Plenković o covid potvrdama: Oni koji su zaštićeni kao lički medvjedi pozivaju na neposluh, to ne dolazi u obzir

  • Slika /Vijesti/2021/studeni/17 studenoga/VRH_5701 (1).png

Premijer Andrej Plenković najavio je danas na sjednici Vlade izmjene zakona i sankcije za one koji ne poštuju odluke o covid potvrdama i potiču na prosvjede, istaknuvši neobičnim što se prosvjedi zbog uvođenja potvrdi zbivaju zbog testiranja. Ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, zdravstva Viliju Berošu i unutarnjih poslova Davoru Božinoviću naložio je  da vide kako će promijeniti potrebne zakone. "Je li to Zakon o civilnoj zaštiti, o zaštiti od zaraznih bolesti ili neki treći da uvedemo sankcije i to financijske, prekršajne za ove koji će se ponašati kao da odluke, koje Stožer donosi na temelju zakona da bi zaštitio zdravlje građana, bagateliziraju, ignoriraju i pozivaju na građanski neposluh. To ne dolazi u obzir", poručio je.

Otvarajući današnju, 85. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, jutros je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena izložba "Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti", a predsjednik Vlade s izaslanstvom sutra će u Vukovaru sudjelovati na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

Osvrnuo se potom na covid potvrde i proces cijepljenja.

Kazao je da je u zadnja dva tjedna broj zaraženih, u ovom četvrtom valu koji je najteže pogodio Europu, u porastu u 22 od 27 država članica Europske unije, i to s porastom od 45 do 180 posto, dok je u Hrvatskoj taj porast u dva tjedna bio 58 posto.

"Mi smo već 20 mjeseci u borbi protiv Covida-19 i pozivamo naše građane da se pridržavaju svih mogućih epidemioloških mjera koje su kontinuirano na snazi. Od kad imamo više nego dovoljno doza cjepiva, apeliramo da se svi koji to još nisu učinili cijepe. Nažalost, pandemija ne jenjava. Broj ljudi koji su preminuli u pandemiji je takav da će danas premašiti 10 tisuća preminulih od ili s covidom", upozorio je prisjetivši se u tom trenutku svih preminulih i izrazivši suosjećanje s njihovim obiteljima.

Virus najviše života uzima među necijepljenima

Činjenica je, dodao je predsjednik Vlade da je broj preminulih mogao biti manji da se više ljudi cijepilo, osobito mladih i zdravih koji su se razboljeli, dobili teže simptome i, nažalost, završili tragično.

Virus najviše života uzima među necijepljenima, upozorio je premijer, dok su cijepljeni koji su, nažalost, preminuli u najvećoj mjeri stariji sugrađani koji su imali brojne komorbiditete.

Posebno želimo poslati poruku našim starijim sugrađanima, oni su posebno ranjiva skupina, kazao je premijer Plenković, apeliravši još jednom na njihovu zaštitu protiv virusa korone.

Podsjetio je da su tri osnovna načina zaštite. Prvo su temeljne epidemiološke mjere – maska, prozračivanje i higijena. Drugo su izbjegavanja većih okupljanja, osobito ona u zatvorenim prostorima. Treći i najučinkovitiji način je cijepljenje.

"Cijeli svijet to radi, svi se cijepe i ne vidim zašto se ne bi cijepili i u Hrvatskoj u onim brojevima kako su to učinile mnoge druge zemlje, nama bliske ili pak zemlje EU, neke su procijepile više od 90 posto populacije", naveo je.
 
Ispada da su prosvjedi zbog testiranja – brisa koji traje jednu sekundu, to je jako neobično

Govoreći o uvođenju covid potvrda, premijer Plenković još je jednom naglasio da covid potvrda nije obavezno cijepljenje, već predstavlja potvrdu ili o cijepljenju ili o preboljenju ili o testiranju (negativnom).

To, dodao je, omogućuje cijepljenima da imaju kontakt s necijepljenima koji imaju test pa znaju da nisu zaraženi, a necijepljenima s testom omogućava normalno funkcioniranje, bilo kroz posao u javnim i državnim institucijama ili pak obavljanja poslova s tim institucijama. 

To je, kazao je premijer,  vrsta društvenog kompromisa koji zahtijeva test, odnosno benigni bris, koji nije nimalo invazivan.

"Ne vidim zašto bi jednostavni bris bilo kome trebao predstavljati problem, jer ispada da se ovi prosvjedi zbivaju ne zbog cijepljenja, nego zbog testiranja, brisa koji traje jednu sekundu. Ako je bris od jedne sekunde problem  tolikom broju ljudi, onda je to nešto jako neobično", ocijenio je.

