Plenković pozdravio jedinstvo oporbe i vladajućih: O sudbini Kijeva ovisi budućnost Europe

Premijer Andrej Plenković poručio je danas u Hrvatskome saboru da su neviđenim činom u kojem je Rusija napala suverenu državu pogaženi su sami temelji na kojima počiva današnja Europa, koja se zasniva na miru, demokraciji, slobodi i pravu. "Hrvatska ovu agresiju najoštrije osuđuje i izražava svoju punu potporu ukrajinskom narodu koji u ovim teškim trenucima još jednom gine za europske vrijednosti, kao i predsjedniku Zelenskom i premijeru Šmihalu, koji se sa svojim narodom hrabro suprotstavljaju ovoj suludoj agresiji", naglasio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas u Hrvatskome saboru govor u povodu ruske agresije na Ukrajinu.
 
Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
 
"Četvrt stoljeća nakon Domovinskoga rata, na europskom tlu ponovno bijesni rat.
 
Na zaprepaštenje cijelog svijeta, već sedmi dan traje ničim izazvana brutalna ruska agresija na Ukrajinu koja je započela u zoru 24. veljače, dana koji će tektonski promijeniti sve što znamo o međunarodnim odnosima i međunarodnom poretku do tog trenutka.
 
Rata ovakve siline i ovakvih razmjera u Europi nije bilo punih 77 godina.
 
A po svojoj prirodi, kao hladan i sračunat nasrtaj na svjetski poredak i grubo kršenje međunarodnog prava, već sada ima dalekosežne posljedice na cijeli svijet.
 
Ovim neviđenim činom u kojem je Rusija napala suverenu državu pogaženi su sami temelji na kojima počiva današnja Europa, koja se zasniva na miru, demokraciji, slobodi i pravu.  
 
Hrvatska ovu agresiju najoštrije osuđuje i izražava svoju punu potporu ukrajinskom narodu koji u ovim teškim trenucima još jednom gine za europske vrijednosti, kao i predsjedniku Zelenskom i premijeru Šmihalu, koji se sa svojim narodom hrabro suprotstavljaju ovoj suludoj agresiji.
 
Unatoč nadmoćnijom sili agresora, ukrajinska vojska i narod pružaju herojski otpor
 
Iz minute u minutu na televizijskim ekranima, portalima i društvenim mrežama u nevjerici gledamo snimke bombardiranja i razaranja ukrajinskih gradova, naselja i civilnih ciljeva.
 
Svjedočimo potresnim prizorima stravičnog krvoprolića, stradanja nedužnih civila, žena, djece, staraca i namjernom sijanju straha.
 
Na granice Europske unije već je pristiglo preko 700.000 ukrajinskih prognanika i izbjeglica koji očajno traže utočište i našu pomoć.
 
No unatoč nadmoćnijoj vojnoj sili agresora, koji napada iz svih smjerova i svim raspoloživim sredstvima, ukrajinska vojska i ukrajinski narod pružaju herojski otpor.
 
Svi ti prizori nama u Hrvatskoj bude bolna sjećanja na velikosrpsku agresiju Miloševićevog režima i na ratne strahote koje smo proživjeli.
 
Ali baš stoga znamo da se žilavim otporom može na kraju poraziti i nadmoćnijeg agresora i odlučiti o vlastitoj budućnosti.
 
Čestitam svim zastupnicima na jedinstvu koje ste pokazali
 
Zato nije slučajno što je Hrvatska danas ujedinjena u potpori Ukrajini i u osudi ruske agresije, i što su i parlamentarna većina i oporba na ovom pitanju na istoj strani, na strani pravde i slobode.
 
I zato vam čestitam, svim zastupnicima u Hrvatskom saboru, na jedinstvu koje ste pokazali prigodom usvajanja Deklaracije o Ukrajini, kojom ste najoštrije osudili agresiju.
 
Ova kriza će, nažalost, najvjerojatnije potrajati. I da bismo mogli pružiti potporu ukrajinskom narodu na duže staze i ostati čvrsti u suprotstavljanju ovoj vojnoj agresiji, važno je da sačuvamo ovo političko jedinstvo.
 
Ukrajina to od nas očekuje i zaslužuje.
 
Prema dostupnim informacijama, ruske su snage zaposjele već veće dijelove Ukrajine sjeverno i sjeveroistočno od Kijeva odakle, s gomilanjem velikih snaga, iz smjera Bjelorusije i Rusije napadaju i na glavni ukrajinski grad Kijev, kojeg su i jutros probudile sirene.
 
