Plenković: Očekujemo daljnji rast gospodarske aktivnosti i ubrzano povlačenje europskih sredstava

U uvodu današnje sjednice Vlade, premijer Plenković najavio je da se rebalansom ovogodišnjeg proračuna proračunski prihodi povećavaju za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna. Naglasio je da će nakon rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3 postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto. Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome, otvarajući današnju sjednicu Vlade.
 
Prije nekoliko dana premijer Plenković posjetio je Kijev, kako bi izrazio solidarnost i potporu ukrajinskom narodu i državnom vrhu Ukrajine, s kojim se susreo.
 
"Saslušali smo procjenu situacije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, izrazili snažnu potporu Hrvatske u političkom, diplomatskom, humanitarnom i tehničkom pogledu te prihvatu ukrajinskih izbjeglica, kao i našu želju da se što prije uspostavi mir. Poslali smo i poruku o podršci teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine", istaknuo je.
 
S ministrom vanjskih poslova Grlićem Radmanom posjetio je i Buču i Irpinj, u neposrednoj blizini Kijeva, gdje su počinjena strašna razaranja i ratni zločini.
 
Osvrnuo se potom na Dan Europe, istaknuvši kako je u okviru Konferencije o budućnosti Europe Hrvatska u proteklih godinu dana imala više od 200 aktivnosti te očekuje da se doprinos europskih, pa tako i hrvatskih građana, ozbiljno razmotri na razini institucija.
 
Europska komisija Hrvatskoj odobrila dodatnih 700 milijuna eura
 
U kontekstu europskih tema, naveo je i vijest da je Europska komisija odobrila dodatnih 700 milijuna eura za Hrvatsku za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Dodao je da se trenutno radi na ispunjavanju kriterija za drugu ratu, a dodatnih 700 milijuna eura trebalo bi se isplatiti u drugoj polovici godine.
 
Uz avans od 800 milijuna eura, kontinuirano ćemo na polugodišnjoj razini dobivati sredstva kako bismo dodatno potakli naš razvoj i investirali u ona područja sukladno našim prioritetima, kazao je predsjednik Vlade.
 
Premijer Plenković posjetio je i Cipar, što je bio prvi službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Vlade toj zemlji. Osim razumijevanja za specifične okolnosti koje imaju Cipar i Hrvatska, premijer Plenković kazao je da se razgovaralo i daljnjem unaprjeđenju odnosa, osobito na Mediteranu u uvjetima energetske krize.
 
Posjetio je i Dubrovnik, u prigodi obilježavanja Dana županije, što je bila i prigoda da se podsjeti na sve infrastrukturne projekte, pogotovo završnu fazu radova na Pelješkom mostu i pristupnim cestama.
 
Uoči sjednice Vlade premijer Plenković sastao se s državnim tajnikom Svete Stolice Pietrom Parolinom, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, a na sastanku su potvrđeni odlični odnosi između dvije zemlje uoči 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa i 25. obljetnice potpisivanja sporazuma.

Rebalansom proračuna prihodi rastu 6,6, a rashodi 10,9 milijardi kuna

Najvažnija tema današnje sjednice Vlade, istaknuo je premijer Plenković, je rebalans proračuna za 2022. godinu.
 
U tom je kontekstu podsjetio i na najnoviju ocjenu kreditne agencije Fitch, koja je Hrvatskoj potvrdila investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima, koja potvrđuje povjerenje u politiku hrvatske Vlade.
 
Podsjetio je da je hrvatska Vlada nedavno usvojila veliki paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata za građane i gospodarstvo, vrijedan skoro 5 milijardi kuna.
 
Kako je istaknuo, u ovoj godini sada se prognozira realni rast BDP-a od 3 posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Podsjetio je i da Vlada očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8 posto.

Cilj rebalansa je da izađemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, saniranje posljedica agresije na Ukrajinu, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje plaća dogovoreno sa sindikatima javnih i državnih službi te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja cijena energenata.

Što se tiče prihodne strana proračuna, istaknuo je da se očekuje daljnji rast gospodarske aktivnosti, uz efekte napora u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, kao i ubrzano povlačenje sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti, rekao je.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godini, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna.

Najvažnijim je istaknuo da će nakon ovog rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3 postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto.

Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a. 


 

Pisane vijesti