Potpredsjednica Kosor na Međunarodnoj konferenciji o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba

Potpredsjednica Vlade i ministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas na otvorenju Međunarodne konferencije o utvrđivanju istine nakon ratnih sukobu organizaciji Documente-Centra za suočavanje s prošlošću, te se pritom obratila nazočnima govorom.

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas na otvorenju Međunarodne konferencije o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba, u organizaciji Documente-Centra za suočavanje s prošlošću, te se pritom obratila nazočnima govorom.

Potpredsjednica Kosor podsjetila je na činjenicu je da je Republika Hrvatska bila žrtva agresije, koja je rezultirala brojnim ljudskim žrtvama i razaranjima. Kao najteže humanitarno pitanje ratnih posljedica, koje je i danas aktualno, istaknula je pitanje 1122 nestale i nasilno odvedene osobe čije su obitelji postupak traženja pokrenule pri hrvatskim vlastima, te 930 nestalih osoba za koje su podaci prikupljeni na inicijativu hrvatskih vlasti temeljem bilateralnih dogovora s Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog Križa. Potpredsjednica Kosor rekla je kako je u procesima potrage za zatočenim i nestalim osobama osnovan Ured za zatočene i nestale na samom početku agresije na Hrvatsku, kada se tragalo za preko 18.000 osoba, a kasnije je uspostavljen iznimno učinkovit Hrvatski model traženja nestalih osoba, koji je u međunarodnom humanitarnom pravu određen kao reprezentativan model pronalaska nestalih osoba. Posebno je naglasila kako se Hrvatski model traženja nestalih osoba primjenjuje neovisno o podrijetlu, nacionalnosti ili vjeroispovijesti nestale osobe, ustvrdivši kako su njime unaprijeđeni pristupi i standardu u rješavanju pitanja nestalih osoba ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. U prilog uspješnosti Hrvatske na području pronalaska nestalih osoba podsjetila je i na činjenicu da je Međunarodni odbor Crvenoga križa s Vladom Republike Hrvatske sklopio Memorandum o suglasnosti temeljem kojeg su, po prvi put u povijesti MOCK-a, podaci i nadležnosti u procesu traženja nestalih osoba, preneseni na nadležna tijela jedne države, u ovom slučaju na Republiku Hrvatsku. Potpredsjednica Kosor podsjetila je i kako je prije dva dana u Parizu, u ime hrvatske Vlade, potpisala Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka, čime je Hrvatska nedvosmisleno pokazala stajalište kako se provedba prisilnih nestanaka ne može opravdati nikakvim okolnostima. Rekla je kako je za Hrvatsku, kao zemlju s neposrednim iskustvom vezanim za slučajeve prisilno nestalih u Domovinskom ratu, ova Konvencija od posebnog interesa u pridonošenju i daljnjem suzbijanju pojave nestalih osoba u globalnim razmjerima. Pritom je podsjetila kako su u Hrvatskoj dosada otkrivene 143 masovne grobnice i 1.200 pojedinačnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata, a iz najveće masovne grobnice u Vukovaru ekshumirano je 938 žrtava. Podsjetila je i na činjenicu da je u Domovinskom ratu smrtno stradalo 306 djece, najviše od njih u Slavonskom Brodu.

Potpredsjednica Kosor rekla je kako Hrvatska provodi mnogobrojne aktivnosti na rješavanju i drugih problema koji su vezi s prošlim ratnim zbivanjima. Jedan od prioriteta je rješavanje pitanja izbjeglica i prognanika pa je stoga hrvatska Vlada, potpisala s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom tzv. Sarajevsku deklaraciju čiji je krajnji cilj konačno zatvaranje pitanja povratka izbjeglica. Osim toga napomenula je kako je Hrvatska riješila i mnogobrojna pitanja koja su u izravnoj vezi s posljedicama agresije na Republiku Hrvatsku kao što su dovršenje postupka obnove ratom uništenih ili oštećenih objekata, povrat vlasništva, provođenje razminiravanja, izrada programa psiho-socijalne pomoći žrtvama rata i donošenje pravnih propisa radi rješavanja prava ratnih stradalnika.

Potpredsjednica Kosor istaknula je da su suđenja za ratne zločine prvi neophodan korak ka pravdi nakon rata i obnovi povjerenja pri čemu je potpuna obnova povjerenja moguća jedino uz privođenje najtraženijih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Napomenula je kako Republika Hrvatska podupire rad Međunarodnog kaznenog suda kao bitan doprinos međunarodnom miru i sigurnosti, a potvrdila je i svoju predanost u kažnjavanju zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, genocida i agresije. Zbog traumatične prošlosti koja je uzrokovana mnogobrojnim kršenjima ljudskih prava od strane agresora Republika Hrvatska posebnu pažnju poklanja obrazovanju mladih o ljudskim pravima i demokratskom građanstvu u sklopu Nacionalnog programa za obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Razvijanje dodatnih nastavnih materijala o obrazovanju o svim oblicima diskriminacije jedna je od najučinkovitijih mjera koje se poduzimaju u cilju boljeg razumijevanja, trpeljivosti te suzbijanju predrasuda, zaključila je potpredsjednica Kosor.



Pisane vijesti