Plenković o paketu poreznih reformi: Izmjenama ćemo direktno utjecati na povećanje plaća naših građana

U svom uvodnom govoru na sjednici Vlade premijer je najavio paket porezne reforme i kazao da je to još jedan krug izmjene poreznih zakona kojima je cilj prebacivanje tereta oporezivanja s dohotka na imovinu. Rekao je i da bi ovog puta plaće trebale rasti u onim gradovima koji prošle godine, bez obzira na raspon koji je Vlada ostavila u vezi gornje i donje stope poreza na dohodak, nisu smanjivali te stope. Osvrnuo se još jednom i na misiju NSATU i istaknuo da podrška Hrvatske NATO-u, EU-u i Ukrajini ostaje čvrsta i snažna.

Premijer je istaknuo, govoreći o poreznim reformama, da su mjere komplementarne nedavno predstavljenom Nacionalnom planu stambene politike te pojasnio da dolazi do transformacije poreza na kuće za odmor, zatim izmjena Zakona o porezu na dohodak, kojima se povećava osobni odbitak sa 560 na 600 eura te izmjena gornjih i donjih limita stopa poreza na dohodak, što će utjecati na povećanje plaća hrvatskih građana.

Kazao je i da bi ovog puta plaće trebale rasti u onim gradovima koji prošle godine, bez obzira na raspon koji je Vlada ostavila u vezi gornje i donje stope poreza na dohodak, nisu smanjivali te stope.

„Sada smo nakon više nego jasno konstatiranih povećanja prihoda od poreza na dohodak, to je prihod lokalnih jedinica, odlučili izmjenama zakona direktno utjecati na povećanje plaća naših građana“, rekao je Plenković.

Izdvojio je i izmjene Zakona o doprinosima te Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima se povećava prag za upis u registar obveznika PDV-a sa 40 na 50 tisuća eura.

Najavio je i odluke o proglašenju nekoliko strateških projekata za Hrvate izvan Hrvatske i zaključio da ih Vlada nastavlja snažno podržavati, osobito Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Sustav ocjenjivanja javnih i državnih službenika učiniti kvalitetnim i boljim

Isto tako, najavio je i Uredbu o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika i Uredbu o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama te istaknuo da je to sve nastavno na novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji su omogućili veće plaće u državnoj i javnoj službi u prosjeku za više od 32 posto. Cilj je da se sustav ocjenjivanja učini kvalitetnim i boljim, dodao je.

Državni zavod za statistiku je objavio podatke da je inflacija u listopadu iznosila 2,2 posto, u odnosu na listopad prošle godine, dok je u odnosu na prošli mjesec viša za 1,1 posto, kazao je Plenković i pojasnio da je to tzv. bazni efekt jer je prošle godine upravo u to doba inflacija krenula padati, pa je zbog toga razlika od 2,2 posto.

Procjena Ministarstva financija je da će do kraja godine ostati na oko 3 posto.

„Apeliramo na sve da vode računa o politici cijena, jer to utječe na kvalitetu i standard života naših sugrađana“, kazao je premijer.

Vlada i parlamentarna većina drže Hrvatsku na pravoj strani povijesti, međunarodnog prava i morala

Osvrnuo se i na zajedničku sjednicu Odbora za vanjske poslove i izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, koja je održana u Hrvatskom saboru, kao i na posjet i vršitelja dužnosti zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea, koji je sudjelovao na sjednici.

Kazao je kako je javnost imala prigode vidjeti u višesatnoj raspravi, uz sve elemente aktivnosti NATO-a za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini, da su u potpunosti ogoljeni svi lažni i proruski narativi.

Ponovo je istaknuo da dvojica hrvatskih časnika, a maksimalno pet kroz tri godine trajanja ove aktivnosti, neće ići u Ukrajinu, već biti na teritoriju saveznice, točnije u Njemačkoj. Dodao je da Hrvatska odlučuje gdje će hrvatski vojnici ići.

Podsjetio je i da je odluka o ovoj aktivnosti usvojena na summitu NATO-a u Washingtonu, gdje je Hrvatsku predstavljao predsjednik Republike Zoran Milanović na razini šefova država i vlada i tamo ništa nije rekao protiv i nije se očitovao.

Istaknuo je da hrvatska Vlada ne govori o Ukrajini kao zaraćenoj strani, već kao žrtvi, a Rusiji kao agresoru, ali da sudjelovanja u aktivnostima NSATU-a ne znače uključivanje u rat niti bi Hrvatska kao ni druge saveznice postale zaraćene strane.

„Cijela intencija je biti odgovorna saveznica u NATO-u, odgovoran partner u Europskoj uniji i pomoći žrtvi ruske agresije Ukrajini“, rekao je Plenković.

Ponovio je da argumenti oporbenih stranaka ne stoje, a posljedica njihovog nepridržavanja ovog prijedloga i nesudjelovanje Hrvatske u ovoj aktivnosti je loše za Hrvatsku, za njenu međunarodnu reputaciju, a osobito za status u NATO-u.

„Ne rade oni ništa loše Vladi ni HDZ-u, niti našim koalicijskim partnerima, rade loše sebi i rade loše Hrvatskoj“, naglasio je.

„Naša će podrška Ukrajini i privrženost aktivnostima NATO-u i Europskoj uniji ostati čvrsta i snažna“, nastavio je i zaključio da su Vlada i parlamentarna većina tu da drže Hrvatsku na pravoj strani povijesti, međunarodnog prava i u konačnici morala.
 



Pisane vijesti