Plenković: Ovo je velika godina isporuke - od Pelješkog mosta do uvođenja eura, a sada i Schengena

Ministri unutarnjih poslova država članica EU i šengenskog prostora dali su danas zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Schengen što znači da istoga dana, 1. siječnja 2023., kada  službena valuta u Hrvatskoj postaje euro, Hrvatska postaje i članicom šengenskog prostora, područja slobode kretanja unutar Europske unije.

Tim je povodom, nakon koalicijskog sastanka, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao konferenciju za medije na kojoj je izrazio zadovoljstvo te uime cijele Vlade zahvalio svim  članicama EU-a i šengenskog prostora koje su jednoglasno podržale hrvatski ulazak u Schengen.
 
''To znači da smo proteklih šest godina radili predano na svim reforma, ispunili smo 281 kriterij i na taj način omogućimo hrvatskim građanima, gospodarstvu, poduzetnicima sve one slobode koje uživaju članice Schengena. Ovo je ta velika godina isporuke, Pelješki most - povezivanje hrvatskog teritorija i juga Dubrovačko-neretvanske županije, europodručje, postupna zamjena kune s eurom - proces koji je trajao pet i pol godina i sada Schengen'', poručio je premijer.
 
Podsjetio je da 80 posto robne razmjene Hrvatske je s članicama šengenskog prostora, a 75 posto turista dolazi u Hrvatsku iz članica šengenskog prostora što za njih znači jednostavniji i brži dolazak. Također, među prvima koji su uputili čestitke za ulazak u Schengen su hrvatski prijevoznici kojima ulazak u Schengen u cijelosti mijenja način rada i dinamiku prelaska granice.
 
Istodobni ulazak u Schengen i europodručje je postignuće koje će ostati
 
''S ovim postignućem, Hrvatska je u dvije dublje integracije, jedine dvije koje su preostale na razini EU i ostvarujemo to upravo onako kako smo i planirali. Nije mi poznato da je bilo koja druga zemlja istoga dana ušla u Schengen i europodručje. To će kao postignuće ostati'', rekao je Plenković i zahvalio ministrima, suradnicima, policiji i svima koji su dali doprinos u ovom procesu u kojem je bilo puno rada, internih reformi, ali i jako puno vanjskopolitičkog angažmana.
 
Osvrnuo se na izjavu Slovenije koja je ušla u zapisnik Vijeća te zahvalio na potpori.
 
''Oni su kazali kako je za njih arbitraža i dalje relevantna kada je riječ o pitanju razgraničenja. Vlada je dala svoju izjavu u kojoj je podsjetila na zaključke Hrvatskog sabora iz 2015. i razloge zašto smo se povukli iz arbitražnog sporazuma te da za nas ta arbitražna presuda ne postoji, ali da smo spremni razgovarati sa Slovenijom o razgraničenju u duhu dobrosusjedstva i dobrih bilateralnih odnosa i zahvaljujemo Sloveniji na potpori.''
 
Dva su datuma bitna kada je riječ o ulasku u šengenski prostor – 1. siječnja 2023. u sustav ulaze cestovni i željeznički prijevoz, kao i morske luke, dok će za zračne luke taj datum biti 26. ožujka 2023., što je normalno i uobičajeno jer se prati promjena sa zimskog na ljetni red letenja.
 
''To je još jedna legitimacija i potpora privlačenju stranih ulaganja, potpora turizmu, prometu, učinkovitijem kretanju roba, većoj sigurnosti i jačanje vanjske šengenske granice, a da je taj cijeli proces bio itekako zahtjevan govori i činjenica da danas nije bilo odluke za Bugarsku i Rumunjsku koje su u tom procesu puno dulje nego mi'', kazao je dodavši da Hrvatska podržava napore tih dviju zemalja da što prije ostvare cilj članstva u Schengenu.
 
Vlada i parlamentarna većina izrazito su zadovoljne s današnjom odlukom jer njome Hrvatska ostvaruje svoje strateške ciljeve.
 
Odluka o ulasku Hrvatske u Schengen bez ijedne rezerve
 
Upitan o tijeku današnjeg odlučivanja i potencijalnim blokadama koje su se mogle preliti na Hrvatsku, predsjednik Vlade rekao je da niti jedna država članica nije imala nikakve rezerve prema Hrvatskoj.
 
''Nitko danas nije imao bilo kakvih problema s Hrvatskom zato što smo odradili smo posao prije, diskretno, sustavno i argumentirano s ciljem da adresiramo sve zabrinutosti koje su postojale. Prvi smo napravili vlastiti nezavisni mehanizam za provjeravanje i kontrole na granici vezano za ilegalne migracije'', kazao je Plenković.
 
Naglasio je da Hrvatska ulazi na temelju vlastitih postignuća, zasluga i valoriziranja naših napora, ali je isto tako podržala sve napore Bugarske i Rumunjske i podržavat će ih i dalje.
 
''Hrvatska će biti 20. članica eurozone i 23. članica šengenskog prostora. To je veliko i značajno postignuće jer su euro i Schengen najopipljiviji za građane. Svatko će to osjetiti i koristiti na dobrobit ukupne atmosfere u društvu kao i za ekonomski boljitak.''
 