Bojišnica se već proteže na preko 2000 kilometara. Posrijedi je rat Davida i Golijata, u kojemu Rusija napada Ukrajinu, s ogromnim nerazmjerom u vojnim snagama.
 
Ovdje nema zaraćenih strana, postoji samo agresor i postoji žrtva
 
Nakon što je Kremlj tjednima uvjeravao da gomilanjem snaga na ukrajinskim granicama ne sprema nikakav napad, već da je posrijedi samo vojna vježba, danas su svi svjesni da je bila riječ samo o obmani.  
 
Još nakon Revolucije dostojanstva i prosvjeda trgu Majdan u Kijevu, Rusija je orkestrirala pobune u pokrajinama Donjeck i Lugansk i anektirala je Krim.
 
Na tome sam radio i prije nego što sam postao predsjednik Vlade, kao šef izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu i dobro poznam prilike u ovoj nama prijateljskoj zemlji.
 
Prvi čin ove najnovije i sveopće agresije odvio se ruskim priznanjem separatističkih pokrajina Donjecka i Luganska.
 
Posebno je ciničan izgovor za napad prozivanjem ukrajinskih demokratskih vlasti za genocid nad stanovništvom separatističkih regija na istoku zemlje, za nacizam i za ugrožavanje sigurnosti Rusije.
 
Bit ovoga je da Rusija i njeno vodstvo danas negira identitet Ukrajinaca i Ukrajine, a ujedno se ispravljaju i greške ranijih ruskih lidera. To je optika bez čijeg razumijevanja ne možemo do kraja razumjeti što se danas događa na europskom tlu. 
 
Svima onima koji traže opravdanja za napad na Ukrajinu, koji relativiziraju isključivu odgovornost Rusije, treba jasno reći da ovdje nema zaraćenih strana, postoji samo agresor i postoji žrtva.  
 
Niz globalnih restriktivnih mjera prema Rusiji 
 
I u Hrvatskoj ima onih koji nisu na vrijeme prepoznali prijetnje miru u Europi, ali sam uvjeren da ni oni danas više nemaju dilema.
 
U ovim izvanrednim okolnostima rata i teške humanitarne krize u Europi, želim vas izvijestiti o načelima kojima ćemo se mi, Hrvatska, voditi u narednom razdoblju.
 
Prvo je odlučnost,  načelo koje smo pokazali i samostalno, a koje ćemo pokazivati i s našim partnerima i u Europskoj uniji i u Sjevernoatlantskom savezu.
 
U proteklih nekoliko dana, donesen je niz odluka i restriktivnih mjera kojima smo se odlučili suprotstaviti ovoj agresiji. Kao što znate, donesene su mjere u financijskom, bankarskom, energetskom, prometnom i viznom sektoru.  
 
Zamrznuta je imovina Središnje banke Rusije u inozemstvu.Slične mjere donijele su i članice skupine G7. Sedam ruskih banaka je isključeno iz SWIFT-a.
 
Unatoč svojoj veličini, bruto domaći proizvod Rusije nije veći od BDP-a zemalja Beneluxa, a suočeni su sada već s padom vrijednosti ruske rublje za 30%.
 
U inozemnim bankama blokirana je imovina gotovo 500 ruskih oligarha i političkih dužnosnika.
 
Na razini Europske unije zabranjeno je korištenje zračnog prometa ruskim zračnim prijevoznicima.
 
Ovo je tek prva faza restriktivnih mjera. One će se, siguran sam, osjećajući raspoloženje među europskim liderima, ali i javnostima u našim državama, dalje nastaviti.  
 
Zabranit će se i  emitiranje globalnih ruskih televizija, upravo onih koje svojom propagandom i dezinformacijama opravdavaju agresiju na Ukrajinu i šire dezinformacije.
 
Želim naglasiti kako su sankcije ponajprije usmjerene na donositelje odluka, a ne na ruski narod.
 
Isto tako, zbog sudjelovanja Bjelorusije u agresiji na Ukrajinu, u pripremi je i proširenje sankcija i na tu zemlju.
 
Želimo braniti načela i svijet demokracije
 
Mi smo s naše strane osnovali Stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe sankcija.
 
Također smo osnovali i Krizni tim za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kao i Stručno povjerenstvo za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.
 
Mi smo, kao što ste vidjeli, i prije same agresije, u kontekstu energetske krize, donijeli paket od 4,8 milijardi kuna za ublažavanje efekata rasta energenata, prije svega struje i plina i građanstvu i gospodarstvu i najugroženijim skupinama i umirovljenicima i poljoprivrednicima i ribarima.
 
