Bolja klasifikacija prostornih jedinica koja će koristiti svim županijama i trasirati novu kartu regionalnih potpora

  • Slika /Vijesti/2019/siječanj/15 siječanj/2.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas se u Banskim dvorima sastao  s predstavnicima Hrvatske zajednice županija,  Udruga gradova i općina te s predsjednicima nadležnih odbora Hrvatskoga sabora, kojima je predstavljen prijedlog nove statističke klasifikacije prostornih jedinica u Republici Hrvatskoj (NUTS 2). 

Predsjednik Vlade izrazio je još jednom sućut županu Dubrovačko-neretvanske županije Dobroslaviću i obiteljima stradalih u požaru HE Dubrovnik. Ujedno je zahvalio primorsko-goranskom županu Komadini na gostoprimstvu zadnjeg sastanka u tome sastavu.

Kazao je da je početak veljače rok za izvršenje obveze koju Hrvatska ima prema Eurostatu, a to je nova podjela prostornih jedinica, tzv. NUTS 2.

Suradnja s Institutom za razvoj međunarodnih odnosa

"U procesu razmatranja novog prijedloga prostornih jedinica, na inicijativu Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, Vlada je angažirala Institut za razvoj međunarodnih odnosa da napravi stručnu podlogu kako bismo u novim okolnostima i na temelju stečenog iskustva iz proteklih pet, šest godina zajednički promislili i donijeli odluku koja će trasirati novu regionalnu kartu potpora i povezati podjelu prostornih jedinica s najvećim dijelom buduće financijske perspektive između 2021. i 2027. godine", kazao je.

Dodao je da današnji sastanak ima za cilj konzultirati se sa županima koji su većinom dobro upoznati s tematikom te imaju iskustvo u tome.

"Vladi je važno što vi mislite o tome i imate li neke sugestije i prijedloge za koje smo otvoreni", naglasio je Plenković, najavljujući prezentaciju ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac. Naveo je da prezentacija ima devet mogućih varijanti koje je Vlada pokušala svesti na dvije, koje također zahtijevaju još dodatnih  promišljanja te ponovno iskazao otvorenost sugestijama i prijedlozima u sljedećih dvadesetak dana.

Novi prijedlog ispravit će greške napravljene 2012. kad je odluka donesena bez ikakve javne rasprave

Predsjednik Hrvatske zajednice županija, šibensko-kninski župan Goran Pauk uvodno je kazao kako očekuje da se novom podjelom prostornih jedinica, isprave greške napravljene 2012. kad je odluka donesena bez ikakve javne rasprave za koju su lokalni čelnici doznali iz Službenoga lista Narodnih novina. Pauk je  izrazio uvjerenje da će se ovakvim pristupom doći do pravedne podjele koja će omogućiti čim bolju apsorpciju europskih sredstava.

Ministrica regionalnoga razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac prezentirala je potom Prijedlog nove podjele prostornih jedinica NUTS 2 razine, podsjetivši da na datum 30. kolovoza 2012. godine, kad je Hrvatska podijeljena na kontinentalnu i jadransku regiju.
Kazala je da je Vlada stoga na ovaj način odlučila predstaviti studiju pripremljenu u suradnji s Državnim zavodom za statistiku i  Institutom za razvoj međunarodnih odnosa.

"Studija je analizirala statističke i ekonomske pokazatelje u 2018. godini, kako bismo imali kvalitetnu podlogu za predlaganje mogućih varijanti za donošenje odluka", kazala je ministrica Žalac.

Podsjetila je da odluka do 1. veljače mora biti donesena na sjednici Vlade, a onda će je Državni zavod za statistiku predati Eurostatu.

"Statistički će se pokazatelji mjeriti još dvije godine, jer će službeni popis stanovništva iz 2021. također ući u obračun  pa bi nova karta na snagu stupila 2023. godine", naglasila je.

Najnerazvijenija područja novom će podjelom dobiti najveći stupanj potpora

Ministrica Žalac istaknula je da će s novom podjelom sada biti moguće, na temelju i ekonomskih pokazatelja, uskladiti se s preporukama regionalne i kohezijske politike, a to je da nerazvijeni krajevi Hrvatske dobivaju više, budući da se razvijeniji dijelovi ipak  lakše mogu nositi s izazovima koji pred njima stoje.

"Prema Eurostatu, Hrvatska je NUTS 1 razina, što znači da ima između 3 i 7 milijuna stanovnika. NUTS 2 u Hrvatskoj obuhvaća od 800.000 do 3 milijuna stanovnika, dok NUTS 3 obuhvaća od 150.000 do 800.000 stanovnika.  Trenutna podjela na Kontinentalnu sa 14 i Jadransku Hrvatsku  sa 7 županija prouzročila je da su se najnerazvijenije županije u Republici Hrvatskoj u deset godina, do kraja postojeće financijske perspektive, što se poduzetnika tiče, izgubile najveći dio regionalnih potpora'', kazala je ministrica Žalac.

Ministrica smatra  da bi bilo dobro točno  utvrditi koliko je zbog sadašnje podjele izgubljeno sredstava na određenom nerazvijenom području što je sve  pridonijelo iseljavanju i drugim pojavama Hrvatskoj. Dometnula je da se slično dogodilo i u Jadranskoj Hrvatskoj zbog pokušaja izjednačavanja potpora s onom u Kontinentalnoj Hrvatskoj.

"Da se donijela drugačija odluka, poduzetnici bi u panonskome dijelu Kontinentalne Hrvatske mogli dobivati dvostruko veće potpore iz europskih i nacionalnih sredstava. 

Navela je da su nove okolnosti su nastale time što je Grad Zagreb prešao 800.000 stanovnika pa se može izdvojiti kao zasebna NUTS 2 regija. Dometnula je  da činjenica da je Zagreb imao 792.000 stanovnika 2012. godine ni tada nije bilo prepreka da se izdvoji,  s obzirom na statističke i ekonomske pokazatelje. Naglasila je da podjela nije uvjetovana dodjelom alokacije po zemljama članicama.

"Kad govorimo o ciljevima nove podjele, interes Vlade je da omogući najveći mogući stupanj pogodnosti za što veći broj stanovnika u pogledu pravila dodjele regionalnih potpora, omogućiti da najslabije razvijene jedinice, odnosno županije, imaju pravo na najveći mogući stupanj regionalnih potpora, te da osigura najbolje moguće uvjete za korištenje sredstava kohezijske politike za što je moguće veće područje Republike Hrvatske", kazala je ministrica, dodajući da se pod tim podrazumijeva i ostvarivanje što povoljnijih uvjeta nacionalnog sufinanciranja projekata, s obzirom na pravila koje donosi prijedlog Uredbe o fondovima 2021.-2027.

Navela je da će stvaranje što homogenijih regija, u smislu njihove razine razvijenosti, pridonijeti boljem vođenju politike regionalnoga razvoja budući da će takva podjela omogućiti jasno diferenciranje između slabijih i razvijenijih područja.

Ministrica je potom predstavila devet varijanti podjele koju je predložio Institut za razvoj međunarodnih odnosa, na temelju studije koja je analizirala i pet zemalja članica koje su 2016. mijenjale svoje regije, poput Poljske, Litve, Mađarske, Velike Britanije i Irske, koje su  izdvojile svoj glavni grad kao zasebnu cjelinu.

Na sastanku su, uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, sudjelovali i  potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar financija Zdravko Marić i drugi.





Foto: Vlada RH / Kristijan Toplak, Virovitičko-podravska županija

Pisane vijesti | Andrej Plenković

Dokumenti