Plenković: Osnažili smo položaj Hrvatske u Europskoj uniji i naš utjecaj u europskim institucijama

 

Plenković je kazao da je  Vlada, u dogovoru s budućom predsjednicom Komisije, Ursulom von derLeyen, kao kandidatkinju za članicu Europske komisije iz Hrvatske predložila Šuicu koja je tri puta u šest i pol godina izravno birana u Europski parlament.

 

Podsjetio je da je Leyen, koja je posjetila Hrvatsku kao treću zemlju nakon što je dobila povjerenje u Europskom parlamentu, definirala Šuičin portfelj. Radi se o dvije izrazito važne teme za Hrvatsku i za cijelu Europu – demokraciju i demografiju. 

 

"Demografija je, po prvi put expressis verbis u opisu posla jedne povjerenice uopće u povijesti europskoga projekta, a za nas posebno važan problem negativnog prirodnog priraštaja koji ima Hrvatska i niz drugih članica Europske unije. Očekujemo da će u svom radu, Komisija Ursule von der Leyen, a osobito Dubravka Šuica, zadužena za te dvije važne aktivnosti, napraviti iskorake koji će pomoći državama članicama  da rješavaju problem demografske revitalizacije.

Posebno je važno da je ona ujedno i potpredsjednica Europske komisije, jedna od osam potpredsjednika. 

Za Hrvatsku koja je najmlađa članica Europske unije, nakon samo šest godina i tri mjeseca članstva,  to je sjajan uspjeh kojim smo osnažili naš položaj u Europskoj uniji i naš utjecaj koji imamo u institucijama Europske unije", istaknuo je.

 

Napomenuo je da je Šuica jučer na saslušanju pokazala visok stupanj poznavanja tematike kojom će se baviti, te važnih tema Konferencije o budućnosti Europe kao bitnih političkih poruka nove predsjednice Komisije u sljedećem razdoblju: da na što bolji i uključiviji način pošalje poruku europskim građanima i državama članicama kako da se uključe u izgradnju Europske unije u idućem desetljeću. 

 

"U ime cijele Vlade i osobno ja joj iskreno  čestitam jer je to zaista veliko postignuće. Zahvaljujem svima koji su joj jučer dali potporu, posebice onim političkim skupinama koje su je podržale u procesu evaluacije, kao i svima koji su je podržali ovdje u Hrvatskoj. Šuica je jučer pokazala visoki stupanj informiranosti o problematici kojom će se baviti'', ocijenio je premijer.

 

 

Na novinarsko pitanje je li bilo potrebe napadati GONG s obzirom da je pitanje vezano uz njenu imovinsku karticu zanimalo i neke zastupnike na sinoćnjem saslušanju, predsjednik Vlade je odgovorio da ne zna tko se osjetio napadnut. 

 

“Ono što je jako važno je sljedeće: Gospođa Šuica je prošla na Odboru za pravna pitanja bez ikakvog upitnika i dodatnih pitanja, zadrške ili bilo kakve ograde onih koji su, za razliku od nje, od još desetak kandidata tražili dodatne informacije. Taj je Odbor spriječio čak dvoje kandidata da postanu povjerenici. Kod nje to nije bio slučaj". 

 

Upozorio je da je indikativno da, kada je Šuica bila kandidat za Europski parlament 2013., 2014. i 2019., nitko nije otvarao ova pitanja. 

 

"U čemu je razlika, zašto je mogla biti zastupnica iz Hrvatske u Europskome parlamentu, i to samo jedna od 11, u vezi s istom temom, a ne bi mogla biti povjerenica?" upitao je Plenković, ustvrdivši da je razlika u političkoj želji da se njoj, pa onda i Hrvatskoj, baš sada napravi neko otvoreno pitanje. 

 

"Otvorenog pitanja nema. Ona je na ta pitanja odgovorila i na Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora, o tome je govorila jučer, u svim dokumentima koje inače deklariraju zastupnici u Europskom parlamentu ili budući povjerenici i spremna je na ta pitanja odgovarati non-stop", kazao je.

 

"Moje je pitanje, zašto, eto igrom slučaja, baš netko sada, u ovom trenutku diže to pitanje", dodao je Plenković, napominjući da zastupnika koji je postavio to pitanje ne poznaje, niti je ikad čuo za njega te da se sigurno ne radi o nekom relevantnom ili utjecajnom političaru, jer dolazi iz one skupine zastupnika koji su "non-attached", ne spadaju nikome, što govori o njegovoj težini. 

 

 

Na upit zašto HDZ nije podržao kandidaturu Lore Vidović za jednu od funkcija u međunarodnim institucijama, s obzirom na važnost sudjelovanja hrvatskih političarki na međunarodnoj razini, predsjednik Vlade je podsjetio da je u zadnjih deset mjeseci Maja Markovčić Kostelac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture izabrana za čelnu osobu Europske agencije za pomorsku sigurnost u Lisabonu. 