Danas je trenutak kada moramo stati u obranu temeljnih načela na kojima počiva slobodna Europa, na kojima počiva miroljubivi svijet.
 
Jer ta se načela u ovoj situaciji dijele na one sustave koji su demokratski i poštuju vladavinu prava, i one koji to nisu.
 
Ovo je, na neki način, sinteza onoga što nazivamo sukobom između demokracije i autoritarnih sustava.
 
Mi želimo braniti načela i svijet demokracije i zato ovdje moramo biti principijelni i solidarni.
 
Umjesto likvidacije Sberbnaka u Hrvatskoj, osigurali smo njezinu sanaciju
 
Istodobno, evo jednog primjera naše odlučnosti, da vidite kako smo munjevito zaštitili interese hrvatskih građana, štediša, poslovnih subjekata Sberbanke, koja je nakon najave Europske središnje banke od prije nekoliko dana mogla ili trebala propasti.
 
Aktivnošću Vlade i Hrvatske narodne banke, s Jedinstvenim sanacijskim odborom na razini Europske unije, čiji smo dio jer smo na putu prema europodručju, umjesto likvidacije imamo sanaciju Sberbanke Hrvatske.
 
I nema više panike, nema trčanja po šalterima, nema podizanja depozita.
 
Ima sigurnost našeg financijskog sustava i javnog interesa. Ima također i važna poruka da nema ni štete za Agenciju za osiguranje štednih depozita.
 
Ona je u maksimalnom iznosu mogla biti čak 3, 8 milijardi kuna. Sve to smo spriječili jer smo radili dan i noć od kada je ova kriza eskalirala.
 
Solidarni s Ukrajinom, tu politiku vodimo konzistentno godinama
 
Mi smo, kao što znate, i solidarni. Solidarni s ukrajinskim narodom, solidarni s Ukrajinom koja je žrtva agresije, tu politiku vodimo konzistentno godinama, ne od jučer, ne od 24. veljače.
 
Držimo se principa i držimo se politike koju je Hrvatska u svojoj ozbiljnosti onoga što se naziva odgovorna politika i odgovorne političke stranke kolokvijalno, mainstream imala godinama.
 
Upravo zato smo donosili odluke još prošlog četvrtka o pomoći Ukrajini, kontekstu traženja mehanizama civilne zaštite, tehničke pomoći, a donijeli smo i odluke o pripremi za prihvat ukrajinskih izbjeglica. Njih je do sada u ovom trenutku ušlo oko 600.
 
Osnovali smo posebnu ekspertnu radnu skupinu koja je zadužena za pružanje zdravstvene zaštite.
 
Pokrenuli smo nabavu strateških robnih zaliha za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica.
 
Odlučili smo Ukrajini poslati pomoć u zaštitnoj i obrambenoj opremi.
 
Hrvatska svoju solidarnost je iskazala i zadržavanjem prisutnosti svoje veleposlanice u Kijevu do jutros, među zadnjima od članica Europske unije.
 
S obzirom na pogoršanu sigurnosnu situaciju, jučer sam razgovarajući po ne znam koji put s našom veleposlanicom Anicom Djamić, vodeći računa i njenoj sigurnosti, kazao da je vrijeme da ode iz Kijeva i ona je danas na putu prema Lavovu, odakle će dalje obavljati svoju dužnost veleposlanice u Ukrajini.
 
Želim zahvaliti njoj i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, našim konzularnim službama koje brinu o svakom pojedinom hrvatskom državljaninu koji je u Ukrajini, mnogi od njih su se vratili, ostali su na putu, a neki žele i ostati. Vodimo računa i o njihovoj situaciji i o njihovoj sigurnosti.
 
Zahvalni smo i predstavnicima ukrajinske manjine u Hrvatskoj, veleposlaniku Kiriliču na svemu što radite u pomoć Ukrajincima koji će doći ovdje, ali i u pomoći da bolje razumijemo dnevna, trenutna zbivanja na razini svakoga sata koja se događaju u vašoj zemlji.
 
Jedinstveni i na pravoj strani povijesti
 
Treće načelo je jedinstvo, dakle odlučnost, solidarnost i jedinstvo.
 
Izuzetno mi je drago da smo održali sastanak u ponedjeljak, u Vladi sa čelnicima oporbe u Hrvatskom saboru.
 
Jako je bilo dobro čuti da smo ovdje svi jedinstveni i na pravoj strani povijesti.
 
Pozivam sve nas da tako bude koliko god ova kriza bude trajala.
 
