Počelo obilježavanje 15. godišnjice Erdutskog sporazuma

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/pocelo_obiljezavanje_15_godisnjice_erdutskog_sporazuma.jpg

ERDUT, 12. studenog 2010. (Hina) - U Erdutu je u nazočnosti najviših državnih dužnosnika i predstavnika međunarodne zajednice počelo obilježavanje 15. obljetnice potpisivanja Temeljnog sporazuma o području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srijema.

Svečanosti pod nazivom "Budućnost Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srijema" nazočni su hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednica vlade Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i potpredsjednik Vladimir Šeks, bivši predstojnik vladina Ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnome Srijemu Ivica Vrkić, bivša predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare-Ožbolt, prijelazni upravitelj UNTAES-a za hrvatsko Podunavlje Jacques Paul Klein i bivši američki veleposlanik u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith.

Prije početka svečanosti u dvorištu dvorca Adamovića u Erdutu, gdje se ona i održava, ministar Petar Čobanković otkrio je spomen-ploču koja je postavljena u povodu 15. obljetnice potpisivanja Erdutskog sporazuma.

Sporazum koji su 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu potpisali tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić te vođa sprskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović otvorio je put mirnoj reintegracijii hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Svjedoci sporazuma bili su američki veleposlanik Peter Galbraith i mirovni posrednik UN-a Thorwald Stoltenberg.

Riječ je o Temeljnom sporazumu o području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srijema kojim je pokrenut proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH na temelju dogovora hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića na mirovnoj konferenciji u Daytonu. U 14 točaka tim je sporazumom, među ostalim, utvrđeno prijelazno razdoblje od dvije godine pod nadzorom UN-a, prijelazna uprava UNTAES-a te ustrojavanje višenacionalne policije, organiziranje lokalnih izbora i demilitarizacija 30 dana nakon razmještanja međunarodnih snaga. Sedam odredaba sporazuma odnosilo se na zaštitu ljudskih prava, povratak izbjeglica i prognanika, povrat imovine ili odštetu.



Pisane vijesti