Predsjednik Vlade Milanović: Radimo sve što trebamo, ali bez obzira na organiziranost, naši su kapaciteti ograničeni

Predsjednik Vlade: Ne znam hoćemo li, ako se poveća broj izbjeglica, sve ljude moći evidentirati. To ne mogu jamčiti. Moramo prije svega voditi računa o hrvatskim interesima, ali mislim da smo već na početku pokazali da se znamo ponašati kao ljudi.

Otvarajući današnju 253. sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na dolazak sve većeg broja izbjeglica u Hrvatsku. Kazao je kako je riječ o humanitarnoj krizi. „Radimo sve što trebamo u interesu Hrvatske i njezine sigurnosti, humanosti i poštivanja europskih pravila“. Rekao je da nam je dužnost evidentirati ljude koji ulaze u Hrvatsku dok to budemo u stanju, ovisno o dolasku novih ljudi koji ne žele ostati u Hrvatskoj. „Ponašat ćemo se prema njima sigurno bolje neko neke druge države, kao što smo vidjeli zadnjih dana, ali naše mogućnosti su, bez obzira na našu organiziranost, ograničene“, naglasio je premijer, dodavši da su kako su ograničene i mogućnosti Austrije, koja je veća i jako bogata zemlja.

Predsjednik Vlade kazao je da je danas razgovarao s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom preko sat vremena. „Podijelili smo iskustva, dogovorili neke stvari. Austrija je ipak sve više zemlja destinacije, Hrvatska nije“, dodao je. Premijer Milanović je rekao da će Hrvatska biti konstruktivna i surađivati, naglasivši da postoje granice naših kapaciteta. „Ne znam hoćemo li, ako se taj broj poveća, sve te ljude moći evidentirati. To ne mogu jamčiti“, kazao je i zaključio: „Moramo prije svega voditi računa o hrvatskim interesima, ali mislim da smo već na početku pokazali da se znamo ponašati kao ljudi“.
 
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Stožera za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska migranata u Republiku Hrvatsku. Predsjednik Vlade Zoran Millanović pojasnio je da je zadaća Stožera, kojem je na čelu potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, osigurati koordinirano djelovanje svih nadležnih tijela i institucija, s ciljem humanitarnog prihvaćanja i zbrinjavanja migranata.
 
Nadalje, Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom registru. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić pojasnio je da je prvenstveni cilj ovih izmjena poduzetnicima smanjiti troškove i vrijeme za izlazak iz poslovanja.
 
Govoreći o smanjenju troškova likvidacije društva s ograničenom odgovornošću, ministar pravosuđa kazao je kako je postupak izlaska iz poduzetništva neprimjereno skup i dugotrajan, podsjetivši da je Vlada ranije olakšala ulazak u poduzetništvo, primjerice kroz mogućnost osnivanja tzv. tvrtki za 10 kuna. „Ovim zakonskim izmjenama troškovi se ponegdje smanjuju i do 90 posto, a vrijeme dvostruko skraćuje“, istaknuo je ministar. Za primjer je uzeo tvrtku koja se osnuje za 600 kuna, pojasnivši da je njezino zatvaranje iznosilo 10 do 12 tisuća kuna, a sada bi taj trošak također trebao biti 600 do 800 kuna.

Ministar je rekao i da će se, gdje god je moguće, ukinuti oglašavanje u papirnatom obliku, što se zamjenjuje elektroničnim poslovanjem, kroz, primjerice, elektronički oglasnik. Također, izvijestio je da se izmjene odnose se i sukob interesa, odnosno dodatnu zaštitu malih dioničara, što bi Hrvatskoj moglo poboljšati poziciju na listi Doing Business za pet do deset mjesta.

Obrazlažući izmjene Zakona o sudskom registru, ministar Miljenić je važnim ocijenio transparentnost i urednost poslovanja. „Svačije poslovanje će biti javno i dostupno svima, kako bi poduzetnici dobili informaciju da znaju s kim rade“, kazao je.

Prihvaćen je i amandman Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Ministar pravosuđa Miljenić kazao je da činjenica je da su građani bili naivni i ulazili u nešto što se pokazalo vrlo loše za njih. „No, s druge strane je činjenica i da u ovoj zemlji nitko nije reagirao na bezbrojne posrednike koji su poticali i nagovarali građane da uđu u takve zajmove“, naglasio je.
 
Ministar je rekao i da je upitno je gdje su sklapani ti ugovori, kao i činjenica da je ugovarana nadležnost austrijskih sudova, ali i hrvatskih. „Nažalost, hrvatski sudovi zauzeli stav da su posve nenadležni za te stvari, što je u potpunosti u suprotnosti s odredbama o zaštiti potrošača, jer on može odabrati sud prema svojem prebivalištu. „Sada izričito kažemo da su za ove ugovore nadležni hrvatski sudovi i oni neće moći reći da nisu nadležni, čime dajemo ljudima mogućnost da štite svoj pravni interes“, kazao je ministar. Također, kaže se, nastavio je ministar, i da su ugovori o kreditiranju koji su sklopljeni s osobama koje nisu imale za to ovlaštenje u Republici Hrvatskoj ništetni, ako su sklopljeni u Hrvatskoj, jer ne možemo dozvoliti da netko u ovoj zemlji sklapa takve ugovore, a da nema ovlaštenje HNB-a. Dodao je kako će, u slučaju da se ništetnost dokaže, oni koji su takve zajmove primili morati ih vratiti. „Ali da se barem ljudima daje mogućnost da ništetnost dokazuju“. Trećom mjerom, pojasnio je ministar Miljenić, predlaže se da se do dovršetka postupaka o eventualnoj ništetnosti sudovima nalaže zaustavljanje ovršnih postupaka u tim slučajevima, a takvih je trenutno oko 1.800.
 
U Sabor je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Ministar uprave Arsen Bauk obrazložio je da se, sukladno obvezama preuzetim iz Nacionalnog programa reformi, propisuje mehanizam dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave tako da se jedinice lokalne samouprave koje međusobno graniče mogu dobrovoljno spajati. Odluku o dobrovoljnom spajanju jedinica lokalne samouprave donosit će njihova predstavnička tijela većinom glasova svih članova nakon pribavljenog mišljenja građana.
 
Govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o protuminskom djelovanju, zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković istaknuo je da se uvodi poboljšanje i pojednostavljenje u cjelokupni sustav protuminskog djelovanja koji omogućuje da se raspoloživim financijskim sredstvima na sigurniji, efikasniji i ekonomičniji način postigne veća kvaliteta i kvantiteta obavljenih poslova razminiranja. Također se utvrđuje pomoć osobama stradalim od eksplozivnih ostataka rata, kao i socioekonomska integracija razminiranih područja, što dosada nije bilo obuhvaćeno važećim zakonom. Primjenom novog Zakona nastoji se u potpunosti ukloniti minska opasnost s područja Republike Hrvatske do 2019. godine.
 
Zamjenik ministra unutarnji poslova Tonković predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja. Ovim Prijedlogom zakona stvaraju se dodatni materijalni i drugi uvjeti nužni za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja i njen razvoj. Proširuju se temeljne zadaće i dodaju nove javne ovlasti HGSS-a, a dodaje se i novi izvor financiranja od igara na sreću, u skladu s posebnim propisima.
 
Usvojen je Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar obrazložio da se Sveučilište u Slavonskom Brodu osniva kao javna ustanova, a nastaje spajanjem postojećih visokoškolskih ustanova koje već tamo jesu i „kao takvo neće, dok se u budućnosti ne razvije, dodatno opteretiti državni proračun".
 
Donesena je i Odluka o pružanju humanitarne pomoći stradalima u poplavama u Uniji Mjanmaru, u iznosu od 370.000 kuna, te Odluka o pružanju humanitarne pomoći stradalima u poplavama u Republici Makedoniji, u iznosu od 300.000 kuna.
 
 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade