- Objavljeno: 22.09.2008.
Potpredsjednica Vlade Kosor otvorila konferenciju „Imamo pravo znati”
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je danas u Novinarskom domu konferenciju „Imamo pravo znati” povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.
Istaknula je da je sloboda informiranja, uključujući i pravo na dostupnost informaciji kojima raspolažu tijela javne vlasti, odavno priznata kao temeljno ljudsko pravo koje je zaštićeno Europskom Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i odredbama Ustava Republike Hrvatske. Apelirala je na medije da pravo na ispravak netočne informacije bude obostrano te da mediji objavljuju ispravke netočnih navoda.
Govoreći o slobodi mišljenja i izražavanja misli, potpredsjednica Kosor je rekla da je ona zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. Također dodala je da sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja.
Pravom na pristup informacijama, posebno informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti u provedbi načela javnosti u radu sprječava se korupcija javnih službenika, te je i zakonima uređeno pravo na pristup informacijama i službenim dokumentima. Potpredsjednica je naglasila kako podupire tezu da je pristup i pravo na informacije snažan mehanizam u borbi protiv korupcije.
Vezano uz zakonsku regulativi, podsjetila je, da je Hrvatski sabor krajem 2003. godine usvojio Zakon o pravu na pristup informacijama, ozakonjeno je pravo na pristup informacijama od javnog značaja, odnosno dostupnost informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Popis tijela javne vlasti, Prvi Popis donesen je 2004. godine, te ga se kontinuirano donosi svake godine i dopunjuje s novim tijelima javne vlasti. Također je donesen Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenje službenog Upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama.
Prema dostavljenim izvješćima Središnjem državnom uredu za upravu tijekom 2007. godine tijela javne vlasti primila su ukupno 3 670 zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama, a iz godine u godinu, naglasila je potpredsjednica, broj zahtjeva je sve manji, što pokazuje usporedba broja predmeta u radu od 2004. godine, kada ih je bilo 19 600.
iznijela je i podatke da je u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u ovoj godini zaprimljeno 19 307 upita građana i novinara.
Posjetila je i na Akademiju lokalne demokracije čija je djelatnost trajno, stručno usavršavanje lokalnih dužnosnika i zaposlenika u jedinicama lokalne i područne samouprave koja također održava savjetovanja na temu „Pravo na informaciju i zaštita osobnih podataka u lokalnoj samoupravi“, primjerice
Prihvaćena je i Nacionalna strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 20011. godine. Na temelju spomenute Strategije Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i Operativni plan provedbe strategije u kojem je jedan od planiranih ciljeva unaprijediti načine informiranja građana.
U lipnju 2008. godine donesen je Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije kojim je predviđeno sustavno usavršavanje glasnogovornika i drugih djelatnika koji su nadležni za pružanje informacija.
Pisane vijesti
Istaknula je da je sloboda informiranja, uključujući i pravo na dostupnost informaciji kojima raspolažu tijela javne vlasti, odavno priznata kao temeljno ljudsko pravo koje je zaštićeno Europskom Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i odredbama Ustava Republike Hrvatske. Apelirala je na medije da pravo na ispravak netočne informacije bude obostrano te da mediji objavljuju ispravke netočnih navoda.
Govoreći o slobodi mišljenja i izražavanja misli, potpredsjednica Kosor je rekla da je ona zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. Također dodala je da sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja.
Pravom na pristup informacijama, posebno informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti u provedbi načela javnosti u radu sprječava se korupcija javnih službenika, te je i zakonima uređeno pravo na pristup informacijama i službenim dokumentima. Potpredsjednica je naglasila kako podupire tezu da je pristup i pravo na informacije snažan mehanizam u borbi protiv korupcije.
Vezano uz zakonsku regulativi, podsjetila je, da je Hrvatski sabor krajem 2003. godine usvojio Zakon o pravu na pristup informacijama, ozakonjeno je pravo na pristup informacijama od javnog značaja, odnosno dostupnost informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Popis tijela javne vlasti, Prvi Popis donesen je 2004. godine, te ga se kontinuirano donosi svake godine i dopunjuje s novim tijelima javne vlasti. Također je donesen Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenje službenog Upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama.
Prema dostavljenim izvješćima Središnjem državnom uredu za upravu tijekom 2007. godine tijela javne vlasti primila su ukupno 3 670 zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama, a iz godine u godinu, naglasila je potpredsjednica, broj zahtjeva je sve manji, što pokazuje usporedba broja predmeta u radu od 2004. godine, kada ih je bilo 19 600.
iznijela je i podatke da je u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u ovoj godini zaprimljeno 19 307 upita građana i novinara.
Posjetila je i na Akademiju lokalne demokracije čija je djelatnost trajno, stručno usavršavanje lokalnih dužnosnika i zaposlenika u jedinicama lokalne i područne samouprave koja također održava savjetovanja na temu „Pravo na informaciju i zaštita osobnih podataka u lokalnoj samoupravi“, primjerice
Prihvaćena je i Nacionalna strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 20011. godine. Na temelju spomenute Strategije Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i Operativni plan provedbe strategije u kojem je jedan od planiranih ciljeva unaprijediti načine informiranja građana.
U lipnju 2008. godine donesen je Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije kojim je predviđeno sustavno usavršavanje glasnogovornika i drugih djelatnika koji su nadležni za pružanje informacija.