Plenković o probijanju druge cijevi tunela Učka: Nova kvaliteta života za Istarsku i Primorsko-goransku županiju

Ustvrdivši kako je istarski ipsilon s tunelom Učka zasigurno jedan od najprometnijih cestovnih pravaca u Hrvatskoj, gdje tijekom ljetne sezone prolazi 30 posto turističkog prometa u državi, premijer Andrej Plenković je rekao da se time Istra četirima prometnim trakama povezuje s mrežama hrvatskih autocesta i to u istoj godini kada se to radi i s Baranjom. "To su ogromna strateška postignuća onoga što ja nazivam politikom modernog suverenizma jer je naše nacionalne zadaće bolje, brže i učinkovitije ostvarujemo s osnaženim međunarodnim položajem", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom obilježavanju proboja druge cijevi tunela Učka, duge 5,63 kilometra. Riječ je o trenutno najvećoj infrastrukturnoj cestovnoj investiciji u Hrvatskoj vrijednoj 200 milijuna eura, a cijeli projekt trebao bi biti gotov do početka iduće turističke sezone.
 
Cijev koja je danas probijena, najavio je premijer Plenković, bit će potpuno u prometnoj funkciji već prije početka turističke sezone 2024.
 
Stupanjem u promet ove druge cijevi tunela Učka za nekoliko mjeseci Istra će sa četiri trake biti povezana s mrežom hrvatskih autocesta, dodao je podsjetivši da je u ovom mandatu na isti način s tom mrežom povezana i Baranja. 
 
"To su ogromna strateška postignuća onoga što ja nazivam politikom modernog suverenizma jer je naše nacionalne zadaće bolje, brže i učinkovitije ostvarujemo s osnaženim međunarodnim položajem", poručio je.
 
Taj osnaženi položaj, kazao je premijer, nije samo članstvo u Europskoj uniji, europodručju i Schengenskom prostoru, već je on prije svega povjerenje i partnerstvo sa stranim kompanijama u realizaciji ovako kvalitetnih projekata.
 
Hrvatska je mrežom autocesta i brzih cesta integrirala sve županije
 
Istaknuo je kako je prošlotjedna važna odluka Vlade o davanju suglasnosti HAC-u za zaduženje i davanje jamstva za izgradnju autoceste od Križišća do Žute Lokve, odnosno od Doli do Dubrovnika, možda ostala u sjeni najave Vladinog paketa mjera protiv inflacije, ali je Vlada nije htjela odgađati.
 
Od drugih važnih prometnica u koje se ulaže izdvojio je, između ostalih, splitsku obilaznicu, brzu cestu Zagvozd – Imotski, cesta D-403 koja daje potpuno novu dimenziju Riječkoj luci, zatim tu je i autocesta cesta od Lekenika do Siska, Koridor Vc, brza cesta Križevci – Koprivnica, Bjelovar – Virovitica, Požega – Staro Petrovo Selo i tako dalje.
 
Zbog svih tih projekata, kazao je premijer Plenković, možemo reći da je Hrvatska mrežom autocesta i brzih cesta integrirala sve svoje županije. Dodao je kako je to dobro za razvoj, turizam, investicije i brojne gospodarske aktivnosti u svim dijelovima Hrvatske. 
"Ovo za Hrvatsku, za Istarsku i Primorsko-goransku županiju znači jednu sasvim novu kvalitetu života", poručio je premijer Plenković i dodao da će ovaj projekt praktički zaokružiti hrvatsku cestovnu infrastrukturu najavivši kako sada slijede ogromna ulaganja u željeznice.
 
Izrazito smo ekonomski snažni, financijski potentni, kazao je premijer Plenković, a o jako dobroj reputaciji Hrvatske svjedoči i najnovije izvješće agencije Standard&Poor's koje je potvrdilo najbolji kreditni rejting ikada u povijesti, ali i pozitivne izglede.
 
"Danas smo svi istinski ponosni i na radnike i na izvođače, ali i ukupnu dobit koju će ovaj projekt donijeti kako Istarskoj tako i Primorsko-goranskoj županiji", poručio je na kraju premijer Plenković i još jednom čestitao svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog važnog projekta.

Ne očekujemo probleme kod malih trgovaca zbog zamrzavanja cijena
 
Nakon svečanosti kojom se obilježilo probijanje druge cijevi tunela Učka, predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s novinarima osvrnuo se na nekoliko drugih aktualnih tema.
 
Komentirajući tvrdnje da bi zamrzavanje cijena moglo naštetiti malim trgovcima, odgovorio je da iskustvo iz prvog ograničavanja cijena kad je određena gornja granica cijene za sedam proizvoda, pokazuje da neće biti tako.
 
Ne samo da tih proizvoda, dodao je, nije nedostajalo na policama, nego su zbog konkurencije cijene išle još niže od onih na koje ih je spustila Vlada.
 
"Poanta ovoga je zajednička borba protiv inflatornih pritisaka", poručio je podsjetivši da je mjesecima, stopa inflacije padala u odnosu na prethodni mjesec, do kolovoza kada je porasla.
 
