Politika regionalnog razvoja ne vodi se samo europskim sredstvima, nego smanjivanjem nejednakosti hrvatskih regija

Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u Opatiji dvodnevnu konferenciju "Dani regionalnoga razvoja i EU fondova", koju je organiziralo  Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a na kojoj će se predstaviti aktualne mogućnosti financiranja razvojnih projekata u okviru više programa financiranih sredstvima fondova Europske unije.

Tijekom dvodnevnog događanja raspravljat će se o razvojnim projektima u okviru programa  Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. vrijednog 5,203 milijardi eura, Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. vrijednog 1,569 milijardi eura, programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. vrijednog 1,933 milijardi eura te Programa za ribarstvo i akvakulturu 2021.-2027. vrijednog 243,7 milijuna eura. Na konferenciji će biti govora i o Programima unije, primjerima dobre prakse, važećoj regulativi i procedurama, razmjeni iskustava te drugim međunarodnim programima i izvorima financiranja i sufinanciranja projekata.
 
Predsjednik Vlade je na početku svog obraćanja naglasio veliki značaj ove konferencije jer se događa u godini koja je obilovala brojnim europskim aktivnostima i dovršenjem više velikih projekata i procesa ili pak započinjanjem novog instrumenta ''EU iduće generacije''.
 
''Podsjetit ću da je ovo godina u kojoj smo dovršili najveći i najvidljiviji europski projekt, onaj  Pelješkog mosta i pristupnih cesta, projekt koji će zauvijek ostati simbol prvih sedam godina članstva Hrvatske u EU i koji je fizički povezao južni dio Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje. Na taj smo način, iskoristivši europska i nacionalna sredstva, pokazali što je to moderni suverenizam te kako se osnaženi međunarodni položaj Hrvatske najbolje može iskoristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.''
 
Istodobni ulazak europodručje i Schengen je presedan
 
Istaknuo je da je danas počeo zadnji mjesec u kojem je službena valuta u Hrvatskoj hrvatska kuna. Za točno mjesec dana postajemo 20. članica europodručja zahvaljujući procesu koji su Vlada i Hrvatska narodna banka vodile strukturirano, sustavno, vrlo precizno i organizirano od 2017. godine kada je javnosti prezentiran Nacrt Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Podsjetio je da je Hrvatska 2020. godine ušla u Europski tečajni mehanizam II, u bankovnu uniju, da su provedene sve reforme nakon čega su stigle odluke da postajemo članica europodručja.
 
Osvrnuo se i na ulazak Hrvatske u schengenski prostor kazavši da je do konačne odluke na ministarskoj razini o članstvu Hrvatske u Schengenu ostalo još samo osam dana. Hrvatska kao 23. članica postaje dio zone slobode kretanja.
 
''Na taj ćemo način potvrditi onu temeljnu slobodu, a to je sloboda kretanja unutar EU, jedna od najvećih vrijednosti koja je na korist svima koji se nalaze u EU, a osobito svim državljanima članica EU. Ona će naravno biti kao i europodručje još jedan opipljivi element članstva u EU za sve naše građane'', rekao je premijer.
 
Presedanom je nazvao činjenicu da istoga dana ulazimo u europodručje i u schengenski prostor te da nitko dosad još nije ušao na isti dan u obje dublje integracije.
 
''To govori da smo kroz dva mandata naše Vlade ostvarili one strateške ciljeve koje smo postavili još 2016. godine i reformskim naporima, ispunjavanjem kriterija, snažnim zalaganjem za realizaciju ovih velikih državnih ciljeva došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnoga priznanja, od zemlje koja nije bila subjekt niti međunarodnog prava, niti međunarodnih odnosa, došli u situaciju da smo među 15 država svijeta koje su i u NATO-u i u EU, u schengenskom prostoru i u europodručju. Za zemlju naše veličine, naše snage, našeg broja stanovnika, naših ekonomskih pokazatelja, to doslovno znači biti dio najuže jezgre onih koji su ključni i najrazvijeniji u Europi i svijetu'' ustvrdio je.
 
Preklapanje dviju financijskih perspektiva EU
 
Podsjetio je da je ovo godina kada nam se počinju preklapati dvije financijske perspektive. Još uvijek traje perspektiva 2014.-2020. plus tri godine, iz koje se sredstva mogu apsorbirati  do kraja iduće godine, a počinje nova perspektiva 2021.-2027., koja će trajati do 2030. godine što u potpunosti koincidira s okvirom Nacionalne razvojne strategije koju je Vlada pripremila, a Hrvatski sabor usvojio prošle godine, a tu je i Mehanizam za oporavak i otpornost koji će Hrvatskoj omogućiti da bude komplementarna u razvojnom smislu sa svime što Vlada radi kroz redovite apsorpcijske aktivnosti po pojedinim operativnim programima.
 
