Potpredsjednik Vlade Grčić: Neće biti novih poreznih opterećenja, a rebalans je nužan zbog saniranja šteta od poplava

Slika /Vijesti/2014/Srpanj/29 srpanj/DSC_2963.jpg

„Nakon što je usvojen Plan konvergencije i Nacionalni program reformi, neće više biti novih poreznih opterećenja“, rekao je danas novinarima potpredsjednik Vlade Branko Grčić, podsjetivši da je najavljen porez na kamate od siječnja iduće godine i porez na nekretnine od siječnja 2016. godine.

Nakon što je usvojen Plan konvergencije i Nacionalni program reformi, neće više biti novih poreznih opterećenja“, rekao je danas novinarima potpredsjednik Vlade Branko Grčić, podsjetivši da je najavljen porez na kamate od siječnja iduće godine i porez na nekretnine od siječnja 2016. godine. "O tome hoće li biti poreznih rasterećenja, izvijestit ćemo javnost koja će biti politička odluka."

Odgovarajući na pitanje o povećanju životne dobi za odlazak u mirovinu, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je kako je u razgovorima s Europskom komisijom ukazano na određene specifičnosti našeg mirovinskog sustava, okarakteriziravši ga „dualnim“ jer ga čine tzv. radničke mirovine i one po posebnim zakonima, te je najavio i proceduru u kojoj će se ocjenjivati adekvatnost mirovina i mirovinskog sustava u odnosu na naše ekonomske mogućnosti i samu životnu dob. „Zasad ostajemo na onim našim stajalištima da je prva godina za produljenje dobi za odlazak u mirovinu 2030. jer smatramo da pomicanjem tog datuma prema naprijed nećemo napraviti nikakve uštede što se tiče mirovinskog sustava i nećemo imati onaj efekt koji imaju druge zemlje koje su produžile dob za odlazak u mirovinu ranije, te ćemo u diskusiji s Europskom komisijom i ta pitanja razmotriti“, istaknuo je ministar. 

Na upit da komentira podatak o padu industrijske proizvodnje nakon pet mjeseci rasta potpredsjednik Vlade Grčić kazao je kako je vjerojatno došlo do usporavanja industrijske proizvodnje u dijelu godine u kojem su neki drugi sektori počeli biti dominantni. „Svakako je pozitivno da u prvih šest mjeseci pozitivan rezultat, dakle pet mjeseci industrijska proizvodnja je rasla, a pomak još bolje vidi u rastu izvoza. Očigledno je da je eksterna potražnja utjecala na rast industrije u Hrvatskoj“, naglasio je potpredsjednik Grčić.   

„Rebalans nam je nužan prije svega zbog prilagodbe za poprilično velike troškove saniranja šteta od poplava“, kazao je potpredsjednik Vlade Grčić  odgovarajući na pitanje o najavi rebalansa proračuna u rujnu ove godine. „Poznato je da je procijenjena šteta ukupno veća od milijardu kuna, a Vlada je donijela čitav niz programa koji su aktivni i koji se provode na terenu i koji koštaju", rekao je i dodatno naglasio: „Vlada je apsolutno stala iza svih ljudi koji su pogođeni ovom elementarnom nepogodom, a sada to trebamo i računovodstveno zatvoriti tako da rebalansiramo proračun“. Kao drugi problem, potpredsjednik Grčić naveo je nešto manje prihodi od PDV-a od onog što je očekivano te će „ta manja prihodna strana svakako tražiti određene korekcije na rashodnoj strani“. Slijedi razgovor sa svim resorima i svim ministrima o mogućim prostorima za djelomične uštede i smanjenje minusa u blagajni koji trenutno postoji, najavio je potpredsjednik Vlade.

Što se tiče plaća, ministar Mrsić kazao je da ulaskom u Centralni obračun plaća postoji uvid za sva radna mjesta, za opterećenje radnog mjesta i broj radnih sati te će se temeljem analize vidjeti za koja radna mjesta su plaće različite. „Dakle za isto radno mjesto, isto opterećenje, istu stručnu spremu, a imamo različite plaće u sustavu“. Ministar je kazao i da neće biti nikakvog linearnog rezanja plaća te da su uštede već napravljene i u prijevozu, neisplaćivanjem božićnica i regresa, te ukidanjem dodatka 4,8,10 na plaću 4,8,10. „COP-om imamo mogućnost upravljanja sustavom plaća u državi,  uvid u plaće svakog zaposlenika i neće biti nikakvog linearnog rezanja plaća“, ponovio je ministar.

„U proteklih 7 dana 311 tvrtki i 17 obrtnika je isplatilo radnicima plaće“, rekao je ministar Mrsić o objavi liste poslodavaca koji ne isplaćuju plaće radnicima. „To znači da je otprilike 2.500 radnika dobilo plaću, što vjerojatno ne bi ili bi ih dobili kasnije, da nisu liste objavljene liste“, kazao je i dodao da je postoji i drugi, bitan efekt: “Prvi put u ovoj državi znat ćemo kada se isplaćuju plaće u realnom vremenu, a time imamo bolju kontrolu sustava i mogućnosti da osiguramo radnicima  njihove plaće“, zaključio je ministar.
 
 

Pisane vijesti | Poslovni i financijski izvještaji | Ekonomija