Dodao je kako nije siguran da je svima koji prosvjeduju i onima koji potiču na prosvjede, a to su politički eksponirani i angažirani ljudi, naveo je, baš bris problem. 

"Ne može me nitko uvjeriti da je bris problem, pogotovo onima koji potiču na prosvjede ili ignoriranje covid potvrda, a primili su jednu, dvije ili tri doze. Zaštitili se  kao lički medvjed, a potiču ljude na javni neposluh i ignoriranje odluka Stožera", upozorio je premijer.

Ne dolazi u obzir da nam se rugaju u lice oni koji glume slobodare, a zaštićeni su booster dozom kao lički medvjedi

Zato je, dodao je, naložio ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, zdravstva Viliju Berošu i unutarnjih poslova Davoru Božinoviću da vide kako će promijeniti potrebne zakone.

"Je li to Zakon o civilnoj zaštiti, o zaštiti od zaraznih bolesti ili neke treće da uvedemo sankcije i to financijske, prekršajne za ove koje će se ponašati tako da odluke, koje Stožer donosi na temelju zakona da bi zaštitio zdravlje građana, bagateliziraju, ignoriraju i pozivaju na građanski neposluh. To ne dolazi u obzir", poručio je.

Podsjetio je na 40 milijardi kuna direktne financijske štete od covida i 10.000 umrlih te poručio još jednom kako ne dolazi u obzir "da bi im se neki likovi u lice rugali", i to cijepljeni i zaštićeni.

"Bit ćemo čvrsti i ustrajati u ovome i zato očekujem prijedloge promjena zakona i prekršajne sankcije za one koji misle da su tako jako pametni, pametniji nego većina ljudi u svijetu. E nisu, to im vrlo jasno poručujemo i čvrsto ćemo ustrajati jer ovakvu demagogiju, populizam i podilaženje zaista nepotrebnim strastima, mislim da nije ni normalno ni korektno ni pristojno u konačnici", ocijenio je. 

Ako imaju neku drugu političku ambiciju, onda neka to otvorenu kažu, a ne da glume velike slobodare i zaštitu prava, a zaštićeni su booster dozom kao lički medvjedi, dodao je.

"Želimo s covid potvrdama napraviti kompromis, pomoći i cijepljenima i necijepljenima. Razumijemo da se netko iz nekih razloga možda ne želi, a možda iz zdravstvenih razloga i ne može cijepiti, u redu, ali onda funkcionirajte i sudjelujte u društvenom, poslovnom i svakom drugom životu tako da imate potvrdu. Neće vam se tu ništa dogoditi", poručio je predsjednik Vlade.
 
U proteklih sedam dana prvom dozom cijepljeno 104 tisuće, a trećom 100 tisuća građana

Ipak u ovim okolnostima, kazao je premijer Plenković, ima i ohrabrujućih vijesti  

U proteklih sedam dana prvom dozom se cijepilo čak 104.000 ljudi, a još je 100.000 ljudi uzelo i treću dozu. 

Premijer je pozvao i sve druge građane koji su se drugom dozom cijepili prije više od 6 mjeseci da uzmu i treću dozu.

Dosad je cijepljeno 61 posto odrasle populacije barem prvom ljudi, preko 2 milijuna ljudi.

"Prema tome, odgovorno ponašanje, pridržavanje mjera, cijepljenje i testiranje omogućuje funkcioniranje, rad, posao, proizvodnju, prijevoz, školu i obrazovanje. To je poanta općeg dobra i odgovornost države, pa onda naravno i Vlade i Stožera, da omogući funkcioniranje društva, očuvanje radnih mjesta i da dođemo u poziciju da prebrodimo krizu uzrokovanu covidom", poručio je.

To je važno i u kontekstu drugih vijesti koje primamo, naveo je predsjednik Vlade, poput onih od strane međunarodnih financijskih institucija i Europske komisije.

Podsjetio je da je Europska komisija revidirala jesenske procjene o gospodarskom rastu Hrvatske s 5,4 posto na 8,1 posto, a da je kreditna agencija Fitch podigla hrvatski kreditni rejting za jedan stupanj na BBB s pozitivnim izgledima, što je najbolji kreditni rejting u povijesti Hrvatske, jer nam vjeruju i vide što radimo i kamo idemo.

"To je bitna vijest za hrvatsko gospodarstvo, za banke, za sve građane, za cijenu novca. Stabilne javne financije uz očuvana radna mjesta, uz najbolju turističku sezonu na Mediteranu i uz činjenicu da smo osigurali najviše bespovratnih sredstava za razvoj Hrvatske u ovom desetljeću", istaknuo je predsjednik Vlade.

Od ostalih tema izdvojio je sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem i službeni posjet Kosovu te još jedan uspješno organizirani Interliber.



Pisane vijesti | Andrej Plenković