- Objavljeno: 22.11.2017.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio u Hrvatskom saboru opće okvire Prijedloga državnog proračuna za 2018.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su danas u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna za 2018. godinu.
Predsjednik Vlade predstavio je opće okvire proračuna, a ministar Marić govorio je o njegovim detaljima.Uvodni govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
„Prijedlog državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, kao i projekcije za 2019. i 2020. godinu predstavljaju strateški akt države koji konkretizira Program Vlade i određuje način upravljanja državnim resursima.
Prijedlog proračuna koji je pred vama odražava jasnu politiku Vlade koja se temelji na održivim javnim financijama s ciljem da ne trošimo više od onoga koliko imamo i da smanjujemo javni dug. Zbog toga je prijedlog proračuna realan.
Osiguranje sredstava za ostvarivanje Programa Vlade i učinkovito djelovanje javnih službi i gospodarskih, demografskih i socijalnih programa sadržano je u svim aspektima ovoga prijedloga.
Također, jasno je da Vlada Republike Hrvatske nastavlja s poreznim rasterećenjem i građana i poduzetnika.
Gospodarstvo Republike Hrvatske nalazi se u uzlaznoj putanji. To pokazuje i niz povoljnih kretanja makroekonomskih pokazatelja.
Tako je bruto domaći proizvod zabilježio realni međugodišnji rast od 2,7% u prvoj polovici ove godine, a u preostalom dijelu godine očekujemo i njegovo ubrzanje.
Bilježimo i rast industrijske proizvodnje, prometa od trgovine na malo, građevinarstva te turizma.
Broj registriranih nezaposlenih na najnižim je razinama od kada se statistički prati, a posebno je važno da raste i stopa zaposlenosti.
Inflacija je niska i stabilna, a pokazatelji ekonomskog raspoloženja premašili su razinu iz pretkrizne 2008. godine.
U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja gospodarske aktivnosti u domaćem gospodarstvu. Očekujemo da će ove godine rast biti 3,2%. To nisu samo naše procjene već je upravo identičnu procjenu dala nedavno i Europska komisija.
Ostvarujemo gospodarski rast na zdravim temeljima. Ako uspoređujemo sadašnji gospodarski rast s rastom prije krize, možemo zamijetiti kako je došlo do promjene njegove strukture. U pretkriznim godinama on je bio prvenstveno temeljen na rastu domaće potražnje financirane inozemnim zaduživanjem, dok je sada rast uravnoteženiji, s većim udjelom izvoza roba i usluga, uz istovremeno smanjenje vanjskih neravnoteža.
Osim toga, gospodarska kretanja u međunarodnom okruženju i našim najvažnijim trgovinskim partnerima iznimno su povoljna, a očekuje se da će se nastaviti i u narednom razdoblju.
Stoga moramo iskoristiti ove povoljne impulse iz domaćeg i međunarodnog okruženja kako bismo naš gospodarski rast učinili stabilnim i trajnim, dodatno smanjili prekomjerne makroekonomske neravnoteže te osigurali nastavak zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta.
Od samog početka mandata Vlade, svjesni smo kako je fiskalna održivost preduvjet makroekonomske stabilnosti i poticanja gospodarskog rasta.
Tome u prilog govore i fiskalni pokazatelji proračunskog manjka i javnog duga koje trenutno bilježe povijesno najniže razine. Tako je u 2016. proračunski manjak smanjen na razinu od 0,9% BDP-a, a javni dug na 82,9% BDP-a, što Hrvatsku svrstava u rang zemalja s najvećim godišnjim smanjenjem udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu!
Fiskalni rezultati u 2017. čak su i bolji od očekivanih, čemu je zasigurno pridonijela i porezna reforma koja je djelovala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva.
Smanjili smo poreze. Snižena je opća stopa poreza na dobit s 20 na 18%, odnosno na 12% za male i srednje poduzetnike.
Dodatnih 560 tisuća građana oslobođeno je od plaćanja poreza na dohodak, a ukupno porezno opterećenje dohotka smanjeno je za oko 1,5 milijardi kuna. Porezni sustav danas je jednostavniji, prohodniji i pravedniji nego na početku našega mandata.
Sve je to utjecalo i na povećanje osobne potrošnje, zaposlenosti i investicija, a samim time i na prihode državnog proračuna.
