- Objavljeno: 27.08.2021.
Plenković: Rast BDP-a od 16,1% potvrda da se hrvatsko gospodarstvo brzo oporavlja
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
Prema danas objavljenim podacima DZS-a, u drugome kvartalu 2021. zabilježen je izuzetno visok godišnji rast BDP-a od rekordnih 16,1% (u odnosu na drugi kvartal 2020.), što je značajan rast, prema trenutnim podacima Eurostata, 5. najbolji među članicama EU-a (iza Španjolske, Francuske, Mađarske i Italije) te uz Mađarsku najbrži rast među zemljama središnje i istočne EU.
,,Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16% pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije. Činjenica da je danas u Hrvatskoj veći broj zaposlenih nego prije COVID-19 krize potvrđuje da smo iz faze očuvanja radnih mjesta prešli u fazu kreiranja novih radnih mjesta. Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja. Vlada je posvećena provedbi reformi i ostvarenju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i obnovi potresom stradalih područja. Korištenjem gotovo 25 milijardi eura osiguranih iz EU-a za iduće desetljeće imamo polugu za snažan gospodarski razvoj Hrvatske'', izjavio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Nakon četiri kvartala pada BDP-a, drugi kvartal ove godine je prvi u kojem BDP raste od početka COVID-19 krize, u kojoj je u 2020. naš BDP pao za -8%.
Najveći doprinos godišnjem rastu BDP-a u drugome kvartalu 2021. dolazi od rasta osobne potrošnje koja je bila viša za 18,4% te izvoza roba i usluga koji je porastao za 40,9% uslijed većeg oporavka turističkih djelatnosti.
Za ovakav gospodarski oporavak i visoki rast osobne potrošnje Vlada je pridonijela i politikom očuvanja radnih mjesta u proteklom razdoblju čime smo uspjeli održati tržište rada stabilnim, kao i nastavkom provedbe porezne reforme, što je omogućilo i daljnji rast prosječne plaće.
Hrvatska ovakvim kretanjima gospodarske aktivnosti u drugome kvartalu ima brži gospodarski rast nego prosjek EU-a, koji je 13,2%. Ako bismo promatrali prvu polovicu 2021. u odnosu na prvu polovicu 2020., Hrvatska bilježi rast BDP-a od 7,7%.
BDP Marić: Rast iznad očekivanja, na jesen korekcija prognoze za 2021. "na više"
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je rast BDP-a u drugom kvartalu od 16,1 posto iznad očekivanja Vlade te najavio da će na jesen doći do korekcije Vladine procjene rasta BDP-a za 2021. godinu "na više".
Marić je to izjavio na konferenciji za medije u Banskim dvorima u povodu objave prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), po kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Kako je istaknuo Marić, rast gospodarstva u drugom kvartalu je "povijesno rekordan", a doprinijele su mu sve sastavnica BDP-a, a najviše osobna potrošnja, koja je na godišnjoj razini porasla za 18,4 posto.
Tu je i izvoz roba i usluga koji je porastao za 40,9 posto na godišnjoj razini, stabilan rast od oko četiri posto zabilježila je i državna potrošnja, a porasle su i investicije za 18,3 posto, kao i uvoz roba i usluga, za 30,3 posto.
Marić je rekao da je investicijska aktivnost jedina malo ispod očekivanja u odnosu na originalne projekcije, no očekuje se da bi s aktivacijom Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (NPOO) i investicije trebale ubrzati i u javnom i u privatnom sektoru.
Dosad rekordni kvartalni rast BDP-a iznosio je 7,2 posto, a zabilježen je u drugom tromjesečju 1997. godine.
Ministar financija je napomenuo da se kod brojki za drugi ovogodišnji kvartal ne smije zanemariti i utjecaj niske baze, s obzirom da je u istom lanjskom tromjesečju, usred "zatvaranja" gospodarstva, zabilježen i rekordan pad BDP-a, od 14,4 posto.
Marić je istaknuo da je Vlada u programu konvergencije predvidjela stopu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od pet posto. Kako je otkrio, u toj prognoziranoj ukupnoj godišnjoj stopi, predviđanje rasta u drugom kvartalu je iznosilo 12,1 posto, što je niže od ostvarenog. "Dakle, ostvareni rast je viši od onog što smo očekivali", apostrofirao je.
