanost održivoj budućnosti.
 
„Hrvatska je 12. u svijetu u implementiranju ciljeva održivoga razvoja, što odražava našu odlučnost da integriramo održivi rast u nacionalne prioritete“, rekao je premijer Plenković.
 
Dodao je da su u Hrvatskoj u tom smislu napravljeni važni iskoraci uvođenjem sustava upravljanja okolišem u javnu upravu i uključivanjem ekoloških kriterija u zelenu javnu nabavu.
 
Određivanje cijena ugljika u Hrvatskoj već je dovelo do smanjenja emisija CO2 za 43%, a proširuje se i sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova na sektore prometa i građevinarstva.
 
Premijer Plenković je kazao da se Hrvatska, kao 18. globalna turistička destinacija,  snažno zalaže za održivi turizam.
 
U tijeku je donošenje inovativnog zakonodavstva koje više vodi računa o interesima lokalnih zajednica i pruža im alate za ublažavanje utjecaja turizma na okoliš.
 
Čista energija je budućnost, a Hrvatska ima značajan geotermalni potencijal
 
Hrvatska ima značajan geotermalni potencijal, izvijestio je premijer, te priprema brojne projekte koji će služiti kao obnovljivi, stabilni i neovisni izvori proizvodnje električne energije jer je čista energija budućnost.
 
Projekt DONES, zajednički napor Hrvatske i Španjolske, istražuje načine kako iskoristiti fuziju - čistu nuklearnu energiju, sličnu snazi koja pokreće Sunce - u roku od nekoliko desetljeća.
 
Hrvatska sudjeluje i u projektu ''Dolina vodika Sjeverni Jadran'' koji okuplja nekoliko zemalja sjevernojadranske regije.
 
''S ciljem jačanja suradnje u istraživanju i inovacijama, ova inicijativa nastoji razviti lanac opskrbe zelenim vodikom, pri čemu Hrvatska namjerava igrati značajnu regionalnu ulogu u budućnosti“, naglasio je.
 
Svi moraju djelovati proporcionalno svom utjecaju na globalno zatopljenje
 
Iako Hrvatska nije veliki zagađivač, kazao je predsjednik Vlade, ipak teži udvostručiti napore koji vode prema smanjenju klimatskih promjena jer je u pitanju budućnost naše djece.
 
„Ako Hrvatska, koja se oporavila od razornog rata prije tri desetljeća, sada može učiniti više od svog udjela, najveće i najbogatije nacije ne bi smjele učiniti manje“, poručio je.
 
To je tim važnije, podsjetio je, kada znamo da je 10% najbogatijih na svijetu odgovorno za polovicu emisija CO2, dok najsiromašnija polovica čovječanstva stvara samo 8% emisija.
 
''Više nego ikada, moramo djelovati bez odgađanja i proporcionalno našem utjecaju na globalno zatopljenje. Hrvatska je odlučna odigrati svoju ulogu pouzdanog partnera unutar COP konvencije'', zaključio je svoje obraćanje hrvatski premijer.

Zbog snažnog ubrzanja globalnog zatopljenja svijet mora učiniti brže i više

Po završetku sastanka na vrhu, u izjavi za medije, premijer Plenković je kazao da je njegovo današnje obraćanje imalo za cilj prije svega upozoriti na globalni kontekst u kojem je u zadnja tri desetljeća emitirano dodatnih stakleničkih plinova koliko i 170 godina prije toga.

''To ubrzanje globalnog zatopljenja se događa zbog velikog tehnološkog napretka koje se dogodilo u protekla tri desetljeća. Zbog toga sam upravo to naglasio i stavio u kontekst s našim ciljevima od 1,5 stupnja Celzijevih iz sastanka u Parizu.''

Ponovio je da cijeli svijet mora učiniti i više i brže kako bi se spriječilo globalno zagrijavanje od 2 stupnja kroz idućih dvadesetak godina što bi stvorilo enormne probleme jer je već poznato da klimatske promjene utječu na živote ljudi, na sigurnost hrane, na nove sukobe, na migracije, na političku, ekonomsku, financijsku i socijalnu nestabilnost.

Premijer je podsjetio da sigurnosnih i geopolitičkih kriza danas ima napretek - od ruske agresije na Ukrajinu, Hamasovog terorističkog napada na Izrael, rata koji je uslijedio na Bliskom istoku pa do nestabilnosti u subsaharskoj Africi i intenziviranja nezakonitih migracija.

''Sve su to problemi koji su važni i s kojima se bavimo, ali klimatske promjene su trajan problem koji ima utjecaj na sve'', ustvrdio je dodavši da je cilj sastanka na vrhu u Dubaiju donošenje plana o zajedničkom naporu da se učini više, brže i bolje nego do sada.

Hrvatska na pravom putu prema održivom rastu

Hrvatska se, kazao je premijer, ne ubraja u zemlje koje puno doprinose globalnom zatopljenju i zagađenju okoliša te je još jednom istaknuo nekoliko elemenata po kojima stoji dobro. 

Kada je riječ o ispunjavanju globalnih održivih ciljeva, Hrvatska je na ljestvici UN-a na 12. mjestu što znači da smo integrirali te globalne ciljeve u svoje nacionalne politike, kazao je.

U tom kontekstu izdvojio je hrvatske napore prema održivim turizmu, kao i novi zakon o turizmu s većim ovlastima lokalnim zajednicama, zatim pitanje javnih nabava i napore oko uključivanja svih elemente koji se odnose na pitanje zaštite okoliša u procese javnih nabava, te bolju integraciju okolišne politike u dva izrazito važna sektora - promet i građevinarstvo. ''I na taj način Hrvatska daje svoj doprinos'', kazao je.

Što se tiče proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska na petom mjestu unutar EU, a osma je od EU zemalja po ukupnoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora.

Dodao je da je i geotermalna energija jedan od načina korištenja obnovljivih izvora, a važnim je istaknuo i veliki zajednički projekt Hrvatske i Španjolske koji se odnosi na fuziju - projekt DONES.

Također se osvrnuo i na korištenje budućih energenata poput vodika te naveo da su trenutne investicije u hrvatsku plinovodnu transportnu mrežu takve da će se tim cijevima u budućnosti moći transportirati vodik.
 



Pisane vijesti