Plenković: Sve dojave o eksplozivnim napravama u školama koje su provjerene bile su lažne

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu. Govoreći o dojavama o postavljenim eksplozivnim napravama, koje su brojne škole diljem Hrvatske jutros zaprimile, premijer je kazao kako specijalizirane ekipe MUP-a i nadležnih službi provjeravaju sve te informacije. Prema provjerama koje su u školama provedene do tog trenutka, a bilo ih je 50-ak, sve su bile lažne dojave, istaknuo je premijer Plenković poručivši kako živimo u vremenima u kojima se, nažalost, suočavamo i s ovakvim prijetnjama, kao i mnogi drugi, te izrazivši nadu da će se to sve danas završiti u redu. 

Zamolivši učenike, nastavnike i roditelje za strpljenje, naglasio je da će se sve navedene škole provjeriti.
 
Osvrnuo se potom na 2. sjednicu Vijeća za upravljanje razvojem turizma, koja je održana jučer.
 
Cilj sastanka bio je, na samom početku turističke godine, signalizirati svim turističkim djelatnicima, na temelju komparativne analize svih tržišta na Mediteranu i podataka sa svjetskih turističkih sajmova, da je politika cijena danas najvažniji element turista kada biraju odredišta za godišnji odmor.
 
Pametnom politikom cijena osigurat ćemo još jednu odličnu turističku sezonu
 
U tom kontekstu smo sugerirali svim djelatnicima u turističkom sektoru da itekako povedu računa pri formiranju cijena u ovoj turističkoj godini kako bismo izbjegli brži i veći rast cijena u Hrvatskoj nego u drugim konkurentskim mediteranskim destinacijama, kazao je premijer Plenković.
 
Ravnoteža cijena, dodao je, itekako je važna zbog konkurentnosti, održivosti i pristupačnosti turističke ponude, uključujući i pristupačnost za hrvatske goste.
 
Ocijenio je da je sastanak bio jako dobar te da su svi konsenzualno razumjeli tu poruku da treba voditi pametnu politiku cijena i time osigurati još jednu odličnu turističku sezonu.
 
Čestitao je turističkom sektoru na fascinantnim rezultatima za prošlu godinu koji su bili najbolji i u pogledu dolazaka i noćenja i prihoda.
 
Ulaganja u europsku obranu
 
Početkom tjedna premijer Plenković sudjelovao je na neformalnom sastanku lidera Europske unije u Bruxellesu na kojem se razgovaralo o europskoj obrani.
 
Istaknuo je da je Hrvatska dosegla cilj od 2 posto izdvajanja BDP-a za obranu, što je obveza u okviru NATO-a, a od toga je skoro 30 posto namijenjeno za modernizaciju i opremanje vojske.
 
S obzirom na sigurnosne ugroze, dodao je, vidljivo je da je financiranje obrane i daljnja ulaganja u obrambenu industriju i tehnologiju itekako važna tema, kazao je.
 
Na razini Europske unije, rekao je, ključna je tema strateška autonomija i jačanje obrambene industrije, a za našu kolektivnu sigurnost ključna je suradnja unutar NATO-a.
 
Čestitke hrvatskim rukometašima
 
Još je jednom čestitao svjetskim viceprvacima u rukometu, kao i Hrvatskom rukometnom savezu na organizaciji dijela Svjetskog prvenstva koji se održao u Hrvatskoj.
 
Vlada je dala snažnu financijsku potporu organizaciji tog važnog sportskog događaja koji je bio još jedna prilika promocije Hrvatske i hrvatskog sporta, ali i jačanja jedinstva i nacionalnog ponosa.
 
Zahvalio je svim navijačima i građanima na veličanstvenom dočeku hrvatskih rukometaša.
 
Sustavnije reguliranje rada stranih radnika u Hrvatskoj  
 
Od točaka s današnje sjednice Vlade, premijer je izdvojio Zakon o strancima koji se upućuje u drugo čitanje u Sabor.
 
Istaknuo je kako Vlada želi bolje i sustavnije regulirati pravni okvir kako bi ga ne samo uskladili s europskim zakonodavstvom, već i kako bi na pravi način reagirali na veći broj stranih radnika koji dolazi u Hrvatsku.
 
Trenutno je u Hrvatskoj preko milijun i 700 tisuća zaposlenih, naveo je, a broj nezaposlenih je sada, u periodu izvan turističke sezone, nešto manji od 100 tisuća.
 
To znači da su potrebe hrvatskog tržišta rada za novom radnom snagom sve veće pa tako danas u Hrvatskoj ima 113.000 stranih radnika iz trećih država.
 
Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad što je za 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola.
 
Djelatnosti za koje se izdaju dozvole su graditeljstvo, 75.000, turizam i ugostiteljstvo, 56.000, industrija 28.000, promet i veze, oko 16.000, te trgovina skoro 8.000.
 
Od ukupnog broja dozvola za novo zapošljavanje izdano je 132.000 dozvola, a za produljenje skoro 57.000 dozvola te 17.500 dozvola za sezonske radnike u djelatnostima turizma i ugostiteljstva.
 
Najveći broj stranih radnika dolazi iz sljedećih 10 zemalja: iz Bosne i Hercegovine 38.100, iz Nepala 36.635, iz Srbije skoro 28.000, iz Indije 20.000, s Filipina 14.600, iz Sjeverne Makedonije skoro 14.000, iz Bangladeša 13.600, s Kosova oko 8.000, iz Uzbekistana 7.000 i iz Egipta nešto manje od 7.000.
 
Na taj način, kazao je premijer, popunili smo potrebe tržišta rada u situaciji zaista velike ekonomske aktivnosti u turističkom i ugostiteljskom sektoru, a posebno u sektoru graditeljstva.
 
Ovaj zakon uredit će status i zaštitu stranih radnika te nadzor agencija kako bi se strani radnici adekvatno zaštitili.
 
Premijer je istaknuo kako je važno raditi distinkciju između zakonitog i uređenog dolaska stranih radnika radi potreba našeg tržišta rada od sprječavanja nezakonitih migracija.
 
Velika Gorica ulazi u ITU Mehanizam
 
Vlada će danas Hrvatskom saboru predložiti i usvajanje Zakona o logopedskoj djelatnosti, s ciljem unaprjeđenja kvalitete i dostupnosti logopedskih usluga.
 
Također, danas će se Velika Gorica, grad šesti po veličini u Hrvatskoj, uključiti u provedbu Mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja.
 
Taj grad, zbog specifičnosti Zagrebačke županije, do sada nije bio obuhvaćen tim mehanizmom, ali je nađeno rješenje kako bi se Velikoj Gorici osiguralo 33 milijuna eura za brojne projekte.
 
Podsjetio je da je Vlada odabrala da u ovoj aktualnoj višegodišnjoj financijskoj perspektivi, koristeći sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj, formira ITU Mehanizam koji pokriva sva sjedišta hrvatskih županija, za što je izdvojeno 680 milijuna eura.
 
Kada se ta sredstva zbroje sa sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvoj i sredstva lokalne i područne samouprave, za integrirana teritorijalna ulaganja izdvaja se milijardu eura za decentralizirani regionalni razvoj Hrvatske.



Pisane vijesti