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, predsjednik Vlade istaknuo je da je ona izmijenila opće stanje u međunarodnim odnosima i pitanje globalne sigurnosti te da svakodnevno utječe na naše živote.
 
''Ne samo da je to prioritetna i glavna politička tema svih međunarodnih organizacija i multilateralnih foruma, nego je to tema koja utječe i na naše građane u pogledu rasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda, inflatornih pritisaka. Imamo brojeve na mjesečnoj razini kakve mnogi u Hrvatskoj ne pamte. Oni zahtijevaju ogromne napore na razini EU, ali isto tako snažne intervencionističke mjere koje pomažu građanima, gospodarstvu, jedinicama lokalne i područne samouprave i mnogima drugima da ostanu na nogama s obzirom na pritiske na njihove proračune i na način života.''
 
Hrvatska u dvostrukoj tranziciji – zelenoj i digitalnoj
 
Dodao je da se sve to događa u širem kontekstu dvije teme koje bi, da nije bilo pandemije Covida i ruske agresije na Ukrajinu, dominirale diskursom i narativom i u političkom i u stručnom smislu.
 
''To je dvostruka tranzicija – zelena i digitalna. Zelena znači što brži i učinkovitiji prelazak na obnovljive izvore energije, postupno napuštanje fosilnih goriva kao dominantnih energenata, a sve u cilju usporavanja globalnoga zatopljenja, dodatnih efekata emisija stakleničkih plinova i smanjivanja svih mogućih oblika zagađenja. Digitalna tranzicija je simbol četvrte industrijske revolucije i tehnološkog napretka u kojem već jesmo i koja zahtjeva od svih država, društava i gospodarstava da se jako brzo prilagođavaju jer tko se ne bude prilagođavao bit će manje konkurentan, imat će manje šansi na globalnom ekonomskom tržištu'' rekao je Plenković.
 
Osvrnuo se i na mjere koje je Vlada poduzimala u vremenu pandemije Covida  tijekom koje su korišteni instrumenti i mehanizmi koje u takvim okolnostima ima jedino država.
 
''U vremenu Covida reagirali smo brzo i sveobuhvatno, očuvali radna mjesta, 800 tisuća plaća je plaćeno u privatnom sektoru. To je bio potez bez presedana. Time smo osigurali egzistenciju brojnih hrvatskih obitelji, omogućili smo poduzećima u kojima ti ljudi rade da premoste krizu. Poduzimali smo niz mjera - od olakšica, poreznih ili drugih davanja pa do različitih mehanizama kreditiranja, subvencija, zajmova, svega onoga što smo u tom trenutku stavili na raspolaganje, a pritom smo učinili to da se minimiziraju efekti u smislu pada BDP-a, problema obrazovnog sustava, radnih odnosa, prometa...''
 
Agilnost, otpornost i čvrstina hrvatske ekonomije i hrvatskoga radnika, poslodavca i poduzetnika, uz mjere koje je Vlada poduzimala što europskim što nacionalnim sredstvima, omogućili su Hrvatskoj da se izrazito brzo trgne, digne i da se vrati na onu putanju koju se  godinama sustavno gradilo.
 
Odgovorna politika upravljanja javnim novcem
 
Podsjetio je da je Vlada 2016. godine krenula s odgovornom politikom upravljanja javnim financijama, što znači konsolidiranje javnih financija, na način da se prvo izašlo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i postupno se Hrvatska dizala  na razinu investicijskog kreditnog rejtinga koji je trenutno najviši po sve tri agencije od kad se mjeri hrvatski kreditni rejting. Pored toga, rapidno se smanjuje i javni dug.
 
''Sad smo već u ovoj godini na boljem rezultatu nego što smo bili 2019. godine prije Covida. Munjevita je snaga oporavka hrvatske ekonomije i hrvatskih javnih financija. Sve nam je to dao veliki fiskalni kapacitet za poduzimanje snažnih, robusnih mjera koje su ove godine ukupno iznosile 26 milijardi kuna'', naglasio je.
 
Nitko u EU nije bio tako brz s paketom mjera koje su učinke krize ublažile do maksimuma
 
Poručio je da hrvatski građani često nisu ni svjesni da trenutno plaćamo  tri do pet puta jeftiniju struju, isto tako i plin, da su standardni dizel i super dvije kune jeftiniji nego što bi bili da nema mjera Vlade. Podsjetio je i na socijalne transfere koje je država radila redistribuirajući proračunska sredstva onima kojima je to najpotrebnije pri čemu su u fokus stavljeni nezaposleni, poljoprivrednici, ribari, umirovljenici... Vodilo se računa i o demografskom elementu, o hrvatskim obiteljima, o onima s dječjim doplatkom.
 
