PPVRH Čačić za Jutarnji: Godina je u znaku zaustavljanja slobodnog pada, a zatim saniranju štete i stvaranju pretpostavki za pokretanje investicija.

O investicijskoj klimi i načinu na koji je možemo unaprijediti novinari Jutarnjeg lista razgovarali su jučer s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem.

Vidjeli ste podatke HNB-a o stranim ulaganjima u Hrvatsku u prvoj polovici ove godine, koji su daleko od dobrih. Što ćete poduzeti?

Svaki ulagač - ne samo strani, nego i domaći - treba određeno vrijeme da bi donio odluku o ulaganjima, kao što mu treba vremena i za realizaciju te odluke. Potrebno je vrijeme za definiranje strategije, za pripremu i projektiranje, za ocjenu izvedivosti, za financijsko praćenje i slično, a slijede i natječaji. Dakle, sveto su procesi koji se kod ozbiljnih investicija ne mogu mjeriti u rokovima kraćima od dvije godine. Ako imate pokazatelje pada investicija, to samo govori da je tijekom prošle i pretprošle godine došlo do ozbiljnog zastoja u interesu ulagača za Hrvatsku. Strani investitori Hrvatsku jednostavno nisu prepoznavali na svojoj mapi investiranja.

No, kapital ne zaobilazi samo Hrvatsku, nego i Europu u cjelini i seli se u druge krajeve svijeta, gdje mu je isplativije poslovati?

Općenito gledano je tako. No, to ni na kakav način nema nikakve veze s ovom Vladom. To je negativni moment inercije koji smo naslijedili: generalni pad svih investicija, pa i stranih. Sad dolazi naš zadatak da taj moment inercije zaustavimo i počnemo se kretati u drugom smjeru.

Što planirate napraviti?

Prvo trebamo prepoznati one koji su imali i zadržali neku nadu i optimizam da, unatoč krizi, ovdje ulažu. Zato smo promijenili Zakon o poticanju investicija i gotovo
udvostručili poticaje te uveli nove mogućnosti poticanja investicija. Dakle, uveli smo cijeli spektar novosti. Formirali smo stoga i Agenciju za investicije i konkurentnost, kako bismo mogli prići ulagaču, a ne samo čekati da on dođe ovamo. Ulažemo i sve napore da probijemo blokade, i neke rezultate već imamo. Evo, primjerice, Pliva, koja je godinama bila blokirana, sada je već u visokom stupnju realizacije u Savskom Marofu. I službeno je potvrđeno da će se Tevin logistički centar za Europu graditi u Hrvatskoj, što znači da će sve službe biti ovdje. Hrvatska je tu uspjela u konkurenciji nekoliko zemalja, a jedan od presudnih elemenata za to, što su nam izričito i rekli, bilo je donošenje novog Zakona o poticanju investicija. I Ikeu konačno završavamo, a polako se kraju privodi i cijeli proces vezan uz Srđ. A sve to bile su pljuske stranim investicijama u Hrvatskoj! To da Pliva dvije godine nije ništa mogla napraviti na planu investicije od nekoliko stotina milijuna dolara, a htjela je, to da se kod Srđa, koji je još veća investicija, sve učinilo da se ne dogodi, pa naravno da to nije pomoglo! Trebamo biti svjesni da potpuno moramo mijenjati svoj pristup i stav.


No, to o čemu govorite nadilazi zakonske i slične promjene. Kod mnogih investicija, poput Srđa, prisutan je, naime, i otpor velikog dijela javnosti?

Cijela je klima problematična. Stvara se atmosfera: spriječi i ne daj! Problemi s investicijama u Hrvatskoj nisu problemi sa stranim investicijama, nego s investicijama općenito. Mentalitet u kojem se pretpostavlja da je sama činjenica vlasništva upitna, da je profit ne samo upitan, nego da je po definiciji podložan osudi, to je naslijeđe socijalizma. Takav stav rađa ovo čemu smo svjedoci, a to je da je svako ulaganje sumnjivo.

Hoćete li se u krojenju rješenja voditi iskustvima drugih zemalja koja su se u prošla dva desetljeća pokazala uspješnima u privlačenju stranih ulaganja? Mislim prije svega na Slovačku, koja nam je i najbliža. Mi smo i sami imali dobrih iskustava s, primjerice, slobodnim zonama.

Slobodnih zona imamo oko 150, no one otpadaju s Europskom Unijom. U Varaždinu postoji slobodna zona, koja je jedina velika proizvodna zona. U njoj je, primjerice, tvrtka koja je treći najveći hrvatski izvoznik, iza Ine i Uljanika. To je Boxmark; tvrtka zapošljava više od 3000 ljudi, počeli su ovdje raditi prije 10 godina ni iz čega, a malo tko ovdje uopće zna za nju. Naravno da je za privlačenje ulaganja potreban stalan angažman i promjena klime, to više što se sada klima mijenja jer investicije više nije dugoročno moguće zasnivati na kupovanju tržišta, ono je uglavnom već kupljeno. Telekom, banke i drugi uglavnom su već kupljeni. Ako sada govorimo o investicijama u proizvodnji, one su puno zahtjevnije jer traže drugu razinu odlučivanja. Tu će jako puno značiti naš ulazak u Europsku Uniju, što će ulagačima ipak biti stanoviti atest koji će im jamčiti višu razinu stabilnosti poslovanja.

Koji će biti vaši daljnji potezi u privlačenju ulaganja?

Ponavljam, vođena je takva politika da se ništa drugo nije ni moglo dogoditi nego pad investicija. No, to ni sa mnom ni s ovom Vladom doista nema ništa. Kao što neće imati ni rezultat stranih investicija za cijelu ovu godinu. Negativni moment inercije trajat će najmanje tijekom cijele ove godine i naš je zadatak da zaustavimo takve negativne trendove, da mijenjamo pretpostavke i klimu i da sad radimo pripremu za investicije koje će se dogoditi sljedećih godina. Čak i da imamo fenomenalan rezultat ove godine, to ne bi imalo veze s nama, to bi bio rezultat nečega što su pripremile, ugovorile i dogovorile prijašnje Vlade. Ali, nisu, pa su i rezultati takvi kakvi su. Godina će biti u znaku zaustavljanja slobodnoga pada, a potom u sanaciji štete i stvaranju pretpostavki za pokretanje investicija. Kotač se dosad vrtio u potpuno krivom smjeru: sada ga treba zaustaviti, uložiti ogromne snage i početi ga okretati u drugom smjeru.U tom segmentu imamo prostor u tome što je nedotaknut energetski sektor, gdje se na relativno malo velikih objekata postiže velik efekt investiranja, pa i stranih. Mi, nasreću, pred sobom imamo zahtjev realnosti života: ogroman uvoz električne energije po skupim cijenama moramo pretvoriti u proizvodnju kod nas po cijenama koje su od 30 do 40 posto niže, a za to trebamo partnere i investitore. Drugi dio priče veliki je nevalorizirani turistički prostor. Srđ je jedan od njih, ali tu su i Kupari i Brijuni... Svaki od tih velikih projekata mjeri se investicijom od nekoliko stotina milijuna eura.



Vijesti iz medija