U skladu s time, planiramo da će se manjak općeg proračuna spustiti na razinu od 0,6% BDP-a u 2017. godini. Osim toga, nastavljen je i trend smanjenja javnog duga, što je pokazatelj odgovornog vođenja javnih financija, a čime se stvaraju dodatni temelji za jačanje fiskalne održivosti i trajno smanjenje tereta duga.
U narednom razdoblju nastavit ćemo sa smanjivanjem proračunskog manjka i udjela javnog duga kroz pažljivu provedbu pametne fiskalne konsolidacije koja neće ugroziti temelje za rast.
Proračun za 2018. s projekcijama za 2019. i 2020. temelji se upravo na tim načelima.
Jačamo fiskalne kapacitete lokalne samouprave te ćemo pravednije raspodijeliti porez na dohodak novim Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Također, naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodne strane proračuna, iskorištavanje svakog viška prihoda u odnosu na planirane u prvom redu za smanjenje manjka i javnog duga, te za daljnje porezno rasterećenje. Dobar primjer bio je rebalans koji ste usvojili prije nekoliko dana.
Prihodna strana proračuna temelji se na rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke i porezne reforme i daljnjeg poreznog rasterećenja, koje se planira provesti do kraja godine s primjenom u 2018. Tako, primjerice, sada povećavamo prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna, što je bilo jedno od naših predizbornih obećanja.
Doprinos povećanju prihoda u narednom razdoblju očekuje se i od povlačenja sredstava iz europskih fondova koji će biti usmjereni na različite razvojne i infrastrukturne projekte te aktivnosti istraživanja i inovacija.
Ove godine objavili smo čak 2,2 milijarde eura vrijedne natječaje čime se ukupan iznos objavljenih natječaja popeo na 5 milijardi eura, što je 47 posto od ukupne količine dodijeljenih sredstava u ovoj financijskoj perspektivi do 2020. godine.
Hrvatska je u samo prvih 8 mjeseci ove godine ugovorila više europskih sredstava nego u prethodne tri godine čime europski fondovi postaju jedan od ključnih instrumenata za ravnomjerni regionalni razvoj i smanjivanje nejednakosti, o čemu smo govorili jučer na 3. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanom u Slavonskom Brodu.
Zbog toga očekujemo da će jedan od najvećih relativnih rasta proračunskih prihoda biti od povećanja apsorpcije sredstava za gotovo 24%. Sve to dokazuje značajno ubrzavanje korištenja sredstava, na čemu posebnu zadaću ima Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU kao koordinativno tijelo da potakne i druga ministarstva u tom smjeru.
Istodobno, rashodna strana proračuna je planirana na 133 milijarde kuna. Ona ostaje na razini ekonomskih smjernica što je još jedna potvrda odgovornoga pristupa.
Rashodi će biti određeni daljnjim jačanjem fiskalne održivosti uz provođenje mjera u svrhu poticanja razvoja i adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva.
Ona najviše zrcali prioritete Programa Vlada.
Osobita pozornost posvetit će se demografskoj revitalizaciji zemlje. Značajno su povećana sredstva za rodiljne i roditeljske potpore, a do 1. srpnja proširit će se i krug korisnika dječjeg doplatka na dodatnih 100.000 djece.
Sufinanciramo stambene kredite za mlade kako bismo pomogli u rješavanju stambenog pitanja, ostanku i zasnivanju obitelji u Hrvatskoj.
Vodimo aktivnu politiku zapošljavanja kojom smo ove godine obuhvatili oko 50.000 osoba i osigurali preko 2 milijarde kuna za zapošljavanje, osobito mladih, kao obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih.
Vodimo računa o društvenoj uključivosti s posebnim naglaskom na skrb o najpotrebitijima i umirovljenicima, osobama s invaliditetom. Svakog mjeseca izdvajamo 3 milijarde kuna za mirovine, a ove godine je više od 1,2 milijuna umirovljenika dobilo 2,75 % veće mirovine, što je u skladu s našim trenutnim gospodarskim mogućnostima i najveće usklađenje mirovina od 2008.
Ovogodišnje povećanje plaća učiteljima, nastavnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, policajcima i ostalim javnim i državnim službenicima očituje se i u proračunu za sljedeću godinu.
Modernizacija obrazovanja i poticanje inovativnosti strateško je pitanje hrvatske budućnosti zbog čega povećavamo izdvajanja za znanost i obrazovanje, za 4,7% u odnosu na usvojeni rebalans.