Ove mjere, kazao je, zaštitit će hrvatske građane, pogotovo one koji imaju najniža primanja, a dovest će i do konkurencije pa će se smanjiti cijena i ovih i brojnih drugih proizvoda.
 
Podsjetio je i na prošlotjednu odluku banaka, nakon sastanka s predstavnicima Vlade, koje će dignuti kamate na depozite, odnosno na štednju građana, a pritom neće dizati kamate na gotovinske ili stambene kredite.
 
Nastavit ćemo realizirati velike projekte, a istodobno smanjivati inflacijski pritisak
 
"Očekujemo da ćemo nastaviti realizirati ovako velike projekte poput druge cijevi tunela Učka, a istodobno smanjiti inflacijski pritisak i omogućiti bolji ekonomski standard građana", poručio je.
 
Upitan o očekivanjima od sutrašnjeg aktualnog prijepodneva, kojim započinje jesensko zasjedanje Sabora, premijer Plenković kazao je da su članovi Vlade pripremljeni za njega, kao i svaki put, istaknuvši da Vlada sa svakog aktualnog prijepodneva izlazi snažnija, a hrvatski građani imaju više informacija o onome što Vlada radi.
 
Što se tiče energetskih tema, koje će sutra ponovno biti stavljene u fokus, premijer Plenković podsjetio je da su hrvatski građani zahvaljujući odlukama Vlade imali tri i pol puta jeftiniju struju i nekoliko puta jeftiniji plin, a nakon petog paketa mjera pomoći ponovo će to imati, kao i sve druge institucije te 93 tisuće poduzetnika.
 
"Oporba mora nešto govoriti, prema tome oni neka govore svoje, a mi ćemo raditi svoje", poručio im je premijer uoči aktualca. 
 
U borbi sa svinjskom kugom treba slijediti znanost, a ne politikantstvo
 
Da su svima računu za struju, plin ili naftne derivate tijekom ove krize bili isporučivani po tržišnim cijenama, trgovci bi tu krizu osjetili na svojim leđima, pa bi se moglo reći da moraju dizati cijene.
 
No, naglasio je, ne može se 2023. godine tvrditi da su baš sve cijene ili posljedica Covida ili posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Dio sigurno je, ustvrdio je, ali Vlada je osigurala priuštive cijene energenata i stoga, uvjeren je, postoji prostor kod svih da se te cijene snize.
 
Osvrnuo se i na situaciju s afričkom svinjskom kugom, naglasivši kako se radi o bolesti koja ugrožava svinjogojstvo.
 
Podsjetio je da je Vlada od prvog dana pojave te bolesti poduzela mjere apeliravši da se stane na stranu znanosti, istinoljubivosti i veterinarskih inspekcija.
 
"Ne možemo mi arbitrirati politički da li je ovo što nam struka kaže, ispravno ili ne", poručio je naglasivši da Vlada djeluje brzo i učinkovito i na način da kompenzira gubitke svima onima koji uzgajaju svinje te će ih posebnim programom podupirati sve dok ponovo budu mogli normalno uzgajati svinje.
 
Naglasio je da će inzistirati da se sve daljnje odluke u vezi suzbijanja daljnjeg širenja te bolesti donose na temelju procjena struke, a ne politike, a drukčiji pristup ocijenio je politikantstvom "političke sitneži na istoku Hrvatske" uoči izborne godine.
 
Ostvarili smo gigantska postignuća u odnosu na ono što smo zatekli 2016. i hrvatski građani to vide
 
Upitan boji li se konkurencije na predstojećim izborima, premijer je pozvao da se pogledaju rejtinzi, projekti i rezultati.
 
"Poruka je da hrvatski građani i hrvatski birači s našim postignućima i stečevinom znaju na čemu su", naglasio je premijer podsjetivši na brojna postignuća u mandatu, od povećanja plaća općenito, minimalne plaće za 70 posto, medijalne i prosječne za 50 posto, dizanje prosječne mirovine na više od 47 posto prosječne plaće, na odnos zaposlenih i nezaposlenih od 16:1, dok je taj odnos prije deset godina bio 4:1.
 
Na početku prvog mandata, podsjetio je, zemlja je bila u dva stupnja nižem stupnju kreditnog rejtinga od investicijskog, odnosno u kategoriji "smeća", dok nam je, primjerice Standard&Poor's neki dan dao rejting najviši u povijesti.
 
Također, dodao je, 2016. zemlja je bila u proceduri prekomjernog proračunskog deficita i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, iz kojih je izašla zbog odgovornog upravljanja javnim financijama.
 
Uz sve to, naglasio je, Hrvatska je ispunila sve uvjete i kriterije i postala članicom i europodručja i Schengenskog područja, a 2020. Vlada joj je osigurala 25 milijardi eura bespovratnih sredstava za razvoj za ovo desetljeće.
 
"To su gigantska postignuća u odnosu na ono što smo zatekli 2016. Zato je naše pouzdanje, uvjerenost u mudrost hrvatskih građana i hrvatskih birača jako čvrsta. Ljudi vide kako je bilo prije, a kako je sada", poručio je.
 
 


 

Pisane vijesti