Plenković je dodao kako će Hrvatska zajedno s ostalima članicama raditi na reformi šengenskog prostora.
 
Novinari su ga pitali ima li novih informacija o padu MiG-a.
 
''Oba pilota se osjećaju bolje. Što se tiče istrage, nemam novih informacija u odnosu na ono što komunicira Ministarstvo obrane'', poručio je.
 
Upitan da li je na sastanku s koalicijskim partnerima bilo riječi o dodatnom porezu na dobit te ima li njihovu podršku, kazao je da je podrška jasna te da će na sutrašnjoj sjednici Vlade jedna od točaka biti i dodatni porez na dobit. Nastojali smo napraviti dobar prijedlog zakona, rekao je, koji će naići na potporu u Hrvatskom saboru.
 
Nitko nije radio pritisak na zastupnike u vezi misije EUMAM
 
Plenković je komentirao i današnje rasprave u Saboru o potpori i glasanju o sudjelovanju u europskoj misiji vojne podrške Ukrajini te odbacio tvrdnje saborskog zastupnika Darija Zurovca da je zbog tog glasovanja, koje bi trebalo biti idući tjedan, bio izložen pritiscima iz HDZ-a.
 
Naveo je da ga je Zurovec osobno kontaktirao prije nekoliko dana te pročitao poruku u kojoj čelnik Fokusa od premijera traži da ga primi u Vladi vezano uz odluku o misiji EUMAM.
 
"Ovo je malo indiskretno, ali moram to reći da otklonimo te teme jer mi ide jako na živce da se takvo nešto uopće stvara u prostoru, kao da je HDZ nekakav bully, pa da nekoga gnjavi", objasnio je premijer razloge citiranja osobne komunikacije sa Zurovcem.
 
Na tu je poruku odgovorio Zurovcu, kako je naveo, da se zbog obveza koje ima mogu naći tek danas te da je zadužio šefa saborskog Kluba HDZ-a Branka Bačića da o toj temi razgovara sa svim saborskim klubovima.
 
"I to je sve. Dakle, niti je Branko na njega radio pritisak, niti sam ja radio pritisak. Ako ima netko da je radio pritisak, molim Zurovca da me odmah nazove, pošalje poruku tko je to radio pritisak i u vezi čega", poručio je Plenković.
 
Ponovio je da je procedura za donošenje odluke u skladu s Ustavom, zakonom i ustaljenom praksom svih ovih godina te da je, budući da nema pozitivne prethodne suglasnosti predsjednika Republike, potrebna dvotrećinska potpora Sabora.
 
''Mi smo do sada dali toliko snažnu potporu Ukrajini da je ova participacija mala u odnosu na sve to. Meni je u biti nejasno u čemu je problem onih stranaka koje imaju neku rezervu. U konačnici, ovo je veliko sigurnosno pitanje u Europi, nema važnijeg'', poručio je.
 
Ne razumijem političku logiku onih koji su protiv
 
Cijeli zapad solidarizirao se s Ukrajinom bez presedana, naglasio je uz ostalo premijer, istaknuvši i hrvatsko iskustvo u Domovinskom ratu te je rekao kako ne razumije zašto netko ima problem "s dva časnika u zapovjednoj strukturi, s 80-ak instruktora u rotacijama u Poljskoj i Njemačkoj ili do 100-tinjak Ukrajinaca u Hrvatskoj".
 
 "Uz najbolju volju ja ne razumijem političku logiku onih koji imaju neku rezervu", rekao je.
 
Nisam čuo niti jedan, valjan, logičan i razuman argument, dodao je. "Osim, ako je ono što oni nama demonstriraju - kako biti protiv zdravog razuma i logike, ali ipak zadovoljni jer smo protiv prijedloga HDZ-a. Nema drugoga. Je li to demonstracija nekakve strategije za iduće parlamentarne izbore... Ok. Ali, onda recite da je to. Recite otvoreno o čemu se radi", poručio je.
 
Ponovio je, naglasivši pritom kako ne radi pritisak, da politička odgovornost za nedonošenje odluke neće biti na onome tko je glasao 'za', nego na onome tko nije glasao 'za'.
 
"I to će nositi na plećima 150 godina, ne 15 ili 150 dana, 150 godina će to nositi na leđima. Neka dobro promisle", ustvrdio je premijer. ''Oni moraju sebe zapitati kako će hodati po cesti i ići na izbore ako budu protiv. To je pravo pitanje.''
 
Ne tražimo mi da dođemo do 101 glasa u Saboru, nego ćemo gledati tko je taj koji je protiv, dodao je.
 
"Njega treba pitati. Tamo je teret odgovornosti. Nije teret na nama, mi smo ok, cijela parlamentarna većina je 'za'. Ja garantiram za 77 ruku. Ne garantiram za ove druge. Oni moraju sebe zapitati što će odlučiti kao članica EU, NATO-a, Schengena i eura. Imaju slobodan izbor… Hic Rhodus, hic salta!", poručio je premijer.
 
Stvar je jednostavna, a kompliciraju samo oni koji ne bi podržali Ukrajinu, zaključio je te novinarima poručio: "A za koga su oni ja ne znam, to vi odgonetnite".





Pisane vijesti