Povijesna odluka za Hrvatsku – u okviru TEN-T mreže bit će uvrštena na dva dodatna prometna koridora

Nakon postignutog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća o izmjenama TEN-T Uredbe (Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži), Republika Hrvatska će, uz već postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.

To Hrvatsku nedvojbeno dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove u - željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Uz to, otvara se mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji.

Naime, TEN-T uredba donesena je 2013. godine, dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije, a u toj Uredbi nisu bili obuhvaćeni značajni prostori Hrvatske što je onemogućavalo EU sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima. Pa tako trenutno važeća TEN-T Uredba uključuje dio od Rijeke (koja će se sada, kada nova Uredba stupi na snagu, nalaziti na čak 3 koridora) preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom (željezničko-cestovni Mediteranski koridor) te riječni Rajna Dunav koridor (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod). 

“Dogovorom o Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini, Hrvatska je pozicionirana na dodatna 2 koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav EU-a, za što smo se osobito založili u razgovorima s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i povjerenicom Valean. Izborili smo i da se Dalmacija uvrsti u TEN-T koridore! Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže. Rijeka će se nalaziti na tri koridora. Stvaramo pretpostavke za nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske”, izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Kroz proces revizije Uredbe Hrvatska se snažno zalagala za što bolje pozicioniranje prometnih pravaca Republike Hrvatske unutar TEN-T mreže te je prihvaćena većina hrvatskih zahtjeva, a usvajanjem općeg pristupa na Vijeću ministara prometa u prosincu 2022. godine, usvojen je i hrvatski prijedlog za uvrštenjem na dva dodatna koridora  te „promicanje“ luke Ploče i Splita u luke osnovne mreže, što je potvrđeno i na sinoćnjem sastanku Vijeća i Parlamenta.

Ovo je stvarno povijesni dan za Hrvatsku, naš prometni položaj i infrastrukturu jer nas očekuju još veća i snažnija ulaganja u cjelokupni prometni sustav. Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili na taj način zastupljeni. Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija, cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru, Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu. Za nas to znači priznanje truda uloženog u cijeli proces da se RH kvalitetno prometno pozicionira i nastavi sa snažnim ulaganjima u cjelokupan prometni sustav i tu se posebno zahvaljujem i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je odigrao ključnu ulogu u tom procesu.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Ovim izmjenama TEN-T Uredbe bit će uvršteno novih 450 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 430 km cesta (npr., Zagvozd - Imotski - DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče , Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.

Položaj na ukupno 4 prometna koridora EU iznimno je važan i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara nam mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava.