Potpredsjednica Vlade otvorila okrugli stol «Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja»

Potpredsjednica Vlade i ministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je danas u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva okrugli stol na temu «Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja» i održala pritom uvodno izlaganje.

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je danas u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva okrugli stol na temu «Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja» i održala pritom uvodno izlaganje. Okrugli stol je organiziralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a njime su bile obuhvaćene teme «Mediji i suicidi», «Stope samoubojstava u RH», «Samoubojstvo kao psihopatologijski fenomen» i «Samoubojstvo i vjera». Na okruglom stolu sudjelovalo je osamdesetak medicinskih stručnjaka, predstavnika Regionalnih centara za psihotraumu, županijskih Centara za psihosocijalnu pomoć te predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata i Katoličke Crkve.

Obraćajući se nazočnima potpredsjednica Kosor podsjetila je kako su dosada ispunjeni svi zahtjevi Konvencije Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a iz 2003. godine, ukinut je test MMPI-II za branitelje oboljele od PTSP-a, u novom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji produženi su rokovi za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje statusa HRVI temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu do deset godina nakon razvojačenja, obitelji hrvatskog branitelja koji je izvršio suicid izjednačene su u pogledu obiteljskih mirovina i invalidnina s ostalim hrvatskim ratnim vojnim invalidima, donesen je novi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata te je reorganiziran sustav županijskih Centara za psihosocijalnu pomoć kao izravnih podružnica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Potpredsjednica Kosor podsjetila je kako se u njezinom mandatu po prvi puta javno progovorilo i o broju suicida branitelja i on je, temeljem detaljno prikupljanih podataka, do kraja 2004. godine iznosio 1503 branitelja. Također je istaknula kako je prema najnovijim podacima koji obuhvaćaju i 2005. godinu od 1990. godine do danas zabilježeno ukupno 1632 suicida hrvatskih branitelja. K tome, prosječna životna dob počinjenja suicida kod hrvatskih branitelja je 38 godina, pri čemu je najmlađi branitelj počinio suicid u dobi od 18 godina (slučaj zabilježen 1994. godine). Od ukupno 1632 suicida hrvatskih branitelja 1553 ili 95% su počinili muškarci, a 79 ili 5% žene. Stope suicida hrvatskih branitelja u gotovo cijelom promatranom periodu niže su od onih zabilježenih u općoj populaciji muškaraca u Republici Hrvatskoj, uz iznimku za 1999. godinu kada je u braniteljskoj populaciji zabilježen podjednako veliki broj suicida kao i među civilima. Stope suicida dragovoljaca (onih koji su u Domovinskom ratu sudjelovali 100 i više dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine) uglavnom su niže ili na razini stopa samoubojstava u civilnoj muškoj populaciji, osim za 1999., 2003. i 1995. godinu. Najviše suicida počinili su branitelji iz grada Zagreba, njih 12,84% od svih počinjenih samoubojstava (202 slučaja), a iza njih slijede oni iz Osječko-baranjske županije. Broj suicida s obzirom na broj branitelja iz pojedinih županija utvrđuje da je problem suicida branitelja najizraženiji u Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji, dok se razmjerno najmanje suicida događa među braniteljima iz južne Hrvatske odnosno iz Dubrovačko-neretvanske. Potpredsjednica Kosor istaknula je kako posebno osjetljiv dio braniteljske populacije predstavljaju hrvatski ratni vojni invalidi, a stopa suicida HRVI-a značajno je veća od one zabilježene u braniteljskoj populaciji, u gotovo cijelom promatranom razdoblju, osim za 1998., 2004. i 2005. godinu kada te razlike nisu bile izražene. Uvodno izlaganje potpredsjednica Kosor zaključila je podacima prema kojima su najviše suicida počinili HRVI koji su invalidnost stekli na temelju ranjavanja u Domovinskom ratu - njih 59%, uz 11% onih koji su stekli invalidnost na osnovu PTSP-a, te 4% onih koji su invalidnost stekli na osnovu ranjavanja i PTSP-a.

U nastavku okruglog stola dr. Elvira Koić predstavila je upute koje je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u suradnji sa skupinom psihijatara dostavilo medijima kako izvještavati o samoubojstvima, istaknuvši da mediji imaju veliku ulogu u prevenciji samoubojstava. Senzacionalistički pristup u pisanju o samoubojstvima može negativno utjecati na potencijalnog samoubojicu tako da oponaša način na koji je već počinjen suicid. Dr. Maja Silobrčić-Radić u svom je izlaganju o stopama samoubojstava u Republici Hrvatskoj rekla kako je ukupna stopa samoubojstva u Hrvatskoj od 1985. do 2000. oscilirala, a od te godine lagano pada. Napomenula je kako se muškarci ubijaju više od žena, tako da je omjer muških i ženskih samoubojica oko 2,8 do 3 prema jedan. O samoubojstvima kao psihopatološkom fenomenu govorio je i dr. Miro Jakovljević, a pater Mijo Nikić o samoubojstvu i vjeri. Skup je nastavljen raspravom predstavnika udruga, raznih ustanova koje se brinu za hrvatske branitelje te medija.



Pisane vijesti