Gradimo moderan i financijski održiv zdravstveni sustav. Za zdravstvo ćemo 2018. izdvojiti 15,3 posto više nego u originalnom proračunu ove godine, ukupno 11,5 milijardi kuna, a rebalansom smo Ministarstvu zdravstva usmjerili 1,160 milijardi kuna, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica.
Kao članica Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, a vodeći računa o globalnim sigurnosnim izazovima, osiguravamo daljnji razvoj suvremenog, sveobuhvatnog i učinkovitog sustava domovinske sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. To uključuje i nabavu borbenih zrakoplova za što je u najvećoj mjeri postignut i konsenzus svih ključnih dionika u Hrvatskoj.
Najzaslužnijima za obranu i slobodu Hrvatske – hrvatskim braniteljima – kao i članovima njihovih obitelji, osiguravamo odgovarajuću skrb i dostojanstvo.
Mjere ruralnog razvoja te sufinanciranje projekata strukturnih i kohezijskih fondova te razvoj učinkovitih ljudskih potencijala iznose 1,1 milijarde kuna.
Trošak financiranja javnoga duga je manji za čak 716 milijuna kuna, dakle zbog vrlo učinkovitog smanjenja kamata. Dobar je primjer bio zašto smo imali onu raspravu u onaj petak o povjerenju Vladi, da bi naši predstavnici mogli tjedan dana nakon toga reći da je u Hrvatskoj politička situacija stabilna i da smo refinanciranje cestarskoga duga učinili po najpovoljnijim mogućim kamatama. I ročnost kredita je puno povoljnija nego onih milijardu i 300 milijuna koje su dolazile na naplatu.
Uzimajući u obzir sveukupna opisana fiskalna kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna, očekuje se daljnje smanjenje manjka općeg proračuna, na razinu od 0,5% BDP-a u 2018. U 2019. predviđeno je uravnoteženje proračuna, dok se 2020. planira višak od 0,8% BDP-a!
Istodobno očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 76,6% BDP-a u 2018., 73,4% BDP-a u 2019. i konačno 69,5% BDP-a u 2020. Godini. Time bi ispunili zahtjeve iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, dogovoru država članica Europske unije o odgovornoj fiskalnoj politici.
Proračun je sukladan našem planu za uvođenje eura, primjeren je fazi gospodarskog ciklusa u kojem se nalazimo te planovima za daljnje jačanje hrvatske ekonomije.
Tako se približavamo i ispunjenju svih uvjeta za uvođenje eura kao valute u Hrvatskoj, s brojnim prednostima za naše građane i poduzetnike, a sukladno strategiji i dokumentu koji smo prezentirali prije nekoliko tjedana, koji treba potaknuti otvorenu i argumentiranu javnu raspravu o ovoj temi.
Ujedno, naš je strateški cilj ući i u schengenski prostor. Tu smo iskoristili niz sredstava koja su već bila alocirana, a nastavljamo konsolidirati naše aktivnosti na jačanju kontrole vanjskih granica Europske unije, što će u budućnosti biti i vanjske granice schengenskoga prostora.
Ostvarena postignuća na području javnih financija već su prepoznale i odgovarajuće međunarodne institucije.
U lipnju ove godine Vijeće Europske unije je donijelo odluku o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Sve tri vodeće svjetske rejting agencije Fitch, Moody's i Standard&Poor's poboljšale su izglede hrvatskoga kreditnog rejtinga. Agencija S&P je krajem rujna ove godine podigla izglede sa stabilnih na pozitivne pod utjecajem pozitivnih ekonomskih trendova.
Pritom smo dobili i jasnu poruku da će sljedeći korak biti podizanje kreditnog rejtinga, dakle idemo prema investicijskom rejtingu, ako se gospodarski oporavak nastavi, a Vlada kontinuirano krene u provođenje strukturnih reformi i konsolidiranje javnih financija.
Govorio sam već o postignućima ministra financija prošlog tjedna u Londonu, Münchenu, Frankfurtu i Amsterdamu.
U zaključku želim reći da će u godini koja je pred nama naš cilj biti okretanje prema potrebama hrvatskih ljudi, pokretanje nužnih promjena u svrhu podizanja produktivnosti domaćeg gospodarstva i bržeg približavanja standardu života u drugim članicama Europske unije.
Stoga ćemo nastaviti s provedbom Nacionalnog programa reformi.
Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja provest ćemo dodatno rasterećenje, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavit ćemo postojeće regulatorne zahtjeve, smanjiti troškove uklanjanjem prepreka ulasku u pojedine sektore te spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja.
