Temeljne piste daljnjeg razvoja Hrvatske su demografija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje

Govoreći danas u Virovitici o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, premijer Plenković naglasio je da je ona vrlo stabilna i konsolidirana, s projiciranim rastom BDP-a od 2,8 posto, inflacijom koja se smanjuje, smanjenim udjelom javnoga duga u BDP-u koji je na 60,7 posto te visokim stupnjem povjerenja građana u javne financije iskazanom pri ulaganju u državnu obveznicu i trezorske zapise. Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti. Stopa zaposlenosti u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71 posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto. Prosječna neto plaća porasla je u proteklih sedam godina za 54 posto, dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103 posto, a mirovine su prosječno povećane za 192 eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Virovitici sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
 
U komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, dogovorena je praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja, a prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, prije točno sedam godina - 19. prosinca 2016. godine.
 
Teme današnjeg sastanka bile su  Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, financijska potpora jedinicama područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete obrazovanja te industrijska tranzicija Hrvatske - jačanje regionalnog gospodarstva.
 
Premijer Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije, a što je bila želja svih župana iskazana na prvom sastanku u Zagrebu.
 
Tome je, naglasio je, posebno pridonio novi paket poreznih zakona koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2024., a koji je dodatno ojačao lokalnu autonomiju i nadležnosti u području porezne politike.
 
U izborni ciklus ulazimo vrlo stabilni i konsolidirani
 
S obzirom na rast prihoda od poreza na dohodak, koji je veći u 2023. za 20 posto nego u 2022., kazao je premijer Plenković, više je nego dovoljan fiskalni kapacitet lokalnih jedinica da bez nekadašnjeg prireza budu u stanju u potpunosti servisirati svoje obaveze i investirati.
 
Govoreći o globalnom političkom kontekstu, premijer je naveo kako svijet u sljedećoj godini ima puno izazova koji će utjecati na globalna kretanja i dinamiku političkih, ekonomskih i razvojnih zbivanja - s obzirom na brojne cikluse izbora - u Rusiji, u Europskoj uniji, SAD-u, a i u Hrvatskoj.  
 
"Mi u taj ciklus ulazimo vrlo stabilni i konsolidirani, s rastom koji projiciramo na 2,8 posto, s inflacijom koja se smanjuje, s udjelom javnoga duga u BDP-u na 60,7 posto, s visokim stupnjem povjerenja u državne financije", poručio je premijer Plenković podsjetivši na izdane državne obveznice i trezorske zapise u koje su po prvi puta mogli ulagati i građani.
 
Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti, s investicijskom razinom prema sve tri svjetske kreditne agencije i uz pozitivne izglede, što znači da je nadomak slova A.
 
Zbog mjera koje smo provodili, epidemija afričke svinjske kuge se smirila i od ovog tjedna dopuštene su i tradicionalne svinjokolje
 
Kako se današnji sastanak održava u Slavoniji, premijer se osvrnuo i na slučaj afričke svinjske kuge, koja je pogodila neke od slavonskih županija.
 
Kazavši da je prije pojave te bolesti u Hrvatskoj bilo registrirano 800 tisuća svinja, naveo je da je za vrijeme epidemije, što zbog bolesti što zbog nužnih mjera koje su se morale poduzeti, uginulo ili eutanazirano samo 35 tisuća svinja, iako se u medijskom prostoru stvarao dojam da ih je eliminirano višestruko više.
 
Nakon što se bolest smirila, a smirila zbog akcijskog plana mjera koje je Hrvatska provodila, kao što to čini svaka ozbiljna i uređena država, unatoč tome što nema lijeka ili cjepiva, došli smo u situaciju drugog režima, tzv. regionalizacije, koji omogućuje od ovog tjedna i tradicionalnu svinjokolju i trženje svinjskim mesom na području Vukovarsko-srijemske županije i dijelovima Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije. 
 
"Trebalo je samo mudrosti i strpljenja, zakonitog ponašanja i poštivanja struke", naglasio je.
 
Država je stala uz Slavoniju i hrvatskog seljaka, razotkrivši do kraja one koji su htjeli ušićariti političke poene
 
"Imali smo političku diverziju ovdje nekih oporbenih stranaka i diletanata, kvazi-poljoprivrednika i kvazi-svinjogojaca koji su glumili neke prosvjede, a ubacivale su im se raznorazne bizarne skupine kako bi ispalo da zločesta Vlada ne brine o jadnoj Slavoniji. To je bio okvir koji je, naravno, lažan i pokazao se potpuno besmislenim", kazao je premijer Plenković govoreći o nedavnom prosvjedu.
 
Ustvrdio je da je cijela situacija s afričkom svinjskom kugom odrađena onako kako Vlada koja zna što radi radi do kraja - neimpresionirana prosvjedima, medijskim napadima, dramatiziranjem onih koji su htjeli sebi priskrbiti nekakav politički poen, a nisu vidjeli niti svinja niti kolinja, a niti Slavonije, prije afričke svinjske kuge. 
 
