Plenković: Nastavljamo snažno podupirati ukrajinski narod i vodstvo u vremenu dugotrajne ruske agresije

  • Slika /Vijesti/2024/Rujan/11_rujna/Z63_2088.jpg

Na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji mu je tom prigodom zahvalio na dolasku i na ukupnoj potpori Hrvatske od početka ruske agresije na Ukrajinu, kako na nacionalnoj razini tako i unutar Europske unije i NATO-a, premijer Plenković predstavio je novi paket bilateralne pomoći Hrvatske za Ukrajinu. Poručio je kako je ovaj njegov posjet još jedan signal potpore ukrajinskom vodstvu i narodu u vremenu dugotrajne i snažne ruske agresije na Ukrajinu. Govoreći o kontinuiranoj potpori Ukrajini, kazao je da je Hrvatska u protekle dvije godine za tu svrhu izdvojila oko 300 milijuna eura. Premijer je sudjelovao i na sastanku Međunarodne krimske platforme, s kojeg je poslao jasnu poruku - „Krim je Ukrajina, a ne Rusija, i to je snažna politička poruka koju prenosi Krimska platforma“.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u Kijevu, u radnom posjetu Ukrajini. Uz predsjednika Vlade bili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. 
 
Ovo je treći posjet predsjednika Vlade Plenkovića Ukrajini od početka ruske agresije, 24. veljače 2022. te još jedan znak solidarnosti Hrvatske s Ukrajinom, koja danas brani svoju slobodu, europsku sigurnost, ali i zajedničke demokratske vrijednosti i načela međunarodnog prava. Hrvatska nastavlja pružati kontinuiranu političku, gospodarsku, humanitarnu i vojnu podršku ukrajinskom narodu.
 
Po dolasku u Kijev, predsjednik Vlade sudjelovao je na svečanosti otkrivanja Spomenika žrtvama genocida nad Krimskim Tatarima, koju su predvodili predsjednik Zelenski i Mustafa Džemilev, lider krimsko-tatarskog naroda.

     
 
Potom se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji mu je tom prigodom zahvalio na dolasku i na ukupnoj potpori Hrvatske od početka ruske agresije na Ukrajinu, kako na nacionalnoj razini tako i unutar Europske unije i NATO-a.  
 
Hrvatska dosad za pomoć Ukrajini izdvojila oko 300 milijuna eura 
 
Premijer Plenković poručio je kako je ovaj njegov posjet još jedan signal potpore ukrajinskom vodstvu i narodu u vremenu dugotrajne i ruske agresije na Ukrajinu.
 
Govoreći o kontinuiranoj potpori Ukrajini, premijer Plenković kazao je da je Hrvatska u protekle dvije godine za tu svrhu izdvojila oko 300 milijuna eura.

     
 
Hrvatska Ukrajini pokaže i svojim iskustvima u razminiranju, dodao je premijer Plenković, podsjetivši na prvu Međunarodnu donatorsku konferenciju koja je održana u Zagrebu prošle godine. 
 
Naveo je i energetsku potporu, a Hrvatska će za obnovu oštećene energetske infrastrukture donirati pet milijuna eura. 
 
Najavio je sastanak na vrhu između zemalja jugoistočne Europe i Ukrajine, koji će se održati u Dubrovniku, a predstavlja potporu tih zemalja ukrajinskim mirovnim naporima te europskim ambicijama.

Hrvatska je snažno podržala, podsjetio je, odluku o otvaranju pregovora za članstvo Ukrajine u Europskoj uniji, a pomoći će i svojim iskustvom, kao najrecentnija članica koja je prošla kroz pregovore.

Krim je Ukrajina, a ne Rusija
 
Premijer je s hrvatskim izaslanstvom sudjelovao na četvrtom summitu Međunarodne krimske platforme, diplomatske inicijative, koju Hrvatska snažno podupire i u kojoj ima aktivnu ulogu, budući da je bila i domaćin 1. parlamentarnog summita 2022. godine.
 
"Dozvolite mi da naglasim važan princip i činjenicu: Krim je Ukrajina, a ne Rusija, i to je snažna politička poruka koju prenosi Krimska platforma", poručio je Plenković.

     
 
Istaknuo je, također, kako je osnivanje Krimske platforme prije tri godine odigralo važnu ulogu u aktualiziranju pitanja privremeno okupiranog Krima.
 
Međunarodna zajednica ne smije zaboraviti da je okupacija započela prije više od deset godina, i invazija 2022. nije bila početak ruske agresije, podsjetio je premijer, dodavši kako kršenja ljudskih prava od strane Rusije na okupiranom Krimu postaju sve raširenije.


 
Osuđujemo progon ukrajinskog identiteta i progon krimskih Tatara u privremeno okupiranom Krimu, kazao je, uz poruku kako svi zatvorenici moraju biti oslobođeni, a svi odgovorni za zločine moraju biti kažnjeni.
 
Podsjetio je i na činjenicu da je Rusija privremeno okupirani Krim pretvorila u militarizirano područje, te ga koristi kao mostobran za agresiju i kao točku kontrole nad Crnim morem.
 
"Ukrajina koristi svoje zakonsko pravo na samoobranu kako bi zaštitila svoj suverenitet i građane prema međunarodnom pravu. Ovo pravo se odnosi i na privremeno okupirani Krim", izjavio je Plenković.


 
Tijekom boravka u Kijevu, premijer se sastao s predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom, Na sastanku su razgovarali o vojnoj pomoći, financijskoj potpori i oduzimanju ruske imovine, a istaknuta je i uspješna bilateralna suradnja u različitim područjima.


 
Tako su tom prigodom potpisani Memorandum o suglasnosti između Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Hrvatske i Ministarstva pravosuđa Ukrajine, te Program suradnje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Ukrajine na područjima znanosti i tehnologije.

     
 
Plenković se susreo i s predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Štefančukom, koji je izrazio iskrenu zahvalnost hrvatskom premijeru na aktivnom sudjelovanju Hrvatske na summitu i svestranoj potpori Ukrajini.


 
Sudjelovao je i na prijemu u organizaciji tvrtke DOK-ING u povodu otvaranja ureda te tvrtke u Kijevu, gdje je naglasio kako vjeruje da će ekspertiza hrvatskih tvrtki biti korisna Ukrajini u razminiranju teritorija i procesu obnove.

     
 

Pisane vijesti