Predsjednik Vlade: Budućnost EU je u jačanju institucija, snažnijoj globalnoj ulozi i konkretnoj koristi za građane

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje danas u Bruxellesu na Neformalnom sastanku 27 šefova država i vlada EU koji je posvećen razgovorima o budućnosti Europske unije te pripremama za 60. obljetnicu  Rimskih ugovora.

Uoči početka sastanka, predsjednik Vlade na upit novinara osvrnuo se na naglaske Bijele knjige o budućnosti Europe. Kazao je da je prijedlog koji je predstavila Europska komisija i njezin predsjednik Jean-Claude Juncker dobar temelj za raspravu koja će se odvijati uoči Neformalnog sastanka Vijeća u Rimu 25. ožujka. Istaknuo je da ne treba izabrati samo jednu od opcija već pokušati uzeti pojedine elementa od svakog scenarija te je označio tri ključna područja djelovanja. Prvo je ojačati demokratski legitimitet europskih institucija kako bi se ograničilo jačanje populizma. Drugo je pokazati građanima konkretne koristi od zajedničkih europskih politika i europskoga proračuna. Treće je snažnija globalna uloga Europske unije u novim okolnostima i izazovima.  „Na ta tri stupa, po meni, leži kvalitetna budućnost europskoga projekta“, rekao je predsjednik Vlade Plenković.

Na upit o tome kakav će biti stav Hrvatske, kada je riječ o Europi više brzina i drugim scenarijima, predsjednik Vlade je kazao:  „Mislim da tu moramo biti otvoreni i jasni: Europa više brzina postoji i danas. Imate članice Unije koje su u eurozoni, članice u Schengenu i one koje nisu. Postoji pojačana suradnja oko niza pitanja, poput europskoga javnog tužitelja što je također bila tema o kojoj se govorilo. Ono što je važno je da u ovom trenutku ne prevlada logika da nekoliko velikih oblikuje unutarnju grupu tješnje suradnje, a da oni koji nisu u tom procesu ostaju na margini. Hrvatska će se zalagati za to da, prije svega, svojim postupcima, svojim politikama, prihvaćanjem acquisa i spremnošću za tješnju suradnju ide prema tom putu.“

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu na Europskom vijeću, kazavši da se radilo o neuobičajenoj situaciji prilikom ponovnog izbora predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska kojem se protivila Poljska. Ističući da je Poljska prijateljska zemlja s kojom Hrvatska ima dobre odnose, izrazio je nadu da će se takve situacije izbjeći u budućnosti.

Važnim je ocijenio to što je Europsko vijeće tijekom sinoćnje rasprave ponovno stavilo u fokus pitanje jugoistoka Europe i europsku perspektivu naših susjednih zemalja te dodao da je time poslana poruka ohrabrenja glede poduzimanja reformi koje su usmjerene na približavanje Europskoj uniji. Naglasio je da je ovo prvi put da se na Europskom vijeću raspravljalo o tom dijelu Europe nakon 2008. godine. Dodao je da je nekoliko članova Europskog vijeća, koji pobliže prate situaciju, iskoristilo priliku ukazati na nužnost snažne prisutnosti, artikulirane politike i jasnog angažmana Europske unije na tom prostoru u koji, upozorio je, ukoliko je Europska unija spora ulaze drugi svojim utjecajem. „Važno je povremeno raspravljati o ovom, nama izuzetno važnom, dijelu Europe na razini šefova država i vlada“, istaknuo je.  „Ponajviše je jasno potvrđena predanost i angažiranost Europske unije prema državama u regiji i kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, vrlo sam sretan zbog toga“, rekao je premijer.