 

"Mi smo pomorska zemlja, Maja Markovčić Kostelacje cijeli život, radeći godinama na toj temi, imala je kredibilitet da se kandidira. Aktivnošću hrvatske diplomacije, osobito na europskoj razini, političkom podrškom je izabrana. Prvi put imamo čelnicu jedne od europskih agencija što je postignuće ove Vlade u 2019. 

Ivana Maletić je, istina po sistemu kvote, postala članicom Revizijskoga suda, ne samo nakon što je u svom radu kao državna tajnica u Ministarstvu financija, ne samo svojim radom u odborima Europskoga parlamenta u dva saziva, nego njenim radom u Hrvatskoj na pitanju apsorpcije europskih fondova, svojim kredibilitetom zaslužila da bude članica Revizijskoga suda”, poručio je Plenković.

 

Potom je naveo Mariju Pejčinović Burić koja je postala  glavna tajnica Vijeća Europe, ne po sistemu kvote, nego po izboru. 

 

"U prvom je krugu pobijedila dvoje kontrakandidata iz naše političke grupacije, bivšeg litvanskog premijera i grčku ministricu vanjskih poslova, da bi nakon toga pobijedila budućega belgijskog povjerenika i ministra, u vrlo zanimljivoj političkoj utakmici u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe", podsjetio je.

 

Uz Dubravku Šuicu, naveo je s još dvije sutkinje Europskoga suda za ljudska prava, profesoricu Pravnoga fakulteta u Zagrebu, gospođu Perešin i gospođu Tomljenović s Pravnog fakulteta u Rijeci. 

 

"To je čak šest žena na europskim dužnostima, a imenovali smo ženu, gospođu Brnjac, i za državnu tajnicu za europske poslove, kao i za stalnu predstavnicu u Bruxellesu, veleposlanicu Irenu Andrassy, ukupno osam”, dodao je.

 

Govoreći o Lori Vidović, kazao je da ga čudi me da netko tko je na čelu jedne od institucija u Republici Hrvatskoj, ide u takvu kandidaturu bez da on kao predsjednik Vlade o tome išta zna. 

 

,,Nitko me nije kontaktirao, nisam dobio nikakvu obavijest, nisam uopće znao da ima takve ambicije.  Mogu sebi dopustiti da imam nešto malo iskustva u međunarodnim političkim, diplomatskim, europskim pitanjima i priuštiti si luksuz da možda bolje nego netko drugi znam kako bi nešto eventualno moglo na toj razini proći. Ostao sam zatečen da se događaju stvari  bez da netko tko je na čelu jedne od institucija u Republici Hrvatskoj, s mandatom od Hrvatskoga sabora, želi ići u neku europsku instituciju, a da ne kaže svojoj Vladi da to radi", poručio je.

 

Dodao je da bi sigurno razgovarao s Lorom Vidović da je znao za njezine ambicije, vidio što se može napraviti. 

 

"Prema tome, nema tu nikakvog  a priori negativnoga stava, nego obrnuto – te se stvari trebaju raditi vrlo sustavno, pronicljivo i mudro da bi se uspjelo", zaključio je.

 

 

Upitan o HNS-ovu zahtjevu za većim plaćama u području obrazovanja, premijer je kazao da ga je malo više zabrinula izjava Milorada Batinića, što mu je i kazao na sastanku parlamentarne većine. 

 

"Nisam imao prilike čuti je li rekao tako kako je ta izjava transkribirana u medijima. Ako je bila takva, izjava nije dobra iz nekoliko razloga. 

Prvo fakti: učitelji će, temeljem podizanja osnovice, kao i svi ostali u državnim i javnim službama, dobiti dva posto veću plaću za rujan.  Otkad traje naš mandat mi smo podizali plaće temeljem dogovora o podizanju osnovice u formuli 2+2+2+3+2, čak više od 11 posto. Zato je ministar Kujundžić kazao, vezano za jučerašnji skup na Markovom trgu, da smo digli plaće u zdravstvu za 18% u vrijeme našega mandata", kazao je.

 

Pojasnio je da postoje tri paralelna modula pregovaranja, kako se o kojoj temi razgovara i koja na kraju utječe na neto iznos plaće onih koji je primaju: pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru između Vlade i sindikata javnih i državnih službenika, pregovori o granskom kolektivnom ugovoru te da postoje koeficijenti, koje Vlada mijenja uredbom, vlastitim jednostranim aktom, koji nije predmet pregovora i koji se prema propisima, donosi promjenom te uredbe na razini Vlade. 

 

"Mi smo odluku o povećanju plaća u zdravstvu donijeli u trenutku kada je dotadašnji granski kolektivni ugovor došao kraju. Dakle, morate ispregovarati nešto novo, i u tom trenutku se pregovara o plaćama u zdravstvu."