Bit ćemo jedinstveni  sa našim partnerima i u Europskoj uniji, vodit ćemo računa da je ovo pitanje i naših vrijednosti, ali i izgradnje Europe u kojoj je tema strateške autonomije postaje izuzetno važna.
 
Ona postaje važna i kada je riječ o obrambenoj politici, postaje važna kada je riječ o energetskoj politici. Postaje važna kada je riječ o politici proizvodnje i uvoza hrane.
 
Nema segmenta, a osobito dvije velike krize koje su potaknute ovom agresijom, a to je daljnja energetska kriza i izbjeglička kriza koja se neće prelijevati na sve nas, na živote svih naših građana, gdje god živjeli u Europi, uključujući i Hrvatsku.
 
I zato tog 24. veljače ništa, ali baš više ništa nije kao što je bilo prije.
 
Ovo je pitanje i globalnoga poretka. Aktivni smo u svim multilateralnim organizacijama, od UN-a, naročito Opće skupštine, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe, i naravno, ove dvije integracije u kojima smo agilni i aktivni akteri.
 
Ova agresija na Ukrajinu puno govori i o pitanju energetske neovisnosti.
 
Sada se vidi koliko je odluka o LNG terminalu bila važna i dalekosežna
 
Tek sada imamo u potpunosti razumijevanje koliko je dalekosežno važna i strateška bila odluka da se konačno nakon 40 godina rasprave u hrvatskom javnom prostoru , a osobito krugovima energetskih stručnjaka, da se riješi pitanje terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na Krku.
 
Zahvaljujući tih 2,6 milijardi kubika plina koji možemo tijekom godine dobiti osiguravamo u potpunosti potrebe hrvatskih kućanstava i hrvatskoga gospodarstva.
 
U ovom trenutku na razini cijele Europske unije traže se rješenja za alternativne pravce nabave plina, bilo da je to Norveška, Alžir, Libija, Azerbajdžan, povećana je proizvodnja koja postoji u članicama Unije, pa naravno i došlo je do većeg broja narudžbi brodova s ukapljenim prirodnim plinom.
 
U tom pogledu, Hrvatska ima veći sigurnost nego što bi imala da nemamo LNG terminal. Da danas nemamo LNG terminal, ova naša današnja rasprava bila bi bitno drukčija. Pitali bi se hoćemo li imati grijanja u našim domovima, hoće li naše gospodarstvo imati dovoljno plina.
Ovo pitanje otvara i pitanje važnosti jačanja i modernizacije naših obrambenih sposobnosti.
 
Mi smo odlučili nabaviti višenamjenske borbene avione.
 
Ovakva situacija, mislim da i zadnjeg skeptika razoružava u argumentaciji treba li nam to zaista.
Ovakva situacija u potpunosti opravdava i odluku naše Vlade i projekt naše Vlade o nabavi borbenih vozila pješaštva Bradley i to po boljim uvjetima i više vozila nego što je bilo izvorno ponuđeno.
 
Ovakva situacija govori i o tome kako će se poremetiti dobavni lanci u poljoprivredi i što sve moramo sada učiniti da osiguramo dovoljno hrane, dovoljno prehrambenih proizvoda u idućim mjesecima koji će biti pred nama.
 
O budućnosti Ukrajine ovisi budućnost Europe
 
Ova situacija će ponajviše utjecati i na globalnu arhitekturu međunarodnih odnosa. Zapitat ćemo se, s pravom, koliko danas vrijedi međunarodno pravo.
 
Hoće li možda neki drugi globalni ili regionalni hegemon napraviti isto. To je temeljno pitanje svijeta u 21. stoljeću, koje vjerojatno većina od nas nije očekivala, ali ono je danas legitimno pitanje i o tome moramo voditi računa.
 
Želim kazati kako smo uz Ukrajinu, uz ukrajinski narod jer danas o sudbini Kijeva ovisi budućnost Europe. Ovise svi temelji poretka na kojima funkcionira moderni svijet.
 
Zato vjerujem da će Hrvatska sa svojim iskustvom, hrvatski narod, ne samo odabrati solidarnost, i jasno i artikulirano biti  na pravoj strani i povijesti, i prava i morala. Jer sve su te vrijednosti danas objektivno dovedene u pitanje.
 
Stoga, podržavajući Ukrajinu, i poštujući hrabrost Ukrajinaca, da ne bježe pred tenkovima, da ne popuštaju pred ucjenama, da ne poginju glavu, da su nadahnuti ljubavi prema domovini kao što su i Hrvati bili '91. u Domovinskom ratu, budimo danas uz Ukrajinu i Ukrajince.
 
Slava Ukrajini!"


 

Pisane vijesti