Predsjednik Vlade Milanović: Novcem iz europskih fondova možemo promijeniti Hrvatsku

Slika /Vijesti/2015/ožujak/23 ožujka/WEB-ZM-Fondovi.jpg

Vlada Republike Hrvatske organizirala je Skup "Zajedno do EU fondova", na kojem su predstavljene mogućnosti ulaganja iz fondova Europske unije. Prvo predstavljanje namijenjeno je ponajprije malom i srednjem poduzetništvu, za koje je u 2015. godini osigurano 3,75 milijardi kuna potpora.

U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatskoj je na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a prvenstveni cilj Vlade RH je iskoristiti ta sredstva za stvaranje novih radnih mjesta, jačanje gospodarstva i ravnomjeran razvoj  svih dijelova Hrvatske.  Stoga će u idućih mjesec dana biti predstavljene i mogućnosti ulaganja iz fondova EU za ruralni razvoj i poljoprivredu, održivi razvoj i čist okoliš, bolju prometnu povezanost, zapošljavanje, regionalni i urbani razvoj, prirodnu i kulturnu baštinu te socijalnu infrastrukturu.
 
Na današnjem skupu sudjelovali su predsjednik Vlade Zoran Milanović, potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
 
U svom obraćanju predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je kako je osnovno mjerilo uspješnosti našeg članstva u Europskoj uniji povlačenje sredstava iz Kohezijskog i europskih fondova. „Dakle, uplatim nešto, a iskoristim više. I samo tako, samo tako, možemo mjeriti svoju uspješnost“. Naglasio je da je iz prezentacija ministara ponovo vidio kako su „jako uronjeni u to, da barataju svakim detaljem, da im je do toga jako stalo, da to razumiju i da to znaju raditi. I na tome im izražavam priznanje i zahvalnost, jer znam koliko je to zahtjevno s obzirom da smo krenuli od nule.“

Premijer Milanović je istaknuo da nas još čekaju ogromni projekti i novac kojim možemo promijeniti Hrvatsku. „Svaka kuna koja iz naših proračuna, dakle države i lokalne samouprave, ode u financiranje javnih projekata, je na neki način uludo utrošena, ako postoji u europskim fondovima. Naš cilj je da financiranje javnih projekata potpuno maknemo iz sfere proračuna, iz sfere deficita, ako hoćete, da idemo prema primarnim suficitima proračuna, a naročito državnog proračuna, i da iskoristimo taj novac koji postoji u europskim fondovima“, rekao je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na autoceste, rekavši da su one, kao naša „najskuplja i najkapitalnija infrastruktura“, završene, što košta i što treba financirati i vraćati kamate, koliko god su neke od njih povoljne. „To je dugoročan i opterećujući projekt. To je 1300 kilometara autocesta. I svaki puta kada netko iz Bruxellesa dolazi u Hrvatsku, ja imam potrebu ukazati ili pokazati nešto što smo gradili sami i gdje Europa nije dala ni lipu. Nema takvih primjera među zemljama koje su financijski usporedive s Hrvatskom“, kazao je premijer Milanović istaknuvši da je taj projekt završen i da ga sada trebamo „pametno monetizirati, iskoristiti, ne ući u prevelike dugove, razdužiti se gdje možemo. A sve ostalo u europske fondove“.

Govorio je i o projektu pruge „Budimpešta – Rijeka“, odnosno njezinim sekcijama. „To su ogromni projekti. Sljedeća je na redu dionica Dugo Selo – Križevci, koja je u natječaju i bit će započeta za nekoliko mjeseci jer su pravila ugovaranja jako stroga. Što je važno jer sužava prostor za korupciju i zlouporabe“. Naglasio je da strogost, nadzor i usmjerenost ulaganja taj prostor zlouporabe toliko sužava da svatko, ukoliko se pokušava provući kroz njega izađe ozlijeđen, ne provuče se. „To je dobro za Hrvatsku, dobro za kulturu vlasti, dobro kao velika škola za nas. Ali prije svega, samo ako taj novac zaista iskoristimo i ako završi u našim gradovima,  u našim lukama.“

Predsjednik Vlade Milanović napomenuo je da sada, bez nekog drugog centra moći kakvi su postojali u hrvatskoj povijesti, po prvi puta imamo šansu, u strogoj,  ali stimulativnoj utakmici  raditi skoro isključivo za sebe. „Politika i odnosi među državama su nadmetanje. Ako su pravila jasna i ljudi civilizirani i tih se pravila pridržavaju, onda je to nadmetanje uzbudljivo i stimulativno. Dobro je što sada sami odlučujemo što je dobro za nas  i što smo upravo vidjeli u prilozima. „To su hrvatski interesi: i most za Pelješac i dubrovačka zračna luka, i jedno i drugo, i cesta i zrak, i niz drugih projekata, svi ovi pročistači, kolektori koji od hrvatskih gradova, turističkih centara rade čistu Zapadnu Europu, jer nije uvijek bilo tako. To je točka s koje neće biti povratka,  u pozitivnom, dobrom smislu. Vi ste poruke poslali -  a poduzetnici su, kao živi svjedoci, najbolji jer im se više vjeruje nego nama, a ove brojke govore za sebe, i treba ih ponavljati i ne stati na tome. Dakle, naš operativni  program je usvojen među prvima, taj posao je ozbiljno započet, i ozbiljno maturira, ali još nije gotov. To zaista treba izvući do kraja i taj novac doista mora biti pretočen u konkretne, vidljive pa i  manje vidljive stvari, možda manje vidljive na prvi pogled. Infrastruktura možda ne strši u nebo, ali čini od jednog grada, od Hvara, Poreča Osijeka pravi uređeni ekološki europski grad. To je ono što je naš cilj, naš zadatak da služimo i postavimo čvrste temelje koji se neće moći pomicati“, završio je svoj govor premijer Zoran Milanović.

Pisane vijesti | Govori i izjave | Društvo i zajednica | Zoran Milanović