Plenković: Predložio sam Janši njemački model, da se broj zaraženih gleda po županijama

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je u intervjuu za RTV Slovenija naglasio da vjeruje da će se nakon određenog vremena, mjera koje poduzimaju i Slovenija i Hrvatska, ponovno doći u situaciju da fluktuacija ljudi bude što uobičajenija i normalnija. Mi smo apsolutno za slobodu kretanja ljudi, ali u okvirima u kojima zdravstvene i epidemiološke okolnosti dopuštaju, poručio je.

Gospodine Plenković, Hrvatska i Slovenija su dobro surađivale tijekom turističke sezone, ali je nedavno Slovenija stavila Hrvatsku na „crvenu listu“. Kakav je Vaš komentar toga i jeste li nešto novo možda dogovorili s premijerom Janšom?

Ono što je napravila Slovenija, učinile su i druge države srednje i istočne Europe, koje su nama važna emitivna tržišta. To je da su uoči školske godine ipak poduzele određene mjere kako bi prošlo jedno vrijeme da oni koji se vrate kući na neki način vide jesu li u redu ili ne. Tako da je moj apel prema kolegi Janši bio da pogledamo model po kojem je išla Njemačka, a to je da se gleda po određenim dijelovima Hrvatske. Dakle, nekim županijama. Slovenija je, koliko mi je poznato, sličan pristup zauzela prema pojedinim talijanskim regijama. Ukoliko je, primjerice, u Istri jako mali broj zaraženih, ili u Primorsko-goranskoj županiji, ili Ličko-senjskoj, gdje najveći broj Slovenaca ima svoje kuće, apartmane i vikendice, mislim da bi to bio dobar  put.

Što Vam kaže premijer?

Rekao je da će razmotriti. Naravno, to mora biti odluka koja je utemeljena na stručnim procjenama, prije svega slovenskih epidemiologa. Mi smo zadnji put kad smo se našli imali cijeli niz naših suradnika s nama. Oni u stalnom kontaktu s nama i vjerujem da ćemo nakon određenog vremena, mjera koje poduzimaju i jedna i druga zemlja, ponovno doći u situaciju da fluktuacija ljudi bude što uobičajenija i normalnija.

Možemo li očekivati hrvatske turiste ove zime. Hoće li biti situacija takva da će moći doći?

Ja se nadam - da. Dakle, mi smo apsolutno za slobodu kretanja ljudi, ali u okvirima u kojima zdravstvene i epidemiološke okolnosti dopuštaju. Ne vidim nikakav problem da Hrvati idu kao inače u Sloveniju, ili u Italiju i Austriju, ali nadamo se da će tada već biti određenog napretka zajedničkim mjerama. Možda, ukoliko se nastavi snažno ulaganje u znanstvena istraživanja, bude napretka i sa cjepivom, što je ključ, po meni, svih naših aktivnosti.

Hrvatska i Slovenija surađuju i na suzbijanju migrantskih tokova. Premijer Janša je više puta rekao da podržava hrvatski ulazak u Schengen ako će biti pripremljena. Mislite li da ste pripremljeni, jeste li i danas razgovarali o tome?

I danas je premijer Janša bio vrlo jasan. Postoji potpora za članstvo Hrvatske prema eurozoni, a isto tako prema schengenskom području. Smatram da je to dobro i za Hrvatsku i za Sloveniju. Pogotovo ukoliko su tehnički kriteriji pozitivno evaluirani od strane Komisije.

Znači nema nikakvih uvjeta?

Ne vidim zbog čega bi bilo. Mislim da je to dobro, što Hrvatska ima čvršću, neporozniju granicu to je dobro za sve naše susjede unutar Europske unije, a za Sloveniju najkonkretnije, najviše i najbrže. 

Jedno pitanje je još uvijek na stolu, to je pitanje implementacije Arbitražne odluke, odnosno pitanje granice. Jeste li možda otvorili ovo pitanje?

Naša pozicija je da smo spremni razgovarati o granici. To je najbitnije i da ukoliko postoji dobre volje i na jednoj i na drugoj strani, mi ćemo težiti k tome da pronađemo rješenje kojim će i jedna i druga zemlja biti zadovoljne. Dakle, tu smo spremni na daljnji dijalog – bilo na političkoj, bilo na stručnoj razini.

Jeste li već o tome pričali?

Jesmo, mi smo o tome razgovarali kad god se vidimo. Mi smo se vidjeli više puta i kroz Europska vijeća. I danas smo tu temu spomenuli, ali nije ona bila glavna tema današnjeg susreta.

Jeste li postigli neki napredak?

Mislim da su premijer Janša i slovenska Vlada spremni na razgovore. Ovdje trebamo vrlo smireno, vrlo tiho i vrlo stručno razgovarati o toj temi. Uspjeli smo tu temu kroz cijeli mandat moje prve Vlade voditi na način koji nije vodio do ugroze u međusobnim odnosima. Vodimo računa da je naša trgovinska razmjena 5,5 milijardi eura kada se uključe usluge. Ima puno toga više što povezuje Hrvatsku i Sloveniju, Slovence i Hrvate, nego što nas razdvaja. Praktički, da nema tog pitanja graničnog, koje se uglavnom fokusira na određivanje granice na moru, ne znam zaista što bi bila stvarna otvorena pitanja.

Jeste li spremni razgovarati o tom pitanju na osnovu Arbitražne odluke?

Pozicija je Hrvatske da ta arbitražna presuda za nas ne postoji. Dakle, ako gledam sasvim pravno. S druge strane, ima sigurno elemenata u toj arbitražnoj presudi o kojima se možemo složiti, ali sam proces kao takav je bio, po našem sudu, nažalost kontaminiran i zbog toga ga ne možemo prihvatiti.

Mislite li da ćete Vi i premijer Janša riješiti i zatvoriti ovo pitanje?

Bilo bi dobro. Premijer Janša ima veliko političko i životno iskustvo, evo ja se dosta, recimo to tako, zadnjih 25 plus godina bavim i ovom temom. Prema tome, dobra volja je tu. Moj stav je da sve što možemo rješavamo sa Slovenijom na najdobronamjerniji, otvoreni način, dobrosusjedski. Mi smo države koje se međusobno trebaju podržavati, rješavati ta pitanja bez nekih velikih tenzija u našoj javnosti, a u interesu građana i sjedne i druge strane granice.

Pisane vijesti | Andrej Plenković