Plenković: Ključno je održati političko jedinstvo zapada u smislu političke, financijske i vojne potpore Ukrajini

Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama na globalnu ekonomiju, osobito u kontekstu energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka, premijer Plenković istaknuo je nekoliko ključnih aspekata. Uz vodstvo predsjednika Zelenskog i ukrajinske vlade, herojsku borbu ukrajinske vojske i naroda, kazao je premijer Plenković, ključno je održati političko jedinstvo zapada u smislu političke podrške, ali i financijske i ekonomske te vojne potpore kako bi Ukrajinci na kraju uspjeli pobijediti u ratu. Pritom je potrebno spriječiti  efekt prelijevanja negativnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu na način života te socijalni i ekonomski standard europskih građana.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Bratislavi na GLOBSEC 2023 Forumu u raspravi na panelu pod nazivom "Fronte demokracije: Globalne posljedice rata", uz predsjednika Vlade Slovačke  L'udovíta Ódora.
 
Rasprava je započela temom o raspoloženju građana u Hrvatskoj i Slovačkoj, kada je riječ o troškovima života, inflaciji i ekonomskoj krizi, u kontekstu daljnje podrške Ukrajini.
 
Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama na globalnu ekonomiju, osobito u kontekstu energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka, premijer Plenković istaknuo je nekoliko ključnih aspekata.
 
Uz vodstvo predsjednika Zelenskog i ukrajinske vlade, herojsku borbu ukrajinske vojske i naroda, kazao je premijer Plenković, ključno je održati političko jedinstvo zapada u smislu političke podrške, ali i financijske i ekonomske te vojne potpore kako bi Ukrajinci na kraju uspjeli pobijediti u ratu.
 
Pritom je potrebno spriječiti  efekt prelijevanja negativnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu na način života te socijalni i ekonomski standard europskih građana.
 
Hrvatska se dobro snašla u vremenima kriza bez presedana
 
Podsjetivši da je Hrvatska pristupila u istome danu Schengenskom prostoru i europodručju, kazao je kako je generalno raspoloženje građana očekivano te da nisu sretni zbog inflatornih pritisaka.
 
No, istodobno, u zadnjih sedam godina prosječne plaće su rasle 50 posto, medijalna plaća rasla je 44 posto, minimalna 69 posto, a prosječne mirovine 37 posto.
 
Hrvatska prema sve tri svjetske kreditne agencije ima investicijski kreditni rejting, a u apsolutnim brojevima BDP je povećan za 20 milijardi eura u odnosu na razdoblje između 2011.-2015. kada je rastao samo 2 milijarde.
 
Rapidno se smanjuje udio javnog duga u BDP-u, a rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine bio je 2,8 posto, što je više od Vladinih očekivanja, kao i očekivanja međunarodnih financijskih institucija.

Turistička sezona bit će bolja nego ikad, dodao je premijer Plenković.
 
Stoga, kada se pogleda šira slika, bez obzira na izazove i posao koji još treba odraditi, premijer Plenković istaknuo je kako se dosada Hrvatska dobro snašla u vremenima kriza bez presedana.
 
LNG terminal na Krku pruža mogućnost za diversifikaciju opskrbe plinom brojnim zemljama srednje i istočne Europe
 
Dodao je kako je važno postići zajednički europski odgovor na sve te izazove, istaknuvši kao primjer dogovor o cijeni plina.
 
Hrvatska je Vlada, podsjetio je, zamrznula cijene plina i struje, regulira cijene naftnih derivata pa tako većina građana nije na računima osjetila globalne tektonske poremećaje na tržištu energenata.
 
Pritom, naglasio je, Vlada ulaže golem trud u diversifikaciju opskrbe energentima, posebno putem LNG terminala na Krku, čiji se kapacitet povećava s početnih 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu.
 
Dodao je da LNG terminal može opskrbljivati i Mađarsku, Slovačku, Austriju, Bavarsku, Bosni i Hercegovinu i Sloveniju te druge zemlje u susjedstvu.
 
Trenutni kapaciteti dostatni su za hrvatske potrebe, naglasio je, ali želimo pružiti mogućnost i drugima.
 
Parlamentarna većina u Hrvatskoj bila je na pravoj strani povijesti podupirući Ukrajinu u brojnim aspektima
 
Druga tema na koju se fokusirala rasprava bila je daljnja potpora Ukrajini, u kontekstu izbora koji dolaze u nekim zemljama, pa tako i Hrvatskoj.
 
Premijer Plenković istaknuo je da će u Hrvatskoj iduća godina biti super izborna godina s obzirom da dolaze parlamentarni izbori, europski izbori te predsjednički izbori, a u svibnju 2025. i lokalni izbori.
 
Podsjetio je da mu je glavna mantra kada je prvi puta postao premijer prije sedam godina bila upravo politička stabilnost Hrvatske i uvjeren je da je upravo zbog nje Hrvatska uspjela ostvariti sve ciljeve koje je ostvarila zadnjih sedam godina.
 
Istodobno, uoči desete obljetnice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, smatra da građani postaju sve više svjesni koliko je to članstvo, u kontekstu sredstava iz europskih fondova, pomoglo u ostvarivanju nacionalnih strateških ciljeva.
 
Što se tiče politike prema Ukrajini, premijer je podsjetio da je Ukrajina bila među prvim zemljama članicama Ujedinjenih naroda koje su priznale Hrvatsku, što je temelj snažnog prijateljstva između dvaju naroda.
 
Ako ijedna zemlja u Europi, dodao je, treba imati trenutni refleks pomoći i potpore prema Ukrajini, to je Hrvatska, koja je također bila žrtva agresije velikosrpskog Miloševićevog režima.
 
Parlamentarna većina u Hrvatskoj, naglasio je, bila je na pravoj strani povijesti ekstenzivno podupirući Ukrajinu u političkom, ekonomskom, financijskom, tehničkom, humanitarnom i vojnom smislu.
 
Potreban veliki oprez zbog dezinformacija, ali većina građana razlikuje dobro od lošega

Također, najavio je, Hrvatska će Ukrajini pomoći u procesu razminiranja, u kojem nažalost sama ima bogato iskustvo, kao i u dijeljenju iskustva u procesuiranju ratnih zločina. 
 
Kada je riječ o daljnjoj potpori Ukrajini, odnosno riziku zbog dezinformacija, premijer Plenković upozorio je kako je potreban veliki oprez. Ipak, dodao je, vjeruje kako većina europske populacije jasno razlikuje dobro od lošega.
 
Istaknuo je da se ne sjeća takve potpore i političkog jedinstva zapadnih demokracija kao u slučaju Ukrajine u posljednjih 15 mjeseci, koja je bila bez presedana.
 
Podsjetio je pritom na Hrvatsku koja je bila u sličnoj situaciji, a odgovor međunarodne zajednice bio je embargo na uvoz oružja tijekom Domovinskog rata.
 
Krajem prošle godine, dodao je, Ukrajina je dobila kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji.
 
Na kraju je poručio kako je čvrsto uvjeren da će se solidarnost i potpora Ukrajini na europskoj i globalnoj razini nastaviti.
 
Razmatrane ključne vanjskopolitičke teme sigurnosnog karaktera
 
Plenković je vrlo dobrim ocijenio GLOBSEC forum, kazavši da je riječ o referentnom forumu gdje su se razmatrale ključne vanjskopolitičke teme, prije svega one sigurnosnog karaktera.
 
"Živimo u vremenu kada su sigurnosne teme, ne samo u smislu obrane i sigurnosti nego i energetske sigurnosti, teme broj jedan", poručio je .
 
Ponovio je kako je i s ovog foruma, kao i sa svih relevantnih foruma međunarodnih organizacija, poslana snažna poruka dugoročne potpore Ukrajini.
 
"Dakle, jedinstvo Zapada i zapadnih zemalja u podršci Ukrajini je zaista snažno i mislim da će takvo biti i dalje", ocijenio je premijer.
 
Kazao je da to nije samo kvalitetan odnos s ukrajinskim narodom i ukrajinskom državom, već je riječ o držanju do temeljnih vrijednosti međunarodnog prava i načela na kojima međunarodni poredak počiva, a to su poštovanje teritorijalnog integriteta zemlje, a isto tako osuda Rusije kao agresora i poruka solidarnosti  s Ukrajinom kao žrtvom, rekao je Plenković.
 
Zemlje JI Europe žele ići naprijed, prema EU
 
Upitan znači li novi financijski plan za zapadni Balkan ubrzanje pristupnog procesa kazao je kako je logično da zemlje našeg neposrednog susjedstva, jugoistočne Europe, žele ići naprijed prema EU.
 
"Zadaća EU je da im financijskim sredstvima pomogne u tome, i u reformskom procesu i u boljem infrastrukturnom povezivanju tako da je to na tragu višegodišnje politike snažnih financijskih injekcija državama jugoistočne Europe", izjavio je predsjednik Vlade.
 
Nevjerojatan je Milanovićev kompleks i zavist
 
Komentirao je izjave predsjednika Republike i njegovo nepoštivanje Dana državnosti, kazavši da Milanović kontinuirano laže o njemu i njegovoj obitelji.
 
Plenković je rekao da je Milanovićeva obitelj dobila društveni stan, a njegovi roditelji su stan kupili na kredit. "Nije im ga nitko dao u onome sustavu", poručio je, dodavši da sve što bi htio isprati sa sebe, pripisuje njemu.
 
"Taj njegov kompleks, zavist, koji sad već postaje nevjerojatan, to je nešto za savjetovanje sa specijalistima, rekao bih. Postaje takav da tu više nema ništa neočekivano ali nažalost on takve teze plasira godinama", ocijenio je Plenković.
 
Ponovio je da je odluku o Danu državnosti donio Hrvatski sabor, a da je predsjednikovo poštivanje te odluke pitanje za hrvatske građane i medije. Zapitao se što bi bilo da taj praznik ne poštuje netko iz HDZ-a, ali i kako bi reagirali Slovaci da njihov predsjednik ne poštuje vlastiti Dan državnosti.
 
Dragocjena iskustva zajedničkog prolaska kroz krizu

Ocijenio je da ključa poruka panela bila što države trebaju učiniti kako bi se nastavila snažna politička, financijska i vojna potpora Ukrajini, a istodobno kako održati ekonomski stabilnu situaciju u svojim zemljama, kako zadržati socijalni mir, spriječiti socijalnu frakturu.
 
"Sve ono što radimo u proteklih nekoliko godina kada smo intervenirali s velikim paketom pomoći, 6,8 mlrd eura potpore hrvatskim građanima i gospodarstvu u vremenu COVID-a i posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, pokazuje da smo vlada koja je primarno vodila računa o interesima svojih građana, svog gospodarstva", poručio je Plenković, dodavši da će iskustva zajedničkog prolaska kroz krizu biti itekako dragocjena u donošenju daljnjih strateških odluka za hrvatske građane.



 

Pisane vijesti