Potpredsjednik Vlade Grčić: Zakonom se državna imovina stavlja u funkciju budućih investicija

Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić predstavio je Prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. „Nakon što je Hrvatski sabor usvojio Strategiju o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, mi smo dobili mogućnost uređenja zakonodavnog okvira“, kazao je ministar Grčić istaknuvši da je cilj zakona povećanje efikasnosti upravljanja državnom imovinom.

„Ovo je prvi zakon koji najizravnije regulira sustav koji bi trebao provoditi utvrđenu strategiju. Brojni su problemi u upravljanju državnom imovinom, a ovaj zakon otvara put da se što brže uspostavi zajednički registar državne imovine koja je rasuta po različitim resorima pa se onda niti ne zna ukupna vrijednost imovine kojom raspolažemo“, dodao je predsjednik Vlade Grčić pojasnivši da to ima negativne učinke na investicijsku klimu, otežava vođenje ekonomske politike, pa se zakonom državna imovina želi staviti u funkciju budućih investicija i gospodarstva. Zakonom se tako uređuje preustroj dijela Agencije za upravljanje državnom imovinom u Centar za restrukturiranje i prodaju, prijenos poslova, prava obveza i zaposlenika AUDIO-a na Državni ured i Centar. Centar za restrukturiranje i prodaju koji kao zakonski zastupnik na temelju ovoga Zakona, upravlja dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja trgovačka društva nisu proglašena društvima od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, te čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ministar Grčić naglasio je i kako ovaj zakonski prijedlog ide u hitnu proceduru kako bi se do kraja rujna imala kompletno uspostavljena organizacija. Ministar financija Slavko Linići istaknuo je da je jedan od najvećih problema Vlade visoki javni dug. „Dobar dio ove imovine treba rasprodati i privatizirati. Nama privatizacijski prihodi mogu biti jedini prihodi koji će smanjivati ogromne dugove“, kazao je ministar Linić. „Odluke treba donositi, bit će grešaka, ali ukupan rezultat mora biti pozitivan“, dodao je predsjednik Vlade Zoran Milanović.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Povod za donošenje zakona je znatan broj poduzetnika koji je uslijed gospodarske krize dospio u stanje nelikvidnosti, koja se očituje u nemogućnosti redovitog izvršenja plaćanja prema državi i radnicima. Radi se o poduzetnicima koji nisu podnijeli prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a kojih je prema podacima Financijske agencije oko 59 tisuća. Ministar financija Slavko Linić pojasnio je da je u okviru prethodnih reprograma ukupno podneseno 16.559 zahtjeva za reprogramiranje poreznog duga, a odobreno je 9.643 zahtjeva za porezni dug u iznosu 4.676.405.025,13 kuna. Naplata po odobrenim reprogramima iznosi oko 88%. Svrha ovog zakona je tom dijelu poduzetnika, koji su se našli u problemima, omogućiti lakše plaćanje poreznih dugovanja kroz reprogramiranje poreznog duga uz povoljniju kamatnu stopu koja je niža od zakonske zatezne kamate. Predlaže se reprogramiranje poreznog duga nastalog do 31. siječnja 2013., a rok za podnošenje zahtjeva za reprogram je 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Dug se može reprogramirati na rok do 36 mjeseci, uz povoljniju kamatnu stopu koja je niža od zakonske zatezne kamate.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić predstavio je Prijedlog zakona o željeznici, kojim se uređuje način i uvjeti obavljanja željezničkog prijevoza, status željezničke infrastrukture, tržište željezničkih usluga, upravljanje željezničkom infrastrukturom i uvjeti pristupa na infrastrukturu, načela i postupci koji se primjenjuju na uvođenje i određivanje naknada za željezničke usluge te dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture. Ministar Hajdaš Dončić pojasnio je da Europska unija želi što veći dio prometa usmjeriti na željeznicu te se ovim zakonom izravno prenose direktive Europskog parlamenta o osnivanju jedinstvenog europskog željezničkog područja.

Obrazlažući Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da je sustav besplatne pravne pomoći u Republiku Hrvatsku uveden 2009. godine. „To je ključni element, ne samo u zaštiti ljudskih prava, nego i u postizanju jednakosti svih pred zakonom, jer omogućuje socijalno ugroženim građanima da ostvare svoja prava“, naglasio je ministar. Dosadašnji sustav besplatne pravne pomoći bio je u velikoj mjeri neodgovarajući i nefunkcionalan što proizlazi iz složenosti postupka za odobravanje pravne pomoći, uskog kruga korisnika, ograničenog opsega pravnih problema u kojima se pravna pomoć može odobriti, strogih imovinskih kriterija, neodgovarajućeg sustava financiranja. To su sve razlozi zbog kojih se pristupilo izradi navedenog Prijedloga zakona koji će unaprijediti sustav besplatne pravne pomoći i otkloniti nedostatke u njegovom ostvarenju. Ministar Miljenić pojasnio je da se zakonom jasno definiraju ovlašteni pružatelji primarne pravne pomoći (uredi, ovlaštene udruge i klinike) te sekundarne pravne pomoći (isključivo odvjetnici). Također, pojednostavljuje se postupak ostvarivanja pravne pomoći što znači da se postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći. Zakonom će se omogućiti i ublažavanje imovinskih kriterija za ostvarivanje prava na sekundarnu pravnu pomoć. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić istaknula je da je za funkcioniranje pravosuđa u Hrvatskoj važno da konačno imamo institut koji nije samo za pokazivanje nego će se njime osigurati da siromašni ljudi dobiju odvjetnika u situacijama u kojima im je potreban.

Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a donesena je i Odluka o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta. Također, Vlada je donijela i Zaključak u vezi s potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća.



Pisane vijesti