''To je jedan paket mjera koji gotovo nitko drugi na razini EU nije tako sveobuhvatno i brzo poduzeo. To smo uradili jer smo prepoznali kada su injekcije nužne. Bez tih intervencija efekti ove globalne krize za koju ne znamo točno koliko će trajati, su ublaženi do maksimuma. I tu je težina ovih mjera.''
 
Poluge za regionalni razvoj
 
Hrvatska je u 2020. godini izborila 25 milijardi eura europskih sredstava te ima na raspolaganju sve one poluge koje moraju ubrzati regionalni razvoj, ustvrdio je premijer te dodao da Vlada politiku regionalnog razvoja ne vodi samo europskim sredstvima, nego vodeći računa o tome da smanjuje nejednakosti na razini županija, odnosa ruralnih i urbanih područja, obalne i kontinentalne Hrvatske, velikih gradova i manjih sredina.
 
''Mislim da smo tu s projektom Slavonija, Baranja i Srijem, s projektom Sjever, s projektom Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina napravili ogromne iskorake, a posebno s ispravljenim nepravdama u pogledu NUTS regija i u pogledu Regionalne karte potpora. Treba se osvrnuti i na nacionalne politike regionalnog razvoja, primjerice na sve ono što činimo za hrvatske otoke, uz novi zakon i novu strategiju koje smo donijeli. Tu su konkretni primjeri velikog regionalnog razvoja kojeg nose brojni projekti.''
 
Partnerstvo Vlade sa županijama, gradovima i općinama - bit politike regionalnog razvoja
 
Poručio je da je načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama u mandatu ove Vlade doseglo jednu vrstu interakcije, bliskosti i komunikacije, prepoznavanja prioriteta gdje se ne upravlja na više razina, nego na jednoj zajedničkoj platformi na kojoj se vrše konzultacije za svaki važni zakon, program ili projekt.
 
''Ta bliskost i otvorenost za suradnju je jedna sasvim nova kvaliteta koja nam je omogućila da kroz sustavan dijalog i kroz fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, te kroz potporu realizaciji projekata, funkcioniramo kao jedinstvena platforma za ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske'' kazao je Plenković dodavši da Vlada nastoji dovesti sve krajeve Hrvatske na jednu integriranu funkcionalnu razinu na kojoj se nitko neće osjećati depriviran i izoliran ili desetljećima iza drugih krajeva Hrvatske.
 
''To je bit politike regionalnog razvoja i u konačnici cijela filozofija Europske unije i prožimanje kršćanskog načela solidarnosti kroz sve što radimo. Stalno se radi o solidarnosti i nastojanju da svi kroz određeno vrijeme dođu na jednu razinu kvalitetnoga života i snažnoga i konkurentnoga gospodarstva.''
 
U tom pogledu, za Hrvatsku je prelazak iz 2022. u 2023. godinu zaista transformativnoga karaktera. Nakon ulaska u europodručje i Schengen, Hrvatskoj je jedino ostalo ući u OECD, a, obećava premijer, ''i to ćemo realizirati u godinama koje slijede i time pokazati da smo u kratkom roku ostvarili sve strateške ciljeve, nakon čega ostaje perfektuiranje institucija, tržišnih mehanizama, snažnih kompanija te malih i srednjih poduzeća koji su kičma hrvatskog gospodarskog sustava.
 
''Sve je to kontinuirana politika. Međutim u krizama ponekad moramo posezati i za instrumentima koji samo naizgled djeluju kao da su u suprotnosti, no i oni su element solidarnosti, da oni koji su najsnažniji i imaju najviše pomognu onima koji su u teškoćama i kojima jedino takva redistribucijska snaga pomaže da premoste vanredne okolnosti za koje sami nisu nimalo odgovorni'', poručio je.
 
Predstoji nam suočiti se s izazovom demografskog deficita
 
Pozvao je sve prisutne da nastave sa svojim dosadašnjim angažmanom kako bi u sljedećim godinama ovoga desetljeća država i društvo bili što kvalitetniji i kako bi se ozbiljnije suočili s velikim izazovom pada prirodnoga priraštaja, odnosno demografskim deficitom koji postaje suštinski i strateški problem hrvatskog naroda.
 
''Moramo koristiti sve dobre prakse  i mehanizme kako bismo barem usporili negativne trendove s kojima se suočavamo. Ohrabreni uspjehom naših nogometaša i uskoro kao članica europodručja i schengenskog prostora, iskoristimo sve ono što nam se nudi kroz mogućnosti našega članstva u EU i čuvajmo Hrvatsku na način da se držimo zajedno, da socijalna kohezija funkcionira, a da ne dopustimo socijalnu frakturu te da nitko ne bude ostavljen po strani'', zaključio je predsjednik Vlade.
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković