Predsjedanje IHRA-om potvrda hrvatske predanosti jačanju i promicanju obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu

Vlada je na današnjoj, 186. sjednici donijela Zaključak o usvajanju pravno neobvezujuće Radne definicije antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust te Prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju čiji je cilj učinkovitije i kvalitetnije uklanjanje opasnosti od mina. Novoimenovani potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je ključne prioritete za ubrzavanje obnove potresom pogođenih područja.

Tri prioriteta za ubrzanje obnove
 
Potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja i načelnik Stožera Civilne zaštite za sanaciju šteta od potresa Tomo Medved, na početku sjednice, istaknuo je napore koje na području pogođenim potresom provodi HEP. Naveo je da je dosad u cijelosti obnovljeno 213 trafostanica, 38 niskonaponskih mreža te 46 srednje naponskih vodova, a tijeku je izgradnja transformatorske stanice u Petrinji.
 
"Ona predstavlja najveću kapitalnu investiciju  na području Sisačko-moslavačke županije kao snažan doprinos i stvaranju pretpostavki za učinkovitu revitalizaciju života tog područja", poručio je Medved.
 
Dodao je da je u stalnoj koordinaciji s direktorom Hrvatskih voda i Sisačko-moslavačkom županijom, u vezi porasta vodostaja rijeke Kupe, s ciljem sprečavanja mogućeg izlijevanje vode i ugrožavanje stanovništva.
 
Prvi je put na Vladinoj sjednici, kao potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, sudjelovao Branko Bačić. Zahvalio je na ukazanom povjerenju na obnašanju iznimno odgovorene i zahtjevne zadaće te predstavio ključne prioritete za ubrzavanje obnove.
 
"Svjestan sam da ljudi na Banovini očekuju ubrzanje obnove. Utvrdili smo tri prioriteta. Potpuna iskoristivost EU fondova. Milijardu i tri milijuna kuna treba potrošiti do proljeća. Dovršava se protokol za kontrolu tih sredstava. Na taj način želimo raspolagati svim informacijama o protokolu. Drugi je prioritet omogućiti onima koji žive u kontejnerima zbrinjavanje, želimo ih zbrinuti prije iduće zime na šest načina zbrinjavanja. O tome ćemo više u idućim danima. Treći cilj je ubrzanje procesa obnove. Da bi sve ovo mogli dohvatiti šaljemo izmjene i dopune Zakona o obnovi. Smanjit ćemo proceduru, dokumentaciju koja je otežavala proces obnove. Planiramo objedinjavanje nekoliko institucija", kazao je Bačić, najavivši oba zakonska prijedloga za petnaestak dana.
 
Poručio je da će se idući tjedan otvoriti radovi na višestambenoj zgradi i 18 gradilišta na gradnji zamjenskih kuća za ljude koji su u kontejnerima, a Državnim nekretninama dat je nalog da urede i obnove stanove na područjima potresom pogođenih županija kako bi dio sugrađana u njima mogao naći adekvatan smještaj.
 
Učinkovitije i kvalitetnije uklanjanje opasnosti od mina
 
Radi ubrzanja poslova protuminskog djelovanja odnosno još učinkovitijeg, kvalitetnijeg i ekonomičnijeg uklanjanja opasnosti od mina, Vlada je u Hrvatski sabor uputila izmjene i dopune Zakona o protuminskom djelovanju.

U Hrvatskoj je preostalo još oko 149 kilometara četvornih minski sumnjivog područja, a MUP kao predlagatelj radi administrativnog rasterećenja predlaže da se izmjenama zakona u potpunosti ukine dopunski opći izvid.

A sam tehnički izvid, dodao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, uređuje se tako da će se moći preciznije definirati područja na kojima će se obavljati.

Izmjenama se propisuje i da, osim pirotehničara, i drugi osposobljeni policijski službenici MUP-a mogu obavljati opći izvid te postavljati, uklanjati i kontrolirati oznake minske opasnosti.

Propisuje se i osnovna tehnička dokumentacija koja će omogućiti jednostavno i unificirano rješenje za sve sudionike u razminiranju, odnosno bolju provjeru kvalitete obavljenih poslova te uskratiti nepotrebno dupliciranje i umnožavanje dokumenata.

Također, propisuje se i rok do 30. lipnja svake godine do kojeg jedinice područne odnosno regionalne samouprave, na kojima se nalazi minski sumnjivo područje, mogu MUP-u predložiti područja za uvrštavanje u Plan protuminskog djelovanja za iduću godinu.

U svjetlu nedavno minskog incidenta, koji se dogodio na planinskom području općina Hrvace u kojem je život izgubila jedna osoba, Božinović je naglasio vlažnost učinkovitog protuminskog djelovanja te još jednom izrazio sućut obitelji tragično stradalog i njegovim kolegama lovcima.

"Pozivam sve građane, a posebice pojedince i skupine koji se kreću u blizini minski sumnjivog područja, da poštuje oznake koje upozoravaju na minsku opasnost i ne ulaze u opasna područja jer opasnost od mina, nažalost, još uvijek postoji na nešto malo manje od 150 četvornih kilometara Hrvatske", dodao je.

Pripreme za predsjedanje Savezom za sjećanje na Holokaust

Vlada je na sjednici usvojila i pravno neobvezujuće Radne definicije antisemitizma te definicije poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu, kao i definicije antiromskog rasizma i diskriminacije, Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), a odnijela je i odluku o uspostavi strukture za pripremu i provedbu hrvatskog predsjedanja IHRA-om, budući da Hrvatska ove godine preuzima predsjedanje.

"Sve tri definicije Hrvatska je podržala prilikom njihovog donošenja, a definicije su na nacionalnoj razini usvojile ili odobrile brojne zemlje članice IHRA-e. Smisao ovih zaključaka je  da se zadužuju sva tijela državne uprave da u svom radu koriste ove definicije u cilju unapređenja obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavnog poticanja sjećanja na genocid nad Romima i Holokaust", istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.

Radna definicija izraz je svijesti da se treba usprotiviti poricanju Holokausta i iskrivljavanju činjenica o njemu, da ih treba osuditi na nacionalnoj i međunarodnoj razini te da ih je potrebno preispitati na globalnoj razini, dodao je.

Slijedom predsjedanja IHRA-om bit će osnovano Nacionalno koordinacijsko tijelo koje će donositi ključne odluke i smjernice za pripremu i provedbu predsjedanja, a koordinator i predsjedavajući bit će mu potpredsjednik Vlade Davor Božinović.

IHRA je tijelo uspostavljeno 1998. godine radi jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu, u njemu je 35 država članica i 10 država promatrača, a Hrvatska je pristupila Savezu 2005. godine.

Za članstvo u Europskom stabilizacijskom mehanizmu 422,3 mln eura
 
Hrvatska će članstvom u Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM) steći dodatnu zaštitu i sigurnost, posebice u vremenima kriza, a pristupanjem toj organizaciji uplatit će kapital od 422,3 milijuna eura, rečeno je na sjednici Vlade.

Naime, Vlada je utvrdila konačne prijedloge zakona o potvrđivanju ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma, kao i o potvrđivanju sporazuma o izmjeni i dopunama ugovora o osnivanju istog.

Kako je podsjetio ministar financija Marko Primorac, odbor guvernera ESM-a je 5. prosinca usvojio rezoluciju kojom se odobrava učlanjenje Hrvatske u ESM. ESM je međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine, a misija mu je državama europodručja omogućiti izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta.

Dioničari ESM-a, naveo je ministar, isključivo su države članice europodručja, ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura, a svaka članica doprinosi kapitalu temeljem svog udjela u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu (BDP) EU-a.

Pristupanjem ESM-u Hrvatska će uplatiti kapital u iznosu od 422,3 milijuna eura, kroz pet godišnjih rata. Od 2035. godine, odnosno nakon isteka roka privremene korekcije, uplatit će dodatni kapital od 233 milijuna eura, izvijestio je Primorac.

Potvrđivanjem ugovora o osnivanju ESM i sporazuma o izmjeni ugovora o osnivanju istoga, rekao je ministar financija, Hrvatska stječe dodatnu zaštitu i sigurnost, posebice u vremenima kriza, a to jedna od vidljivih koristi članstva RH u europodručju.

"Time se stvara veća otpornost gospodarstva i financijskog sustava na krize, jer će Hrvatska kao članica ESM-a imati pristup dodatnim izvorima financiranja, a koji će biti dostupni samo državama članicama europodručja", poručio je Primorac.
 
Donesena je Uredba kojom se utvrđuju način financiranja decentraliziranih funkcija te način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2023. godinu osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu prema posebnim zakonima i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.
 
Ukida se trošak usklađivanja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura
 
Vlada je u Sabor uputila amandman na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima kojim briše rok za usklađenje temeljnog kapitala, čime se poduzetnike oslobađa troška koji bi imati zbog toga usklađenja povezanog s prelaskom na euro.

Amandmanom koji predlaže Vlada briše se rok za usklađenje temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i društva s ograničenom odgovornošću te uloga komanditora u komanditnom društvu.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica objasnio je da se predloženim izmjenama rasterećuje gospodarstvo troškova koje bi inače moglo imati, povezanih s usklađenjem temeljnog kapitala, nominalnog iznosa dionica i poslovnih udjela te uloga komanditora sa zahtjevima koji se u pogledu tih iznosa uvode izmjenama Zakona o trgovačkim društvima.

Na trošak prilikom usklađenja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura upozoravala su poduzetnička udruženja.

Naime, prema važećem rješenju ulaskom u eurozonu od 1. siječnja 2023. upis promjene valute temeljnog kapitala iz kune u euro plaćao bi se javnom bilježniku 2.500 kuna ukoliko se radi o društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), a isto vrijedi i za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). čiji je temeljni kapital 20.000 kuna (za d.o.o.) odnosno od 10 kuna (za j.d.o.o.).

Poduzetnici smatraju da upis promjene valute treba biti oslobođen i javnobilježničkih troškova.

Propisujući da je rok za usklađenje u dioničkim društvima godina dana od uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske dioničkim društvima, omogućeno je da odluku o usklađenju donesu na redovitoj glavnoj skupštini koju su dužni održati jednom godišnje i u čijem radu sudjeluje javni bilježnik.

Za društva s ograničenom odgovornošću isti se učinak ostvaruje tako što se propisuje da se usklađenje mora provesti prilikom prve izmjene društvenog ugovora, statusne promjene ili promjene poslovnog udjela, a kod komanditnog društva tako što se propisuje da se usklađenje mora provesti prilikom prve izmjene društvenog ugovora.

Time se postiže da usklađenje ne dovodi ni do kakvog dodatnog troška,  jer se provodi u okviru postupka koji se provodi povodom izmjene društvenog ugovora iz nekog drugog razloga, pa ukupni troškovi odgovaraju onim troškovima koje bi poduzetnici svakako imali, sve kada i ne bi provodili usklađenje.

Želi li neko trgovačko društvo provesti usklađenje prije bilo koje druge izmjene društvenog ugovora, za što nema nikakve obveze, to može učiniti o svom trošku.
 
Pozitivno mišljenje na izvješće o radu UV Hine u 2021.
 
Hrvatskom saboru Vlada je predložila da prihvati Izvješće o radu Upravnog vijeća Hine za 2021. godinu, u kojoj je nacionalna izvještajno-novinska agencija, unatoč otežanim uvjetima zbog epidemije COVID-a i potresa, nastavila pozitivno poslovati.

Usprkos otežanim uvjetima obavljanja posla, zbog pandemije i potresa u kojem je zgrada Hine teško stradala i obnavlja se, Hina nastavlja pozitivno poslovati, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

To pokazuju, navela je, svi rezultati poslovanja te vrijednosti koeficijenta tekuće likvidnosti (2,55) i koeficijenta zaduženosti (0,28), kao i podmirenje svih obaveza.

"Isporučili su više od 220.000 tekstova, fotografija, audio i video zapisa, i pozitivno je da nastavljaju stabilno ostvarivati prihode s tržišta, da sve više medija koristi njihove usluge", istaknula je ministrica te predložila zaključak kojim se Saboru predlaže prihvaćanje Izvješća UV Hine.

