Predsjednici Vlada Hrvatske, Makedonije i Albanije izrazili snažne aspiracije za priključenje NATO-u

Premijeri Hrvatske, Makedonije i Albanije u nedjelju su na sastanku s američkim potpredsjednikom Dickom Cheneyom u Dubrovnikom izrazili "snažne aspiracije" za priključenje NATO-u i zatražili podršku SAD u njihovom ostvarenju, izjavio je nakon sastanka hrvatski premijer Ivo Sanader.

DUBROVNIK, 7. svibnja 2006. (Hina) - Premijeri Hrvatske, Makedonije i Albanije u nedjelju su na sastanku s americkim potpredsjednikom Dickom Cheneyom u Dubrovnikom izrazili "snažne aspiracije" za prikljucenje NATO-u i zatražili podršku SAD u njihovom ostvarenju, izjavio je nakon sastanka hrvatski premijer Ivo Sanader.

"Sva trojica smo izrazili snažne aspiracije naših zemalja za prikljucivanje u euroatlantske integracije, NATO i EU, ... i tražili da SAD podrže te aspiracije, prije svega za ulazak u NATO savez", izjavio je Sanader nakon sastanka Americko-Jadranske povelje.

"Izrazili smo ocekivanje da ce sa summita NATO-a u Rigi u studenom ove godine biti odaslan jasan signal našim zemljama za koje vrijeme cemo postati punopravne clanice NATO-a", rekao je hrvatski premijer.

Dolazak americkog potpredsjednika Cheneya smatramo velikom potporom Hrvatskoj, ali i Makedoniji i Albaniji, na našem putu prema EU i NATO-u, istaknuo je hrvatski premijer.

Kazao je kako su trojica premijera naglasila da iznimno cijene prisutnost SAD u jugoistocnoj Europi, koja je bila "od velike pomoci" 90-ih u vrijeme Domovinskog rata u RH, ratova u BiH, na Kosovu i problema u Makedoniji.

Premijer Sanader je kazao kako je na sastanku bilo rijeci i o problemima u susjedstvu o BiH, Kosovu, referendumu u Crnoj Gori, pri cemu su se suglasili o potrebi da "uz EU i SAD budu ovdje".

Trojica premijera ponovili su spremnost za sudjelovanje u antiteroristickoj koaliciji i svaki u ime svoje zemlje rekli koliko pridonose u mirovnim operacijama u svijetu, i UN-a i NATO-a od Afganistana do Kosova.

"Globalni terorizam je problem koji zabrinjava sve u svijetu i tu je potrebna zajednicka borba", rekao je Sanader.

Premijer Sali Berisha naglasio je na sastanku da Albanija sudjeluje i sudjelovat ce svugdje u svijetu gdje su snage NATO-a i SAD-a "u obrani slobode i zajednickih vrijednosti" te da je spremna i odlucna "platiti svaku cijenu" za ispunjenje uvjeta za clanstvo u NATO-u.

"clanstvo u NATO-a najbolje ce ucvrstiti proces transformacije ove konfliktne regije u lidera u miru i stabilnosti", rekao je Berisha.

Makedonski premijer Buckovski ocijenio je kako je Americko-Jadranska povelja "uspjela artikulirati aspiracije triju zemalja za clanstvo u NATO-u", te kako ocekuje da ce 2008. dobiti pozivnice.

Na pitanje je li s potpredsjednikom Cheneyom razgovarao o sporazumu o clanku 98, Sanader je rekao da "nisu raspravljali o tom pitanju" te najavio da ce se "nastaviti raspravljati o tome".

Odgovarajuci na upit je li od Hrvatske traženo vece angažiranje u Iraku, Sanader je odgovorio negativno, rekavši da ce "Hrvatska pomoci kao i do sada" i da ce zadržati savjetodavnu ulogu.

Podsjetio je da hrvatski policijski instruktori u Amanu sudjeluju u obuci iracke policije, da u Iraku rade hrvatski forenzicari te da Hrvatska prima na lijecenje djecu iz Iraka.

Hrvatska je medu tri clanice Jadranske povelje daleko odmakla u pripremama za NATO, u provedbi MAP programa, prilagodbi vojske i drugim reformama, pa postoje zahtjevi u Savezu da se njezino primanje ubrza, no Albanija i Makedonija su u odredenoj prednosti na planu "dokazivanja partnerstva", posebno prema SAD.

Za razliku od Hrvatske koja se ogranicila samo na sudjelovanje u misiji NATO-a u Afganistanu gdje trenutno ima oko 65 pripadnika, Albanija i Makedonija imaju svoje vojnike i u Iraku. Albanski kontingent u Iraku broji 71 vojnika a u Afganistanu 30. Makedonija u obje zemlje takoder sudjeluje s oko 100 vojnika.

Dvije zemlje takoder su s SAD potpisale sporazum o neizrucivanju americkih vojnika Mednarodnom kaznenom sudu (ICC), tzv. cl. 98 dok Hrvatska o tome "nastavlja pregovore", zapocete još 2003.



Pisane vijesti