 

 

Predsjednik Vlade poručio je da učitelje i profesore izrazito poštuje i cijeni te ih smatra izrazito važnim za budućnost ne samo mladih, nego cijele zemlje, "jer bez njihove ključne uloge ne možemo ići u korak sa globalnom utakmicom koja je pred nama. 

 

“Dakle, tu je respekt apsolutan i oko toga nema nikakvih dilema. Ova tema je došla na dnevni red izvan konteksta kraja nekih pregovora, došla je kao poticaj sindikata da se baš sada, kad oni smatraju da je trenutak, jednostrano diže i mijenja uredba o koeficijentima da bi se povećala plaća  za 6,11 posto”, rekao je Plenković.

 

Plenković je naglasio da u Vladi nema nikoga tko ne bi želio odmah povećati plaću ili za 25 posto osnovice, što smo čuli jučer, ili za ovih 6%. 

 

"Ali ja moram voditi računa o ukupnom iznosu sredstava koje država ima na raspolaganju. To nisu mali iznosi i odnose se na veliki broj ljudi. Nije isto korigirati koeficijent u nekom segmentu koji se odnosi na 100, 150, 15 ili 20 ljudi, ili negdje gdje imate preko 60.000 ljudi. Mi smo u mandatu naše Vlade nekoliko puta povećavali proračun za Ministarstvo znanosti i obrazovanja i to ozbiljno, to nisu mali iznosi. Pogledajte proračun iz 2016. i 2019. o kojim se milijardama razlike radi; od investicija u obrazovnu reformu Vlade, ne jedne stranke ili jedne ministrice,  oko koje smo postigli konsenzus”, kazao je Plenković.

 

Istaknuo je da je sindikatima predložio na sastanku nakon prosvjeda, upravo mogućnost dodatnog povećanja od dva posto. 

 

,,To sam ja predložio, to je ono što smo mogli napraviti u ovoj godini. Ali u ovom trenutku, dok nemam cijelu sliku proračuna za iduću godinu, ja se ne mogu obvezati na nešto za što u ovom trenutku nemam  izračun prihoda i rashoda”, poručio je.

 

 

Pojasnio je kako vođenje politike fiskalne konsolidacije znači da se troši koliko se zarađuje, a ono što se uštedi koristi se za smanjenje dug. 

 

,,Nije kreditni rejting došao na lijepe oči, nisu se smanjile kamate za gospodarstvo, za građane, zato što smo dobri sa S&P-jem, Moody's-om ili Fitchem. Došao je zbog toga jer vodimo racionalnu, predvidljivu, odgovornu politiku koja se najjednostavnijim rječnikom svodi na trošenje onoliko koliko zaradimo. Ne zadužuj svoju djecu, ako ne moraš. To je logika”, poručio je.

 

Upozorio je kako on nije poput SDP-ove Vlade iz 2012 i 2015. koja je ostavila 70 milijardi duga. 

 

,,Najlakše se zaduživati i povećavati svima plaće. U redu, ako je to volja svih, pa ćemo vidjeti koliko će nam dugo trajati kamate. Moramo naći neki balans. Mogu razumjeti, svatko treba neku vidljivost, svi se mi za nešto borimo, zato se ljudi angažiraju za opće i društvene stvari, ali poanta je da napravimo ono što možemo i da je to održivo. U toj se utakmici moramo moći dogovoriti”, kazao je.

 

Dodao je da mu se stoga ne sviđa kada netko od koalicijskih partnera ode u eter s izjavom koja ima takav odjek. 

 

,,Na primjer, jesmo li mi bili statični oko Agrokora? Da sam ja bio statičan oko Agrokora i da sam rekao – aha, propast će mi kompanija od 60.000 ljudi, a ja ću gledati – je li to statika? Ili kompanija radi, ljudi rade, OPG-ovi plaćeni, dobavljači živi. Je li to statika? Je li Peruško išao u Ameriku dobiti nagradu  jer smo mi bili statični? ", podsjetio je premijer.

 

Predsjednik Vlade ponovio je da će se o  sa sindikatima  razgovarati u idućoj godini te da je tako kazao i predstavnicima sindikata obrazovanja, naglasivši da nema velike razlike između njegovog prijedloga i prijedloga koji je iznio HNS. 

 

Kazao je da je isto jporučeno i ministrima HDZ-a na redovitom sastanku nakon sjednice Vlade.

Tražit ćemo rješenja koja su održiva 

Upitan zašto ne bi povukao odluku o snižavanju PDV-a i tako osigurao dvije milijarde kuna za eventualno povećanje plaća javnim službama, premijer nije odbacio tu mogućnost, kazavši da s ministrima razgovara o svemu. 