Hrvatskom saboru predlaže se prihvaćanje Polugodišnje informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022. godine te Izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine.

Značajno porezno rasterećenje dohotka za sve porezne obveznike

Provođenjem prethodnih pet krugova poreznog rasterećenja došlo je do značajnog poreznog rasterećenja dohotka za sve porezne obveznike, navodi se u mišljenju kojim se Hrvatskom saboru predlaže da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika IDS-a u Hrvatskome saboru, aktom od 8. lipnja 2022.

"Radi daljnjeg povećanja raspoloživog dohotka i standarda građana nastavlja se s poreznim rasterećenjem vodeći računa o socijalno pravednijem poreznom sustavu te je nedavno usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 151/22.) propisano povećanje iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom te je isti na godišnjoj razini povećan s 1.990,84 eura na 3.185,40 eura, odnosno u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka od 530,90 eura", dodaje se.

Izvješće o vladavini prava u Republici Hrvatskoj

Usvojeno je Izvješće o vladavini prava u Republici Hrvatskoj za potrebe izrade Godišnjeg izvješća Europske komisije o vladavini prava u državama članicama Europske unije, slijedom poziva Europske komisije od 14. studenoga 2022. godine.

Riječ je o četvrtom ciklusu pripreme Godišnjeg izvješća, kao novog mehanizma izvješćivanja na razini Europske unije, uvedenog 2020. godine. Godišnje izvješće Europske komisije obuhvaća četiri tematska stupa: pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, pluralizam medija, te ostala institucionalna pitanja vezana uz podjelu vlasti. U svrhu pripreme izvješća, Europska komisija svake godine dostavlja upitnik s pitanjima usmjerenim na praćenje relevantnih procesa i pojava u svim državama članicama, uključujući mjere za ispunjavanje preporuka Komisije koje su, počevši od 2022. godine, sastavni dio Godišnjeg izvješća. Upitnik Europske komisije od 14. studenoga 2022. bio je podloga za izradu aktualnog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske koje se usvaja Zaključkom.

Dostavljene odgovore Europska komisija koristit će pri oblikovanju svojih prosudbi u Godišnjem izvješću za 2023. godinu, zajedno s informacijama prikupljenim iz drugih izvora, uključujući kroz radne sastanke s predstavnicima nadležnih državnih tijela koji će se održati u prvoj polovici 2023. godine.

U hrvatske otoke, tijekom 2021., uloženo 4,4 milijardi kuna

Vlada je prihvatila i Hrvatskom saboru uputila Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2021. godini čime je izvršila obvezu temeljem odredbe članka 46. Zakona o otocima („Narodne novine“, br. 116/18., 73/20. i 70/21).

U izvješću se navodi da su ukupna ulaganja u otoke u razdoblju od 2017. do 2021. iznosila 14,94 milijarde kuna, od toga bespovratna sredstava iznosila su 13,56 milijardi kuna ili 90,8 posto, dok su kreditna sredstva iznosila 1,38 milijardi kuna, odnosno 9,2 posto.

Najveća ulaganja, u iznosu 4,4 milijardi kuna, bila su 2021. godine, od toga bespovratna sredstava iznosila su 4,17 milijardi kuna gdje je u odnosu na 2020. godinu zabilježeno povećanje istih od 19 posto.
 
U otoke se u razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) uložilo 32,18 milijardi kuna i to u prosjeku oko 2,01 milijardi kuna godišnje. Ulaganja bespovratnih proračunskih/vlastitih sredstava i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto ukupnih ulaganja dok 18 posto čine ulaganja putem kreditiranja.
 
"Navedeni podaci pokazuju da Republika Hrvatska otočno područje, otočno stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala", naglašeno je u Izvješću.
 
Bez preuzimanja financijskih obveza, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad konferencijom „Ljudsko bratstvo temelj mira i sigurnosti u svijetu“, sukladno zamolbi predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
 
Konferencija je prigoda za afirmaciju Povelje o ljudskom bratstvu, koju su 4. veljače 2019. u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i veliki imam šejhu-l-Azhar dr. Ahmed Tayyib.
 

 

Pisane vijesti