Predsjednik Vlade Milanović: Moraju se utvrditi sva nenaplaćena državna potraživanja

Otvarajući 153. sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović pozvao je Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo unutarnjih poslova da prikupe i sistematiziraju dokumentaciju o svim nenaplaćenim državnim potraživanjima do dolaska ove Vlade u Banske dvore. „Mi smo prije dvije i pol godine, vjerojatno zato da se ne bi govorilo o revanšizmu, to preskočili. Donijeli smo zakone, prije svega Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojima smo išli konstruktivno rješavati te probleme i u okviru zakona rješavati porezne dugove“, rekao je. Ustvrdio je da je netko dopuštao sve te godine da porezni dugovi nastanu, opstanu i da ih se opterećuje kamatom. Pojasnio je pritom da ne misli samo na porezne dugove već i na milijune nenaplaćenih mandatnih kazni. „Netko je na cesti, policajac, napravio svoj posao, a to nije naplaćeno“, kazao primjer Milanović, dodavši da je riječ o ogromnoj šteti za državni proračun, a da je sve to do 2012. bilo moguće. „Hrvatska javnost te podatke mora znati, da konačno podvučemo crtu ispod toga“, zaključio je predsjednik Vlade.

Ministar financija Slavko Linić predstavio je Prijedlog zakona o kamatama. Pojasnio je da se prvi put želi riješiti pitanje kamata, vrsta, visina i način obračuna kamata jer se, do sada, kroz niz zakona, na različite načine rješavala osnovica za obračun kamata, ali i vrsta kamata, istaknuvši da je prvenstveni cilj ujednačiti osnovicu. Prijedlogom zakona uređuju se: najviše dopuštene stope ugovornih kamata. Stopa ugovornih kamata kod svih sudionika limitira se na visinu stope zakonskih zateznih kamata koja vrijedi u dotičnom odnosu. Prema ZOO, stopa ugovornih kamata kod poduzetnika može biti za ½ veća od zatezne kamatne stope (može biti do 18 posto), kod ostalih odnosa može biti maksimalno na nivou zatezne (12 posto). Prema Prijedlogu zakona, stopa ugovornih kamata u svim odnosima moći će biti najviše na nivou zatezne kamatne stope (12,35 posto u ugovorima između poduzetnika i 11,35 posto u ostalim odnosima). Nadalje, uređuju se i najviše dopuštene stope zateznih kamata. Uvodi se jedinstvena osnovica, odnosno referentna stopa te se u poduzetničkim odnosima na osnovicu dodaje 8 posto, a u ostalim odnosima 7 posto. Time je zatezna kamatna stopa u poduzetničkim odnosima ujednačena s izračunom u ZFPPN te u današnjim uvjetima iznosi 12,35 posto. Poduzetnici između sebe mogu ugovoriti i drugačiju stopu zateznih kamata, ali ne višu od stope zakonskih zateznih kamata uvećane za polovinu te stope. U ostalim ugovornim odnosima, stopa zateznih kamata iznosit će 11,35 posto.

Donesena je Odluka o usvajanju kreditnog programa „Mikrokreditiranje – prvi korak u poduzetništvo“ Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije. Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros pojasnio je da je ovaj program namijenjen mikro gospodarskim subjektima odnosno poduzetnicima početnicima koji posluju najviše do 24 mjeseca. „Cilj kreditnog programa je pokretanje i proširenje poslovnih aktivnosti te poticanje samozapošljavanja“, kazao je zamjenik ministra Pros. Kreditnim programom predviđeno je odobravanje mikro-kredita od najmanje 10. 000,00 do najviše 120.000,00 kuna uz značajno povoljnije uvjete kreditiranja od tržišnih za istu kategoriju poduzetnika. Krediti će se odobravati uz kamatnu stopu od 0,99%, uz poček do 6 mjeseci te rok otplate do 5 godina. Dopušteni udio kratkotrajne imovine u kreditu je najviše 40% od iznosa kredita. Vlastito učešće nije potrebno. Kreditima odobrenim u okviru ovog Programa, moći će se nabavljati strojevi i oprema, alati i uređaji, omogućit će se financiranje, kupnja/adaptacija zemljišta i poslovnih objekata kao i razvoja softverskih, IT rješenja i ostale nematerijalne imovine te će se osigurati financiranje obrtnih sredstava do maksimalno 40% iznosa kredita. U 2014. godini za provedbu programa mikrokreditiranja u državnom proračunu izdvojeno je 5 milijuna kuna te se procjenjuje da će se omogućiti izravna podrška za ostvarivanje najmanje 41 novog poduzetničkog poduhvata.

Prihvaćeno je Rješenje o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, radi podmirenja troškova dugovanja za obračunate doprinose, poreze i prireze, u iznosu od 909.360,22 kuna. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izvijestio je da je navedeno dugovanje nastalo zbog neisplaćenih doprinosa te poreza i prireza na božićnice 2001. godine, isplaćene zaposlenicima po ovrhama krajem 2006. i početkom 2007. godine, koja su tada iznosila 4.383.199,67 kuna. Knjižnica je iz vlastitih sredstava tada isplatila dugovanja po osnovi božićnica, kamata, troškova postupka i sudskih pristojbi, te je iznos od 1.667.578,82 kuna ostao nepodmiren. Dana 17. listopada 2007. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je isplatilo dio dugovanja u iznosu od 953.203,00 kuna te je preostalo dugovanje u iznosu od 714.375,82 kuna koje je raslo sukladno rastu kamata do navedenog iznosa dugovanja.

Vlada je prihvatila i Zaključak u vezi s potpisivanjem Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Ministar Željko Jovanović istaknuo je zadovoljstvo uspješno završenim pregovorima sa Sindikatom hrvatskih učitelja te za danas najavio potpisivanje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. „Mislim da je socijalni dijalog bio dosta kvalitetan. Krenuli smo od tri osnovna cilja – uvođenje više reda, usklađivanje s Temeljnim kolektivnim ugovorom, racionalizacija proračunskih sredstava namijenjenih sustavu obrazovanja i osiguranje još veće kvalitete“, kazao je. Granski kolektivni ugovor podržava 83 posto učitelja i zaposlenih u osnovnim školama. Rezultati su to jučer održanog referenduma, izvijestio je ministar Jovanović.



Pisane vijesti