"Razgovaramo o svemu. Mi smo misleći ljudi. Ići ćemo sa četvrtim valom porezne reforme, tražit ćemo rješenja koja su održiva, nema tabua što se mene osobno tiče", kazao je.

 

Naglasio je da je osnovni smjer djelovanja koji je pozitivno obilježio Vladu – gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti te rast stope zaposlenosti, plaća, mirovina, minimalne plaće, rekordna turistička sezona, rješavanje problema poput Agrokora, Petrokemije, 3. maja i nastojanje da se riješi situacija oko Uljanika.

“Svi kosturi iz tranzicijskog ormara su popadali. Uzimamo ih jednog po jednog i lijepo ih rješavamo, a osnovni smjer je dobar", kazao je Plenković.

Zadovoljan sam objavom kandidature  Predsjednice 

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo objavom kandidature predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović za drugi mandat na Pantovčaku. 

"Zadovoljan sam objavom kandidature i znao sam kada će ta kandidatura biti objavljena", ustvrdio je. 

Naveo je i da govor predsjednice Grabar-Kitarović nije doživio ni na koji način posebno kritičnim prema Vladi, već kao njezinu želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća u svom mandatu i dotakne pitanja koja Vlada rješava.

Na pitanje kada će biti održani predsjednički izbori, premijer je poručio da će odluku o tome Vlada donijeti na vrijeme.

Tražit ćemo rješenje za roditelje njegovatelje 

Upitan za komentar današnjeg prosvjeda roditelja njegovatelja pred Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku s kojeg su ukazali na situaciju u koju su dovedene osobe s invaliditetom, premijer
je rekao kako zna za taj problem i s ministricom  Vesna Bedeković će tražiti rješenje.

"Mislim da smo uvijek pokazivali veliku osjetljivost prema svima onima koji su na ovaj ili onaj način ranjive skupine - od osoba s invaliditetom do roditelja koji praktično moraju 24-satnu skrb posvećivati djeci", naglasio je.    

 

Plenković je lošom ocijenio izjavu riječke gradske vijećnice Ivone Milinović u emisiji "Podcast Velebit" na račun srpske nacionalne manjine.

"Kasnije sam vidio da se gospođa ispričala, da nije tako mislila, da je htjela reći nešto drugo. U svakom slučaju nije dobro, osuđujem takvu izjavu bez ikakvih dilema. Kao političarka i izabrana vijećnica u gradskom vijeću trećeg grada po veličini u Hrvatskoj mora te svoje misli malo preciznije, pažljivije, obzirnije artikulirati", kazao je Plenković. 

 

 

Govoreći o Hvidri i predsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu, predsjednik Vlade je podsjetio da je njegov cilj 2016. godine bio smanjiti tenzije i podjele u visoko polariziranom društvu te raditi na dijalogu, uključivanju i toleranciji. 

"Ukoliko je predsjednik Franjo Tuđman 1990-tih godina vodio računa da u svim HDZ-ovim vladama gotovo uvijek bude jedan ministar koji je pripadnik srpske manjine, onda je on bio jako pametan, mudar čovjek i državnik. To je radio s ciljem i sa smislom. I u vremenu kada je hrvatski teritorij bio okupiran, on je na tome inzistirao", istaknuo je Plenković.

 

Premijer je kazao da ne zna zašto bi to i sada nekom bio problem, ako smo, dodao je, nakon 2000-tih i "Hristos se rodi" imali koaliciju s SDSS-om te je Slobodan Uzelac tada bio potpredsjednik Vlade. 

 

Ocijenio je da to sada u 2019. nije upitno, već je to spada u stečevini HDZ-a. "To ne može biti problem i za mene neće biti nikakav problem. Zato ću biti taj lider koji će reći: Da, 2016. s manjinama, da, danas s manjinama i da, sutra s manjinama. Ako je to nekome problem onda je to problem onoga kome je to problem, a ne meni. Tu neću odstupiti ni milimetra", poručio je.

Ponovio je da se ne slaže s kvalifikacijama Milorada Pupovca nakon incidenta u Uzdolju.

Premijer je podsjetio i da je njegova Vlada napravila sve što je mogla vezano uz dignitet Domovinskog rata jer je, istaknuo je, to ključno i nužno za Hrvatsku i hrvatsko društvo. 

 

Naglasivši važnost uključenosti manjina u hrvatsko društvo i da se one u našoj zemlji osjećaju dobro, premijer je rekao da se onda može i brinuti kako će se osjećati Hrvati u Srbiji, BiH i drugdje.

 

"Zainteresiran sam da se Hrvati u Srbiji osjećaju dobro, da se Hrvati u BiH osjećaju dobro kao konstitutivan narod te da se i drugdje gdje su manjina osjećaju dobro", zaključio je predsjednik Vlade.