Potpredsjednica Vlade na predstavljanju knjige zatočenih osoba Međunarodnog odbora Crvenog križa

Potpredsjednica Vlade i ministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas u Zagrebu na konferenciji za novinare u povodu predstavljanja «Knjige popisa nestalih osoba s područja Republike Hrvatske» Međunarodnog odbora Crvenog križa.

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas u Zagrebu na konferenciji za novinare u povodu predstavljanja «Knjige popisa nestalih osoba s područja Republike Hrvatske» Međunarodnog odbora Crvenog križa.
Knjigu je predstavio voditelj Regionalnog ureda Međunarodnog odbora Crvenog križa za Jugoistočnu Europu Daniel Cavoli rekavši kako je riječ o dokumentu koji obuhvaća podatke o 2.144 nestale osobe s područja Republike Hrvatske prikupljene po teritorijalnom načelu. Odao je pritom priznanje Republici Hrvatskoj na ozbiljnom shvaćanju problema potrage za svim nestalim osobama od samog početka agresije na Republiku Hrvatsku te postignutim uspjesima u potrazi za zatočenim i nestalim osobama.
Istaknuvši kako je potraga za svim zatočenim i nestalim osobama prioritetno humanitarno pitanje u Republici Hrvatskoj potpredsjednica Kosor podsjetila je kako je na početku agresije na Republiku Hrvatsku nepoznata bila sudbina čak 18.000 zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila. Rekla je pritom kako je Republika Hrvatska još 1991. godine, osnovala institucionalne mehanizme za rješavanje ovoga pitanja. Od siječnja 2004. godine, pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba, u nadležnosti je Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale, osnovanog u srpnju 2005. godine kao savjetodavnog i stručnog međuresornog tijela Vlade Republike Hrvatske. Kao temeljno polazište u rješavanju pitanja zatočenih i nestalih potpredsjednica Kosor istaknula je pravo svakog pojedinca na život, nepovredivost njegove slobode i zabrane zlostavljanja, te pravo obitelji da saznaju istinu o sudbini svojih najbližih, te je sukladno ovim načelima razvijen “Hrvatski model traženja nestalih osoba”, u koji su ugrađena pozitivna iskustva međunarodnih organizacija koje se bave ovim pitanjem (osobito MOCK-a) i zemalja koje su se susrele s problemom nestalih osoba. Sukladno najvišim međunarodnim standardima, Uprava za zatočene i nestale je 1994. godine prikupila podatke o nestalim osobama u agresiji na Republiku Hrvatsku (u tom trenutku 3.054), od kojih je danas nepoznata sudbina 1.122 osobe. Polazeći od istih kriterija, upravo u suradnji s MOCK-om, od 2001. godine prikupljani su podaci o građanima Republike Hrvatske nestalim 1995. godine, te o nestalim osobama čije obitelji nisu ranije pokrenule postupak traženja, a od kojih je danas nepoznata sudbina 930 osoba. Iz 60 logora i zatvora u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na ranije okupiranim područjima Republike Hrvatske razmijenjeno je 7.666 zatočenika. Tijekom dosadašnjeg razdoblja, održano je preko 250 pregovora s nadležnim tijelima Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, a korištenjem svih raspoloživih mehanizama i izvora informacija, prikupljaju se saznanja o nestalim osobama i mogućim grobnim mjestima. Uprava za zatočene i nestale je, pored ostalog uvela i telefonsku liniju za anonimne dojave s pozivnim brojem 062/111-111. Rekla je također kako su do sada iz 143 masovne i preko 1200 pojedinačnih grobnica, ekshumirani posmrtni ostaci 3.598 žrtava agresije na Republiku Hrvatsku. Pored toga, ekshumirani su posmrtni ostaci 557 osoba poginulih u Vojnoredarstvenoj akciji “Oluja”.


U cilju informiranja obitelji o mehanizmima, tijeku i učincima poduzetih aktivnosti, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od 1991. godine kontinuirano i učestalo surađuje s obiteljima zatočenih i nestalih i udrugama koje ih okupljaju, a pored toga rješavanjem statusnih pitanja obitelji zatočenih i nestalih, potporom projektima koje provode udruge, te uspostavljenim sustavom psiho-socijalne pomoći, iznimna skrb posvećuje se upravo obiteljima zatočenih i nestalih, kao posebno osjetljivoj kategoriji ratnih stradalnika. Potpredsjednica Kosor napomenula je kako od 1991. godine hrvatska Vlada intenzivno surađuje i s međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjem nestalih osoba te brojnim drugim međunarodnim nevladinim organizacijama. O standardima koje je Republika Hrvatska dosegla u procesu traženja nestalih osoba svjedoči činjenica da je većina monitoring mehanizama i međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem nestalih osoba, napustila Republiku Hrvatsku. Zadnji među njima je upravo MOCK koji je s Vladom Republike Hrvatske sklopio Memorandum o suglasnosti temeljem kojega MOCK po prvi put, podatke i nadležnosti u procesu traženja nestalih osoba, prenosi na nadležna tijela jedne države - Republike Hrvatske. U tom smislu, potpredsjednica Kosor rekla je kako je «Knjiga osoba nestalih na području Republike Hrvatske» MOCK-a potvrda točnosti, pouzdanosti i nepristranosti prikupljanja podataka o nestalim osobama na području Republike Hrvatske. Pored toga, podsjetila je kako je izdavanje ovakve knjige na tragu zaključaka međunarodnih konferencija o nestalim osobama, organiziranih od strane udruga koje okupljaju obitelji nestalih, a na 8. Regionalnoj konferenciji udruga obitelji, održanoj u Novom Sadu u studenom 2005. godine, sudjelovao je i Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.



Pisane vijesti