Pritom je, podsjetio je, Vlada dala više od 30 milijuna eura svinjogojcima koji su stvarno pogođeni za naknadu štete, buduću propuštenu gospodarsku aktivnost i interventne mjere te za investicije za dizanje razine bio-sigurnosti. Uz to, svaka je obitelj dobila i po 600 eura za kupovinu sigurnog mesa.
 
"Država je stala i uz Slavoniju, i uz poljoprivredu, i uz hrvatskoga seljaka i uz hrvatskoga svinjogojca, razotkrivši do kraja one političare koji su htjeli na ovome nešto sebi ušićariti", poručio je premijer Plenković.
 
U mandatu ove Vlade rasli su svi temeljni pokazatelji - zaposlenost, plaće, mirovine
 
Od drugih važnih tema, premijer se osvrnuo na temeljna pitanja, a to su pitanje zaposlenosti i pitanje plaća.
 
Stopa zaposlenosti, naglasio je, u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71 posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto - od početnih 6 zaposlenih na jednog nezaposlenog, sada ih je zaposlenih 16 na jednog nezaposlenog.
 
"Trenutno u Hrvatskoj radi više ljudi nego '91. kada nas je bilo 900 tisuća više", istaknuo je.
 
Prosječna neto plaća porasla je u proteklih sedam godina za 54 posto i iznosi 1156 eura, što je 407 eura više u odnosu na 2016. godinu.
 
Dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103 posto odnosno s 414 na 840 eura.
 
U tom je kontekstu naveo i kvalitetan i sustavan dijalog koji Vlada vodi sa socijalnim partnerima - sindikatima i poslodavcima, istaknuvši dobar balans između sigurnosti posla i fleksibilnosti na tržištu rada u vremenu izrazitog državnog intervencionizma u razdoblju kriza.
 
Nakon dogovora sa sindikatima o rastu osnovice za pet posto, rastu božićnice s 232 na 300 eura, o novom pravu uskrsnici od 100 eura, sada na snagu stupa i novi Zakon o plaćama u javnoj i državnoj službi, za kojim slijede uredbe koje će regulirati koeficijente s kojima se također očekuje rast plaća.
 
Što se tiče mirovina, premijer je naveo da je prosjek ukupnih mirovina za listopad bio 549 eura, što znači da su mirovine u ovom periodu prosječno povećane za 192 eura, dok su od 2012. do 2016. rasle za samo osam eura.
 
Hrvatska je uvrštena u napredna gospodarstva
 
Kada je riječ o brojnim mjerama koje je Vlada poduzimala, naveo je one koje se tiču reguliranja cijena nafte i naftnih derivata, s obzirom da je povećanje cijena energenata primarni razlog svakog povećanja cijena.
 
Svojim je mjerama, kazao je, Vlada održala cijene energenata na stabilnoj i priuštivoj razini i time osigurala da u vrijeme velike energetske krize ne dođe do lančane reakcije koja bi bila i puno veća u smislu troškova za građane.
 
Naveo je pritom i rast BDP-a, koji raste jedanaesti kvartal zaredom, a u trećem kvartalu bio je i najveći među svim članicama Europske unije koje su ga do toga trenutka prijavile.
 
Dodatno, naglasio je, po kvalifikaciji Međunarodnog monetarnog fonda Hrvatska je uvrštena u napredna gospodarstva.
 
"Mi više nismo gospodarstvo u tranziciji i zemlja u razvoju. Mi smo među 38 razvijenih zemalja", istaknuo je dodavši da nam je jedino preostalo ostvariti članstvo u OECD-u, što se očekuje 2026. godine i čime će se zaokružiti cijela priča međunarodnog gospodarskog i financijskog pozicioniranja Hrvatske.
 
Osvrnuvši se na podatke o turizmu, kazao je da je do sada ove godine ostvareno 20,4 milijuna dolazaka i 107,2 milijuna noćenja, što je 9 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nego lani, a izjednačen je rezultat s rekordnom pretpandemijskom 2019. godinom.
 
Podaci za ukupne prihode još se računaju, a očekuje se da će oni biti osjetno veći nego 2019.
 
Demografska revitalizacija najvažnije pitanje opstanka hrvatskoga naroda
 
Govoreći o dobroj iskorištenosti europskih sredstava, premijer je naglasio da je Hrvatska potrošila u potpunosti cijelu prvu financijsku perspektivu.
 
U potpunosti su iskorištena i sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa.
 
Što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno Instrumenta EU iduće generacije, Hrvatska je najbrža u smislu korištenja bespovratnih sredstava i prva je prešla 50 posto iskorištenosti tih sredstava.
 
Uz demografiju, digitalizaciju i dekarbonizaciju, što su temeljne piste razvoja Hrvatske u idućem razdoblju, naveo je premijer, ključno mora biti i obrazovanje. Upravo je zato, naveo je, obrazovanje i jedna o tema današnjega sastanka.
 
Najavio je da će se u petak održati sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju na kojoj će se predstaviti Strategija demografske revitalizacije, jer je to najvažnije pitanje opstanka hrvatskoga naroda.
 
Uz to, dodao je, treba se fokusirati i na pitanja imigracijske politike i politike stanovanja, što će biti i najvažnije teme sljedećega sastanka u ovome formatu.

Pisane vijesti