Puni oporavak hrvatskog gospodarstva od koronakrize i prije kraja 2022. godine
Kazao je da su svi podaci, poput onih o fiskalizaciji računa, ukazivali na to da će stopa rasta u drugom kvartalu biti značajna i visoka, a nastavak pozitivnih kretanja se očekuje i u trećem tromjesečju, koje je još uvijek u tijeku.
Ministar financija je tako najavio da će Vlada tijekom jeseni ažurirati projekcije gospodarskog rasta te ustvrdio da s velikom sigurnošću može reći da će doći do korekcije procjene rasta BDP-a za ovu godinu "na više".
"Velika većina gospodarskih pokazatelja ukazuje na jači i viši rast od onoga koji smo originalno projicirali", izjavio je Marić te dodao da ovom trenutku ne bih ulazio u licitiranje i spekuliranje kolika će ta stopa rasta biti.
Prema trenutnim trendovima i brojkama, ostvarila bi se originalna procjena Vlade po kojoj bi Hrvatska i prije kraja 2022. godine dosegnula razinu BDP-a iz pretkrizne 2019. godine. Zadnje su naime procjene Vlade taj puni oporavak gospodarstva predviđale za kraj 2022. godine.
No, Marić je napomenuo i da postoji ograda, u smislu ako dođe do određenog pogoršanja situacija u epidemiološkom pogledu, to bi utjecalo i na gospodarstvo.
Marić je apostrofirao i da je BDP-a u drugom tromjesečju u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal zabilježilo blagi pad od 0,2 posto. "To znači da BDP i dalje mora biti u fokusu našeg interesa, u smislu gospodarskog oporavka i rasta, s naglaskom na zapošljavanje", rekao je Marić.
Marić zadovoljan stanjem proračuna
Na pitanje novinara o stanju proračuna, Marić je ustvrdio da s njime može biti zadovoljan te da je u skladu s očekivanjima, pri čemu su neki porezni prihodi i iznad toga, poput PDV-a, koji je od početka godine do danas i iznad razine 2019.
Sukladno očuvanju razine zaposlenosti, pa čak i njenom povećanju, Marića raduje i iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Iznova je apostrofirao da ključ održivosti javnih financija leži na rashodnoj strani proračuna, na što se stavlja veliki naglasak.
Novinari su Marića pitali ima li Vlada na stolu jasan reformski plan, primjerice za zdravstvo koje uvelike opterećuje proračun, a ministar financija posjetio je na usvojeni NPOO, u kojem su pobrojane reforme u raznim segmentima.
Pritom, napomenuo je Marić, problematika i reforma zdravstva "bi trebala ići i iznad onog što je zapisano u NPOO-u", jer je to jedan sveobuhvatniji proces za koji je svima jasno da je potreban, na čemu radi ministar zdravstva Vili Beroš, a cijeli paket mjera trebao bi biti predstavljen javnosti do kraja godine.
Upitan o potporama poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta, Marić je podsjetio da su te potpore uvjetovane pokazateljima poput pada prihoda, pa da za dobar dio gospodarskih subjekata te potpore više nisu presudne. No, dodao je da uvijek treba biti spreman za bila kakva negativna iznenađenja.
Izvor: Vlada/Hina
BDP Marić: Rast iznad očekivanja, na jesen korekcija prognoze za 2021. "na više"
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je rast BDP-a u drugom kvartalu od 16,1 posto iznad očekivanja Vlade te najavio da će na jesen doći do korekcije Vladine procjene rasta BDP-a za 2021. godinu "na više".
Marić je to izjavio na konferenciji za medije u Banskim dvorima u povodu objave prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), po kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Kako je istaknuo Marić, rast gospodarstva u drugom kvartalu je "povijesno rekordan", a doprinijele su mu sve sastavnica BDP-a, a najviše osobna potrošnja, koja je na godišnjoj razini porasla za 18,4 posto.
Tu je i izvoz roba i usluga koji je porastao za 40,9 posto na godišnjoj razini, stabilan rast od oko četiri posto zabilježila je i državna potrošnja, a porasle su i investicije za 18,3 posto, kao i uvoz roba i usluga, za 30,3 posto.