Kazao je da je bilo potrebno to potvrditi u općem kontekstu  Europske unije – s obzirom na debatu o Brexitu, introspektivnom značaju ukupnog konteksta Europske unije u ovom trenutku, kao i ostalih prioriteta koji su prisutniji i hitniji na dnevnome redu. „Zato mislim da bismo trebali poslati signal zemljama koje se nalaze između Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Grčke, kao država članica.“

Novinare je zanimalo gdje se u tome smislu sada nalazi Albanija, na što je predsjednik Vlade Plenković podsjetio na uobičajene zahtjeve: na bolji dijalog između vlasti i oporbe, općenito bolje funkcioniranje demokracije, veći napredak u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala, temeljite reforme državne uprave, ispunjavanje kriterija da bi se moglo ići korak dalje prema pristupnim pregovorima. „To nije lako, to je zadatak koji zahtijeva veliku angažiranost“, kazao je predsjednik Vlade.

Upitan je li Berlinski proces u ovom trenutku dobar pokušaj rješavanja problema u našem susjedstvu, predsjednik Vlade kazao je da je podsjetio svoje kolege na ideju začetu 2000., odnosno 2003. godine, na zagrebačkom, odnosno solunskom, sastanku na vrhu da se sve članice Europske unije sastaju sa šefovima država i vlada zemalja jugoistoka Europe u trogodišnjim ciklusima. Dodao je da je, nažalost, došlo do svojevrsnog slabljenja te inicijative, koja se s godinama pretvorila u ministarske sastanke. Ocijenio je da je Berlinski proces dobar u smislu projektne gospodarske orijentacije i boljeg povezivanja susjednih zemalja, ali smatra da politička dimenzija nije dovoljno izražena. U tom kontekstu najavio je da će se u srpnju održati sastanak u Trstu na kojem ne sudjeluju sve članice Europske unije, već samo nekoliko onih koje su zainteresirane. Ocijenio je da je upravo taj hibridni karakter dobar u smislu da postoji interes na razini šefova država i vlada, ali je na određeni način demontiran jer nije cijela Europska unija iza njega. „Zato ćemo pokušati našim aktivnostima politiku proširenja staviti na veći rang prioritetnih zadaća Unije nego što je to danas“, zaključio je.

Na upit o unutarnjoj sigurnosti, odgovorio je da je ta tema ovoga puta bila dogovorena na razini priprema za Europsko vijeće. „Ali ono o čemu se više govorilo je bila obrana;  provedba plana o europskoj obrani koji slijedi globalnu strategiju za vanjsku sigurnosnu politiku iz lipnja prošle godine, tješnja suradnja između ministarstava obrane, stvaranje i jačanje obrambene sposobnosti, osobito u svjetlu činjenice da se zemlja koja ima najviše obrambene sposobnosti, a to je Ujedinjena Kraljevina, sprema za izlazak.  Prema tome, Unija u ovom segmentu treba iskorak i zato je dobro da je Hrvatska na nacionalnoj razini poslala prave signale – postupno smo povećali izdatke za obranu i jačanje naših sposobnosti i kvaliteta i s te strane, na dobrom smo tragu onoga što će se zbivati na razini EU sljedećih godina“, pojasnio je Plenković. Kazao je da je 27 država stalo iza svih zaključaka, u sadržajnom smislu i Poljska, čiji je stav, zbog  neizbora kandidata kojeg je predlagala aktualna vlada, bila na neki način poruka nezadovoljstva. Snaga ovih zaključaka, rekao je premijer, u smislu političke poruke i onoga što je „softpower“ dokumenata Europskoga vijeća je gotovo istovjetna.

Predsjednik Vlade kazao je da Rusija, kao i svaka druga zemlja, treba poštivati osnovne vrijednosti međunarodnoga prava i poštivati suverenitet drugih zemalja te istaknuo da se ništa nije promijenilo u politici Europske unije prema Rusiji, posebno glede Ukrajine. „Vjerujem da bi cijela međunarodna zajednica trebala tražiti rješenja. Trebamo težiti globalnoj stabilnosti i pokušati graditi odnose koji su temeljeni na multilateralizmu i međunarodnom pravu te raditi na način da ne stvaramo probleme nego da ih rješavamo.“



Pisane vijesti