Svim ovim mjerama osnažit ćemo domaće gospodarstvo s ciljem jačanja otpornosti i konkurentnosti.
Ovim Prijedlogom proračuna Vlada želi nastaviti s provedbom svoga Programa i izaći u susret očekivanja svih hrvatskih ljudi.
Sada bih zamolio ministra Marića da dodatno elaborira Prijedlog proračuna.
Hvala lijepo.“
Ministar financija Zdravko Marić potom je detaljnije predstavio pojedine stavke Prijedloga državnog proračuna.
Istaknuo je da je proračun za iduću godinu rađen na bazi projekcija gospodarskog rasta od 2,9 posto i inflacije od oko 1,5 posto.
Prihodna strana proračuna za 2018. godinu planirana je u iznosu od 129 milijardi kuna.
Ukupni porezni prihodi planirani su u porastu od 3,4%. Najveća stavka pojedinačno je porez na dodanu vrijednost, koji je prema projekcijama za 2018. planiran u iznosu od 49,6 milijardi kuna.
Što se tiče posebnih poreza i trošarina, planirano je 15,4 milijarde kuna. Prihod od poreza na dohodak u kompletnom se iznosu prepušta jedinicama lokalne i područne samouprave.
Porez na dobit je planiran u iznosu od 8,3 milijarde kuna. Doprinosi su planirani u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći su planirane u iznosu od 13,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi planirani su u iznosu od 14,9 milijardi kuna. To su prihodi od imovine, vlastiti namjenski prihodi proračunskih korisnika i prihodi državnih bolnica.
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna.
Ministar financija naglasio je da ta brojka treba biti raščlanjena na dva osnovna izvora rashodne strane proračuna. Onaj dio koji stvara deficit, koji se financira iz takozvanih općih izvora i primitaka, je povećan u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Sav preostali dio je deficit neutralan i to povećanje dolazi uslijed predviđenog većeg korištenja europskih sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda.
Što se tiče odrednica rashoda, rashodi za zaposlene iznose 27,9 milijardi kuna, a oni podrazumijevaju punu primjenu izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, kao i odluke Vlade po pitanju osnovice za plaće u javnim službama.
Materijalni rashodi planirani su u iznosu od 13,2 milijarde kuna. Najvećim dijelom povećanje se odnosi na financiranja iz vlastitih i namjenskih sredstava te europskih sredstava.
Što se tiče financijskih rashoda, odnosno kamata, one su planirane za iduću godinu u iznosu od 9,9 milijardi kuna. Ministar Marić naglasio je da se radi o nastavku trenda smanjivanja kamata. „I prošlotjednim izdanjem euro-obveznice za refinanciranje ostvarili smo minimalnu uštedu od 160 milijuna kuna godišnje“, rekao je ministar Marić.
Dodao je da kada se tome pridodaju i ostale ovogodišnje transakcije za refinanciranje obveza, ukupna ušteda na godišnjoj razini iznosi preko 800 milijuna kuna.
Subvencije su planirane u iznosu od 6,6 milijardi kuna, a najveći dio subvencija se odnosi na izravna plaćanja u poljoprivredi.
Pomoći su planirane u iznosu od 16,5 milijardi kuna.
Najveća stavka su naknade građanima i kućanstvima koje su planirane u iznosu od 47,8 milijardi kuna. Tu je najveće povećanje za mirovine i mirovinska primanja, u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde kuna, zatim povećanje od 157 milijuna kuna za roditeljske i rodiljne potpore te povećanje uslijed provedbe novog Zakona o hrvatskim braniteljima.
Ostali rashodi planirani su u iznosu od 7,5 milijardi kuna, a tu su najvećim dijelom sredstva europskih fondova.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 4 milijarde kuna, a tu su najznačajnija kapitalna ulaganja u sektoru obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanja.
Planirani deficit državnog proračuna je na razini od 4,3 milijarde kuna. „Kada se tome pridoda i 6 izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, te institucije države koje su u obuhvatu opće države, dolazimo do ciljane razine deficita opće države od 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna“, poručio je ministar Marić naglasivši da se deficit kontinuirano smanjuje treću godinu zaredom.
„Gledano iz perspektive tzv. primarnog salda, kada ovoj brojci oduzmete rashode za kamate, vidite da smo u primarnom suficitu od skoro 8 milijardi kuna“, zaključio je.