Marić je rekao da je investicijska aktivnost jedina malo ispod očekivanja u odnosu na originalne projekcije, no očekuje se da bi s aktivacijom Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (NPOO) i investicije trebale ubrzati i u javnom i u privatnom sektoru.
Dosad rekordni kvartalni rast BDP-a iznosio je 7,2 posto, a zabilježen je u drugom tromjesečju 1997. godine.
Ministar financija je napomenuo da se kod brojki za drugi ovogodišnji kvartal ne smije zanemariti i utjecaj niske baze, s obzirom da je u istom lanjskom tromjesečju, usred "zatvaranja" gospodarstva, zabilježen i rekordan pad BDP-a, od 14,4 posto.
Marić je istaknuo da je Vlada u programu konvergencije predvidjela stopu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od pet posto. Kako je otkrio, u toj prognoziranoj ukupnoj godišnjoj stopi, predviđanje rasta u drugom kvartalu je iznosilo 12,1 posto, što je niže od ostvarenog. "Dakle, ostvareni rast je viši od onog što smo očekivali", apostrofirao je.
Puni oporavak hrvatskog gospodarstva od koronakrize i prije kraja 2022. godine
Kazao je da su svi podaci, poput onih o fiskalizaciji računa, ukazivali na to da će stopa rasta u drugom kvartalu biti značajna i visoka, a nastavak pozitivnih kretanja se očekuje i u trećem tromjesečju, koje je još uvijek u tijeku.
Ministar financija je tako najavio da će Vlada tijekom jeseni ažurirati projekcije gospodarskog rasta te ustvrdio da s velikom sigurnošću može reći da će doći do korekcije procjene rasta BDP-a za ovu godinu "na više".
"Velika većina gospodarskih pokazatelja ukazuje na jači i viši rast od onoga koji smo originalno projicirali", izjavio je Marić te dodao da ovom trenutku ne bih ulazio u licitiranje i spekuliranje kolika će ta stopa rasta biti.
Prema trenutnim trendovima i brojkama, ostvarila bi se originalna procjena Vlade po kojoj bi Hrvatska i prije kraja 2022. godine dosegnula razinu BDP-a iz pretkrizne 2019. godine. Zadnje su naime procjene Vlade taj puni oporavak gospodarstva predviđale za kraj 2022. godine.
No, Marić je napomenuo i da postoji ograda, u smislu ako dođe do određenog pogoršanja situacija u epidemiološkom pogledu, to bi utjecalo i na gospodarstvo.
Marić je apostrofirao i da je BDP-a u drugom tromjesečju u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal zabilježilo blagi pad od 0,2 posto. "To znači da BDP i dalje mora biti u fokusu našeg interesa, u smislu gospodarskog oporavka i rasta, s naglaskom na zapošljavanje", rekao je Marić.
Marić zadovoljan stanjem proračuna
Na pitanje novinara o stanju proračuna, Marić je ustvrdio da s njime može biti zadovoljan te da je u skladu s očekivanjima, pri čemu su neki porezni prihodi i iznad toga, poput PDV-a, koji je od početka godine do danas i iznad razine 2019.
Sukladno očuvanju razine zaposlenosti, pa čak i njenom povećanju, Marića raduje i iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Iznova je apostrofirao da ključ održivosti javnih financija leži na rashodnoj strani proračuna, na što se stavlja veliki naglasak.
Novinari su Marića pitali ima li Vlada na stolu jasan reformski plan, primjerice za zdravstvo koje uvelike opterećuje proračun, a ministar financija posjetio je na usvojeni NPOO, u kojem su pobrojane reforme u raznim segmentima.
Pritom, napomenuo je Marić, problematika i reforma zdravstva "bi trebala ići i iznad onog što je zapisano u NPOO-u", jer je to jedan sveobuhvatniji proces za koji je svima jasno da je potreban, na čemu radi ministar zdravstva Vili Beroš, a cijeli paket mjera trebao bi biti predstavljen javnosti do kraja godine.
Upitan o potporama poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta, Marić je podsjetio da su te potpore uvjetovane pokazateljima poput pada prihoda, pa da za dobar dio gospodarskih subjekata te potpore više nisu presudne. No, dodao je da uvijek treba biti spreman za bila kakva negativna iznenađenja.
Izvor: Vlada/Hina