Plenković za Euronews: Mjere u borbi protiv COVID-19 u Hrvatskoj su bile brze i učinkovite

Premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska kao predsjedavajuća Vijeća EU-a već krajem siječnja odlučila pokrenuti mehanizam EU-a za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR), a organizirala je i niz ministarskih video-konferencija država članica, radi razmjene mišljenja u različitim područjima, posebno zdravstvu, ali i u unutarnjim poslovima, gospodarstvu i financijama te u svrhu pronalaženja rješenja za različite aspekte krize.

 

,,Jučer je održana video konferencija Europskog vijeća na kojoj smo razgovarali što je svaka članica dosad napravila vezano uz ovu krizu," kazao je Plenković.

 

Odgovarajući na upit o mjerama Vlade za pomoć gospodarstvu premijer Plenković naglasio je da je Vlada pružila snažnu potporu privatnom sektoru, podsjetivši i da je Hrvatska poduzela pravovremene restriktivne mjere kojima je usporeno širenje zaraze.

 

 

Predsjednik Vlade istaknuo je da Vlada mjerom potpore za očuvanje radnih mjesta tri mjeseca poslodavcima financira trošak u visini od 3.250 kn, odnosno 4.000kn za plaće radnicima, s intencijom da poslodavci dodaju koliko je potrebno za isplatu pune plaće radnicima. Dodao je da mjeru već koristi skoro 90 tisuća poslodavaca za oko 480 tisuća radnika.

 

"Mjere su u Hrvatskoj bile brze, učinkovite i pravovremene te su donijele dobre ekonomske rezultate za sve," rekao je Plenković, dodavši da je kod nas u ovoj krizi oko 20.000 ljudi ostalo bez posla što je manje nego u usporedbi s ostalim zemljama. 

 

U nastavku razgovora predsjednik vlade govorio je o tri faze postupne relaksacije mjera kojima će se reaktivirati gospodarstvo. Prva faza počinje 27. travnja, druga 2. i treća 11. svibnja. 

 

Odgovarajući na upit o mjerama koje za vrijeme koronavirusa poduzima Mađarska, Plenković je naveo da u upravljanju krizom radi koronavirusa, koja je  bez presedana, svaka država treba zadržati demokratske standarde i poštivati vladavinu prava, poduzimajući mjere koje su proporcionalne prijetnji s kojom se suočavamo.

 

 

Osvrnuo se i na potporu Europske unije, ne samo Hrvatskoj, nego svim zemljama članicama za prevladavanje krize izazvane koronavirusom. 

 

“Potrebna je promjena u pregovaračkom okviru za novi europsko proračun kako bi se snažnije financijski podržalo države članice”, poručio je Plenković.

 

Upitan podupire li Hrvatska priključenje Albanije i Sjeverne Makedonije Europskoj uniji, Plenković je kazao da se Hrvatska za to snažno zalaže te je temu proširenja za vrijeme predsjedanja stavila visoko na dnevni red EU-a.

 

Podsjetio je da je program predsjedanja bio Snažna Europa u svijetu punom izazova, a u listopadu, kada je program predstavljen, nitko nije mogao predvidjeti pandemiju koja nas je zadesila. 

 

Na kraju razgovora premijer Plenković najavio je da će se Zagrebački sastanak na vrhu EU-a i Zapadnog Balkana održati u formi video-konferencije, 6. svibnja, a s tog će sastanak biti poslan jasan signal potpore zemljama jugoistoka Europe.