Predsjednica Vlade: Dunavska strategija dobar okvir za djelotvorniju suradnju

BUKUREŠT, 8. studenog 2010. (Hina) - Dunavska strategija bit će dobar okvir za djelotvorniju koordinaciju raznih prekograničnih projekata i transnacionalnih programa za razvoj dunavskoga riječnog sliva te za jačanje dobrosusjedskih odnosa u regiji, rekla je hrvatska premijerka Jadranka Kosor na Dunavskom summitu što se u ponedjeljak održava u Bukureštu

Summit o dunavskoj suradnji okuplja visoka izaslanstva 14 zemalja, a sudjeluje i šef Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji je kazao kako su mogućnosti koje otvara dunavska strategija goleme, jer Dunav od Njemačke do Crnoga mora teče kroz deset zemalja, i služi populaciji od 120 milijuna ljudi.

Sastanak u Bukureštu ima veliku simboličnu vrijednost, rekla je Kosor, jer "označava završetak prve faze procesa razvoja Strategije Europske unije za dunavsku regiju te pozdravlja početak sljedeće, provedbene faze", što će "nam pomoći da razmotrimo zajedničke izazove i učinkovitije koordiniramo raznovrsne prekogranične projekte i transnacionalne programe neophodne za razvoj dunavskog riječnog sliva".

"To se prvenstveno odnosi na razvoj i implementaciju strateških projekata u području prometne i energetske infrastrukture te integriranog upravljanja vodama Dunava i njegovih pritoka, kao i projekata iz područja gospodarstva, zaštite okoliša ili kulturne razmjene", rekla je hrvatska premijerka, dok je rumunjski premijer Emil Boc pozvao lokalne zajednice i regije da u tome odigraju važnu ulogu.

"Dunavska strategija bit će dobar instrument za ostvarenje tog cilja", rekla je Kosor koja očekuje "da će provedba Strategije imati znatan učinak na daljnji razvoj i jačanje dobrosusjedskih odnosa u regiji te da će pridonijeti intenziviranju suradnje".

Hrvatska je premijerka naglasila kako je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju, te kazala: "Odlučni u namjeri da donesemo dodanu vrijednost Europskoj uniji, naš angažman u okviru provedbe Dunavske strategije bit će usmjeren da se ona potvrdi kao sredstvo koje povezuje različite nacionalne i prekogranične politike, osnažuje međuresornu suradnju te usmjerava procedure financiranja i osigurava da se svi raspoloživi resursi koriste na najbolji mogući način".

Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja: od zemalja EU-a Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldaviju i dijelove Ukrajine.

Dunavska strategija trebala bi zajedno s Akcijskim planom biti završena ovaj tjedan te predstavljena 8. prosinca. Glavni su ciljevi Akcijskog plana da Dunav do 2020. bude plovan 300 dana u godini i da se teretni promet poveća za 20 posto u odnosu na ovu godinu te da se dovrše željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije do 2030.

Emisije stakleničkih plinova trebale bi pasti za 20 posto u odnosu na 1990., a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije trebao bi narasti za 20 posto u odnosu na istu godinu.

Broj turista izvan regije trebao bi narasti za 50 posto u odnosu na 2010., kao i kružna putovanja brodom po Dunavu. Do 2020. 80 posto vode trebalo bi biti prihvatljivo za kupanje, rizik poplava smanjen za 25 posto, unutarnja trgovina narasti za 50 posto, kao i broj patenata.

U roku od deset godina trideset posto stanovništva u dobi između 30 i 34 godine trebalo bi imati fakultetsku diplomu, a prosječne plaće trebale bi se udvostručiti.

Do 2015., prema planu, trebao bi biti operativan učinkovit sustav razmjene informacija u svih 14 zemalja, te učinkovita suradnja između policija u borbi protiv organiziranog kriminala.



Pisane vijesti